Poslovni broj: Usž-3881/2023-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Snježane Horvat- Paliska, članica vijeća, te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. P., Z., kojeg zastupa opunomoćenik I. M., odvjetnik iz Odvjetničkog društva M. i partneri j.t.d. Z., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Z., radi upisa maloljetnog djeteta u maticu rođenih, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 32 UsI-2260/2023-8 od 8. studenoga 2023., na sjednici vijeća održanoj 23. svibnja 2024.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 32 UsI-2260/2023-8 od 8. studenoga 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda, točkom I. izreke, poništeno je rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-223-02/21-01/20, URBROJ: 514-07-03-01/2-23-13 od 3. svibnja 2023. Točkom II. izreke presude poništeno je rješenje Grada Z., Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Odjela za građanska stanja Grada Z., Devetog područnog odsjeka T., KLASA: UP/I-223-06/23-001/87, URBROJ: 251-04-21-10-23-2 od 6. ožujka 2023. Točkom III. izreke presude odobrava se T. M. P. upis činjenice rođenja u maticu rođenih koja se vodi u matičnom uredu Grada Z., T., za matično područje T. za 2023. godinu, sa sljedećim podacima:
1. podaci o rođenju:
osobno ime: T. M. P.
spol: muški
dan mjesec, godina i sat rođenja: … u … sati
mjesto rođenja: O., T. C., W., Sjedinjene AmeričkeDržave
nacionalnost: Hrvat
državljanstvo: hrvatsko
2. podaci o roditeljima (otac):
osobni identifikacijski broj: ….
osobno ime i prezime: M. P.
datum rođenja: …
mjesto rođenja: S., Republika Hrvatska
nacionalnost: Hrvat
državljanstvo: hrvatsko
zanimanje: diplomirani ekonomist
prebivalište: Z.,
podaci o roditeljima (majka):
osobni identifikacijski broj: -
osobno ime i prezime: -
datum rođenja: -
mjesto rođenja: -
nacionalnost: -
državljanstvo: -
zanimanje: -
prebivalište: -
Primjedba: podaci o majci nisu poznati jer nisu navedeni u izvatku iz matice rođenih Države W., Ministarstva zdravstva, broj 146-2021-023415 od 30. travnja 2021.
Točkom IV. izreke presude naloženo je tuženiku isplatiti naknadu troškova upravnog spora tužitelju u iznosu od 622,14 eura u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćne presude.
2. Osporavanim rješenjem tuženika od 3. svibnja 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Z., Odjela za građanska stanja, Devetog područnog odsjeka T., Z. od 6. ožujka 2023. kojim je odbijen upis u državnu maticu rođenih mlt. T. M. P., rođenog ... u O., T. C. W., SAD.
3. Tuženik je podnio žalbu protiv presude prvostupanjskog suda u kojoj navodi u bitnome da je iz inozemne isprave o rođenju djeteta vidljivo da je dijete rođeno od strane surogat majke te se poziva na članak 31. Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji („Narodne novine", 86/12.) kojim je propisana zabrana zamjenskog majčinstva. Ističe da to upućuje da u Republici Hrvatskoj hrvatski državljani nemaju mogućnost ostvariti roditeljsko pravo korištenjem instituta surogat majčinstva. Navodi da kako se u Republici Hrvatskoj ne primjenjuju propisi koji su na snazi u drugoj državi, konkretno u SAD-u, to se tužitelju ostvareni roditeljski status sukladno propisima te druge države ne može automatski priznati i u Republici Hrvatskoj, vodeći računa o primjeni hrvatskog zakonodavstva i poštivanja ustavno-pravne jednakosti svih građana pred zakonom. Nadalje se poziva na Obiteljski zakon („Narodne novine“ 103/15., 98/19., 47/20. i 49/23.) kojim su regulirani pravni odnosi roditelja i djece i institut utvrđivanja podrijetla djeteta, te na Zakon o državnim maticama („Narodne novine" 96/93., 76/13., 98/19. i 133/22.) kojim je propisan upis u maticu rođenih odnosno između ostalog upisuju se i podaci o roditeljima djeteta bez navođenja da je riječ o majci i ocu, ali