Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-709/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja ovršnom postupku ovrhovoditelja N. B. d.d. u stečaju, Z., OIB: …, kojeg zastupa stečajni upravitelj Z. M., Z., OIB: …, i punomoćnik J. P., protiv ovršenika I. K., iz Z., OIB: … kojeg zastupa punomoćnik M. S., odvjetnik u Z., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Ovr- 1424/04-44 od 15. ožujka 2024., dana 24. svibnja 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Ovr-1424/04-44 od 15. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je odbačen podnesak ovršenika s protuprijedlogom od 28. travnja 2023., koji se smatra žalbom nakon proteka roka.

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19

- dalje: ZPP) te predlaže pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak prvostupanjskom sudu. Traži trošak žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava žalbene navode te žalbu ovršenika predlaže odbiti.

4. Žalba je neosnovana.

5. U predmetnoj pravnoj stvari je doneseno pravomoćno rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-1426/04 od 14. svibnja 2004. kojim je temeljem ovršne isprave-javnobilježničkog akta (solemnizirani ugovor o kreditu) - određena ovrha na nekretnini ovršenika, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja.

6. Ovršenik je u podnesku od dana 28. travnja 2023. podnio prijedlog za ukidanje ovršnosti ovršne isprave temeljem koje je doneseno naprijed navedeno rješenje o ovrsi.

7. Prvostupanjski sud odbacuje prijedlog ovršenika uz obrazloženje da je podnesak ovršenika u biti žalba nakon proteka roka i da je razloge koji se u žalbi iznose, a ocjenjuje da se radi o žalbenim razlozima iz odredbe čl.46. st. 2. t. 1., 2. i 3. Ovršnog zakona (“Narodne novine” broj 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05, 121/05 i 67/08-dalje OZ), ovršenik mogao isticati u žalbi protiv rješenja o ovrsi , ne sada nakon dugog vremenskog perioda. Zaključno navodi da nema zapreke da ovršenik u parničnom postupku traži utvrđenje ništetosti ugovora o kreditu.

8. Žalitelj osporava da bi se radilo o žalbi nakon proteka roka već tvrdi da se radi o prijedlogu za ukidanje potvrde ovršnosti javnog bilježnika na ovršnoj ispravi temeljem koje je doneseno rješenje o ovrsi.

9. Odredbom čl. 33. st. 5. i 6. OZ propisano je:

(5) Javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava. U povodu pravnog lijeka ovršenika, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajući u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva (članak 26. stavci 5. i 6.). Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku. (6) O zahtjevu za ukidanje potvrde o ovršnosti koju je dao javni bilježnik na svojoj ispravi, podnesenom izvan ovršnog postupka, odlučuje u izvanparničnom postupku općinski sud na čijem je području sjedište javnog bilježnika.

10. Iz navedene odredbe slijedi da preispitivanje ovršnosti javnobilježničke isprave provodi ovršni sud u povodu pravnoga lijeka.

11. U konkretnom slučaju je rješenje o ovrsi doneseno temeljem javnobilježničke isprave postalo pravomoćno, a ovršenik protiv tog rješenja nije podnio pravni lijek. 12. Prema odredbi čl. 49. OZ žalba nakon proteka roka se može izjaviti zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 46 st. 1. t. 7. i točaka 9. do 11. ako ih ovršenik nije iz opravdanih razloga mogao istaknuti u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi.

13. U podnesku ovršenik iznosi žalbene razloge iz odredbe čl. 46. st. 1. t. 1., 2. i 3. OZ, pa se utoliko ne može raditi o žalbi nakon proteka roka iz odredbe čl. 49 OZ. 14. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda radi se o prijedlogu za ukidanje potvrde ovršnosti na ovršnoj ispravi, a takav prijedlog je ovršenik mogao postaviti samo u žalbi na rješenje o ovrsi koje je doneseno na temelju isprave čija je ovršnost sporna.

15. Kada je ovršenik propustio podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi koje je sada pravomoćno onda je prijedlog radi ukidanja potvrde ovršnosti iznesen u podnesku od

mogućnost donošenja

28. travnja 2023. prvostupanjski sud pravilno odbacio. Naime,

odluke povodom zahtjeva za ukidanje potvrde ovršnosti koju je dao javni bilježnik na svojoj ispravi sada je isključena u ovršnom postupku koji se provodi povodom pravomoćnog rješenja o ovrsi,a ovršenik je prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda izabrao pogrešan pravni put za ostvarenje svog prava.

16. Slijedom iznesenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 19. st. 1. OZ odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 24. svibnja 2024.

Sutkinja:

Gabriela Topić Kordej, v.r.