Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj Gž Ob-98/2023-2
Poslovni broj Gž Ob-98/2023-3
Republika Hrvatska Županijski sud u Rijeci Žrtava fašizma 7 51000 Rijeka |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Filki Pejković, u pravnoj
stvari predlagateljice M.Lj., OIB: ...., prijavljenog prebivališta
S.zastupane po punomoćniku G. B., odvjetniku iz Z., protiv predloženika 1) Zavod, Područna služba S. OIB: ...., S., zastupanog po generalnoj punomoćnici D.G. dipl. pravnici, 2) .I.Lj., OIB: ..., prijavljenog prebivališta S., OIB:...., prijavljenog prebivališta Z, u izvanparničnom postupku radi utvrđenja izvanbračne zajednice, rješavajući žalbu 1.protustranke Zavod, Područna služba S. protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1 Ob-1093/2022 od 3. srpnja 2023., 8. prosinca 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba 1.protustranke Zavod, Područna služba S. te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1 Ob-1093/2022 od 3. srpnja 2023.
Obrazloženje
Rješenjem suda prvog stupnja u toč. I. izreke prihvaćen je kao osnovan zahtjev predlagateljice u odnosu na 2. predloženicu i 3. predloženicu, te je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica između pok. A. Lj. OIB ...... i M. Lj. OIB ..... u razdoblju od 9. studenoga 2001. pa do smrti u odnosu na prava iz mirovinskog osiguranja iza pok. A. Lj. iz Splita, Mažuranićevo šetalište 32, OIB 93555942767.
U točki II. izreke odbijen je zahtjev predlagateljice u odnosu na 1. predloženika Zavod, Područna služba u S. na utvrđenje da je postojala izvanbračna zajednica između pok. A. Lj.i M. Lj..
Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi 1. predloženik Zavod, Područna služba u S. zbog postojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
U žalbi navodi 1. predloženik da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu čl. 436. st. 2., 3. i 4. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ 103/2015, 98/2019, 47/2020 i 49/2023- dalje ObZ) gdje je propisano da je protustranka osoba koju je predlagatelj naznačio kao protustranku, odnosno svaka osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlaže, te svaka osoba, tijelo ili oblik udruživanja koja se na temelju Zakona treba uključiti u postupak. Stoga smatra da je pogrešan zaključak suda prvog stupnja da se status izvanbračne zajednice po čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07 – dalje ZMO) utvrđuje u izvanparničnom postupku u kojem su pasivno legitimirani nasljednici umrle osobe, pa se stoga poziva na odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-208/2019 u kojem postupku je 1. protustranci priznato pravo da sudjeluje u tom postupku, a ne kako je to učinio sud u ovom postupku utvrđujući osnovanim prigovor pasivne legitimacije u odnosu na 1. predloženika.
Nadalje se u žalbi navodi da nasljednici umrle osobe nisu osobe na čiji bi položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlaže, pogotovo ne na način da umjesto navedenog ne bi mogli ostvarivati svoja prava iz mirovinskog osiguranja, ako na njih imaju pravo, pa budući da se odluka o postojanju ili nepostojanju izvanbračne zajednice u ovom postupku utvrđuje radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu 1. predloženik smatra da ima pravni interes kao i zakonsko pravo sudjelovati u navedenom postupku radi zaštite sredstava državnog proračuna iz kojeg se isplaćuju priznata mirovinska primanja. Predloženo je da se pobijano rješenje preinači na način da se označi 1. predloženik kao pasivnu legitimiranu pravnu osobu.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba nije osnovana.
Naime sud prvog stupnja je udovoljio prijedlogu predlagateljice u odnosu na 2. i 3. predloženicu te je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica iza pok. A. Lj. i M.Lj. u razdoblju od 9. studenoga 2001. do njegove smrti 30. srpnja 2022. navodeći da za priznanje učinka izvanbračne zajednice je potrebno da niti jedan od partnera nije u braku, da je između njih postojala trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i u uspostavljanju emocionalne povezanosti, ekonomske zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka, te da je utvrđeno da su predlagateljica i sada pok. A. Lj. kontinuirano u navedenom razdoblju bili u navedenoj zajednici , da je to utvrđeno iz iskaza predlagateljice, 2. predloženice i saslušanih svjedoka M. M., .V B. čije iskaze je prihvatio kao vjerodostojne.
Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da 1. predloženik nije pasivno legitimiran u ovom postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice s ciljem ostvarivanja mirovinskih prava prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, navodeći da prema odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a pod članom obitelji iz stavka 1. točka 1. ZMO-a smatra se i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku. Stoga pravilno utvrđuje da 1. predloženik Zavod Z., Područna služba S., nije pasivno legitimiran u ovom postupku, te pravilno primjenjuje materijalno pravo u okviru odredbe čl. 436. ObZ-a kojim je propisano tko su protustranke u izvanparničnom postupku, pa kao stranka ne može biti Zavod, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Zavoda. Identično pravno shvaćanje navodi se i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022. a na koju odluku se poziva i sud prvog stupnja s time što je očito greškom označena godina poslovnog broja navedene odluke.
Ispitujući po službenoj dužnosti da li je sud prvog stupnja počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22- dalje ZPP) utvrđeno je da nije počinjena niti jedna bitna povreda koja bi utjecala na zakonitost donesenog rješenja.
Budući da je sud prvog stupnja pravilno utvrdio činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo žalbu 1. predloženika Zavod Z., Područna služba S., kao neosnovanu je trebalo odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, pa je stoga primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Rijeci, 8. prosinca 2023.
Sutkinja
Filka Pejković v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.