to iz razloga što je navedenim Zakonom definirano vođenje službenih evidencija o osobnim stanjima građana, a tko su roditelji definirano je posebnim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi. Poziva se na Ustav Republike Hrvatske u vezi s primjenom zakona i propisa odnosno da se jednako primjenjuju na sve hrvatske državljane, pa tako i tužitelja koji ima hrvatsko državljanstvo. Navodi da se sud pogrešno poziva na odredbe Zakona o državnim maticama i Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama i upisu posvojenja u maticu rođenih („Narodne novine“ 26/08., dalje: Naputak) odnosno točku 21.1. koja se odnosi na upise činjenica koje su se dogodile u Republici Hrvatskoj, odnosno sud navedene odredbe tumači izdvojeno od ostalih odredbi poglavlja čiji su dio. Ističe da sud navedene odredbe odnosno riječ "roditelj" tumači gramatički, ne uzimajući u obzir porijeklo djeteta sukladno Obiteljskom zakonu. Ističe da pozivanjem na odredbe Konvencije o pravima djeteta, članke 7. i 8., sud isključuje obiteljski odnos djeteta s majkom i pravo djeteta da zna tko su mu roditelji te zanemaruje činjenicu da je tužitelju poznat podatak žene koja je rodila dijete. Ističe da su u konkretnom slučaju oba roditelja poznata, ali se podatak o majci djeteta na inozemnim ispravama nije iskazao sukladno propisima koji su na snazi u državi rođenja odnosno u SAD-u primjenjujući institut surogat majčinstva koji je u SAD-u legalan, a u Republici Hrvatskoj zabranjen. Navodi da postoji obveza evidentiranja činjenica rođenja koje su se dogodile na teritoriju Republike Hrvatske, ali ne i činjenica koje su se dogodile u inozemstvu na temelju inozemnih isprava čiji sadržaj nije u skladu s pravnim poretkom Republike Hrvatske bez obzira na njihovu formalnu valjanost. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu.
4. Tužitelj u odgovoru na žalbu tuženika navodi u bitnome da je stav javnopravnih tijela kršenje prava djeteta što je suprotno hrvatskim propisima i međunarodnim konvencijama i praksi Europskog suda za ljudska prava. Navodi da su tijela odbijanjem upisa činjenice rođenja mlt. djeteta u maticu rođenih lišili dijete svih statusnih prava. Ističe da je 24. svibnja 2021. uputio dvije prijave i to radi upisa mlt djeteta u evidenciju hrvatskog državljanstva i upis u državnu maticu rođenih, te dostavio izvadak iz matice rođenih izdan od strane nadležnog tijela države rođenja kojim je dokazao da je dijete rođeno 25. travnja 2021. u SAD-u i svoje očinstvo djeteta. Poziva se na Naputak za provedbu Zakona o državnim maticama i upisu posvojenja u maticu rođenih, članak 21.1 i članak 62.7. Primjenu odredaba Obiteljskog zakona na koje se pozivaju javnopravna tijela smatra pogrešnom. Navodi da onemogućavanje upisa na temelju izvatka koji je dostavio ukazuje na ugrožavanje prava djeteta. Ističe da je pitanje upisa u maticu rođenih djece rođene po surogat majkama u SAD-u bilo predmet pred Europskim sudom za ljudska prava (npr. Mennesson protiv Francuske i Labassee protiv Francuske), pa smatra da je pozivanje tuženika na hrvatski javni poredak odnosno jednakost svih pred zakonom potpuno promašen. Smatra da nepriznavanjem odnosa mlt. djeteta s ocem dovodi do situacije da dijete može biti izručeno SAD-u gdje nema nikoga, jer dijete ne može ishoditi nikakve dokumente niti steći prava npr. upis u vrtić i školu, zdravstveno osiguranje. Ističe da je prvostupanjska presuda sukladna zakonskim propisima i najboljem interesu djeteta. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu . Potražuje trošak za sastav odgovora na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući presudu Upravnog suda u granicama žalbenih razloga sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. , 29/17. i 110/21-.ZUS ), Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanim.
7. Sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice (članak 33. stavak 1. ZUS- a). Upravni sud nije vezan činjenicama utvrđenim u upravnom postupku, stoga ih može preispitati te ponovo utvrđivati drugim dokaznim sredstvima.
8. Prvostupanjski se sud pozvao na članak 40. Zakona o državnim maticama prema kojem se upis činjenica rođenja hrvatskih državljana nastalih u inozemstvu obavlja na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela .
9. Nadalje, pozvao se na Naputak za provedbu Zakona o državnim maticama i upisa posvojenja u maticu rođenih, članak 22.1, prema kojem ako je prilikom temeljnog upisa činjenice rođenja u maticu rođenih jedan roditelj djeteta nepoznat ili su nepoznati drugi podaci, rubrike predviđene za unošenje tih podataka ne popunjavaju se, a u rubriku „Primjedbe“ unosi se bilješka da su ti podaci nepoznati. Prema članku 62.7 Naputka, temeljni upis činjenice rođenja upisuje se u državnu maticu s podacima navedenim u izvatku. Ako izvadak inozemnog tijela ne sadrži podatke potrebne za temeljni upis, sukladno članku 9., 16. i 18. Zakona o državnim maticama, službenik diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu i matičar u vrijeme upisa utvrđuju podatke potrebne za temeljni upis na temelju javnih isprava kojima se dotični podaci dokazuju.
10. Sud obrazlaže da nije sporno da je dijete T. M. P. rođen ... u O., T. C., W., SAD uz primjenu instituta zamjenskog majčinstva koje je u SAD-u zakonito i dozvoljeno, a u Republici Hrvatskoj zabranjeno ( članka 31. Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji), da je tužitelj biološki otac djeteta (dokazano DNK-a analizom), te je tijekom upravnog postupka dostavio vjerodostojnu i javnu ispravu-izvadak iz matice rođenih države W. od 30. travnja 2021. u kojem je u rubrici-ime drugog roditelja naznačeno da isto „nije navedeno“.
11. Prvostupanjski je sud, pozivajući se na Konvenciju o pravima djeteta usvojenu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. (Zbirka međunarodnih ugovora Ujedinjenih naroda, sv. 1577, str 3 –Konvencija) članke 2., 7. i 8., zaključio da su javnopravna tijela djetetu uskratila pravo iz članaka 7. i 8. Konvencije, jer učinci odbijanja priznavanja odnosa roditelj-dijete u hrvatskom pravnom sustavu između tužitelja i njegovog djeteta nisu ograničeni samo na tužitelja, već se protežu i na dijete čije je pravo time znatno ugroženo. Sud pravilno smatra da je pri donošenju odluka vezano za prava djeteta potrebno rukovoditi se najboljim interesima djeteta. Kako je tužitelj biološki otac djeteta, nije u najboljem interesu djeteta da ga se liši pravne veze takve prirode kada je biološka stvarnost takve veze uspostavljena i kada roditelj i dijete traže njegovo puno priznavanje. Sud je pri tom imao na umu stav Europskog suda za ljudska prava u usporedivim predmetima Mennesson protiv Francuske, broj 65192/11 i Labassee protiv Francuske, broj 65941/11 ).
12. Imajući na umu predmet u cjelini, prema ocjeni ovog Suda, u konkretnom slučaju pravilno prvostupanjski sud zaključuje da su ispunjeni uvjeti za upis činjenice rođenja za T. M. P, u maticu rođenih na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela sukladno propisima na koje se sud poziva.
13. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi ta presuda bila rezultat arbitrarnog postupanja odnosno sudske samovolje.
14. Kako tuženik razlozima navedenim u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost osporavane presude koja je donesena na temelju pravilno utvrđenih činjenica te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, dok povrede pravila postupka ovaj Sud nije našao, to nema zakonske mogućnosti za drugačije rješenje ove upravne stvari.
15. Zahtjev za naknadu troška tužitelja odbijen je sukladno članku 79. stavku 1. ZUS-a s obzirom na to da odgovor na žalbu nije bio nužan za donošenje ove odluke.
16. Slijedom navedenog, na temelju članka 74. stavka 1. te članka 79. stavka 4. i stavka 6. ZUS-a, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 23. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća:
dr. sc. Sanja Otočan, v.r.
