Poslovni broj: Usž-3068/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Arme Vagner Popović predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grada Z., Z., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Z., uz sudjelovanje zainteresiranih osoba M.1 G. iz Z. i M. Z. iz Z., u predmetu radi osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2221/2022 od 28. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 23. svibnja 2024.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se usvaja i poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2221/22 od 28. ožujka 2023.
II. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave, klasa: UP/II- 943-04/19-01/392, urbroj: 514-04-02-01-01/07-22-02 od 12. svibnja 2022.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-943-04/19-01/392 od 12. svibnja 2022., kojim je povodom žalbe zainteresirane osobe M.2 Z. poništeno rješenje Grada Z., Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, klasa: UP/I-943- 04/19-06/51, urbroj: 251-14-11/304-19-5 od 21. lipnja 2019. kojim rješenjem je usvojen prijedlog tužitelja za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti 23/659 dijela nekretnine oznake zk.č.br. 1871/132 upisane u zk. uložak 2548 k.o. R., površine 659 m[2] i predmet je vraćen tijelu prvog stupnja na ponovni postupak.
2. Protiv ove presude tužitelj je izjavio žalbu kojom se poziva na odredbe članaka 25., 27. i 29. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Navodi da se sukladno navedenim zakonskim odredbama provodi postupak osiguranja dokaza radi stjecanja uvjeta da bi se postupak izvlaštenja uopće mogao pokrenuti. Ističe da postupak završava dostavom nalaza i mišljenja vještaka. Smatra da tuženik ispravno navodi u pobijanom rješenju kako se u ovom postupku utvrđuje visina troška koji će inicijalno teretiti korisnika izvlaštenja i određuje okvir za visinu naknade koju vlasnik nekretnine može očekivati. Poziva se i na odredbu članka 36. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade prema kojoj će se rješenje o izvlaštenju donijeti i u situaciji kada u postupku izvlaštenja nije moguće neprijeporno utvrditi vlasništvo, u kojem slučaju se korisnik izvlaštenja obvezuje da utvrđene iznose naknade položi na poseban račun. Ističe da vlasnik osim prava na sudjelovanje u postupku ima obveze i dužnosti koje proizlaze iz samog vlasništva, a među ostalim i uređenje upisa svog vlasništva u javnim knjigama, što vlasnici predmetne nekretnine nisu učinili. Navodi da je 11. siječnja 2021. podnesen prijedlog za izvlaštenje u kojem upravno tijelo još uvijek pokušava utvrditi vlasnike, a također ukazuje da je u zk. ulošku 2548 k.o. R. u listu C upisano založno pravo na suvlasničkom dijelu zainteresirane osobe Z. M.2 te ukazuje na odredbu članka 55. Zakona o izvlaštenju prema kojem, u slučaju kada na izvlaštenoj nekretnini postoji hipoteka, korisnik izvlaštenja iznos naknade polaže na poseban račun. Kako su postupci izvlaštenja hitni prema odredbi članka 12. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, kraj činjenice da je postupak izvlaštenja pokrenut te u tom postupku vlasnici imaju propisanu razinu i mogućnost sudjelovanja u postupku, predlaže da Sud žalbu usvoji i poništi prvostupanjsku presudu, kao i rješenje tuženika te odbije žalbu zainteresirane osobe.
3. Tuženik i zainteresirane osobe, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je pravilnost stajališta tuženika prema kojem dostava prvostupanjskog zaključka od 29. svibnja 2019. nije zakonito izvršena M.1 G., S. M. i Z. B., a prvostupanjsko tijelo nije poduzelo niti jednu procesnu radnju s ciljem utvrđivanja nasljednika iza pokojnih zemljišnoknjižnih vlasnika, čime je onemogućilo ostvarivanje prava vlasnika, odnosno nasljednika na sudjelovanje u postupku. Prema zaključku prvostupanjskog suda preuranjeno je tvrditi da se vlasništvo predmetne nekretnine ne može utvrditi neprijeporno jer prvostupanjsko tijelo nije niti pokušalo utvrditi stvarnog vlasnika nekretnine.
6. Presuda prvostupanjskog suda, kao i rješenja upravnih tijela, pozivaju se na odredbe članaka 25. i 27. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine", broj: 74/14., 69/19. i 98/19.).
7. Odredbom članka 25. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je da je prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje korisnik izvlaštenja dužan putem ministarstva, odnosno nadležnog tijela zatražiti osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje. Vrijednost nekretnine izražava se u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnine ili stalnog sudskog procjenitelja izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnine, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata. Prema odredbi članka 27. ovog Zakona Ministarstvo, odnosno nadležno tijelo bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog prijedloga za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine poziva vlasnika nekretnine, odnosno posjednika da se u roku od 8 dana suglasi s jednim od predloženih procjenitelja ili predloži tri procjenitelja odgovarajuće struke, a s obzirom na karakteristike nekretnine za koju se procjena obavlja (stavak 1.). Ako vlasnik nekretnine, odnosno posjednik nekretnine u određenom roku ne izabere nijednog od predloženih procjenitelja ili ne predloži procjenitelja, smatrat će se da je suglasan da se osiguranje dokaza povjeri bilo kojem od predloženih procjenitelja (stavak 2.). Prema odredbi stavka 3. Ministarstvo, odnosno nadležno tijelo bez odgode će osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine povjeriti jednom od predloženih procjenitelja iz svakog stručnog područja za koje se obavlja procjena i istodobno odrediti vrijeme obavljanja očevida i o tome obavijestiti vlasnika, odnosno posjednika nekretnine i korisnika izvlaštenja. Prema odredbi stavka 4. troškove izrade elaborata snosi korisnik izvlaštenja, a elaborat se prema odredbi stavka 5. dostavlja korisniku izvlaštenja i vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine radi obavijesti.
8. Rješenje prvostupanjskog tijela doneseno je temeljem odredbe članka 27. stavka 3. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade nakon što su upisani zemljišnoknjižni vlasnici i posjednik nekretnine zaključkom prvostupanjskog tijela od 29. svibnja 2019. pozvani u smislu odredbe članka 27. stavka 1. ovog Zakona da se izjasne jesu li suglasni s predloženim sudskim vještacima, odnosno da sami predlože sudske vještake ili procjenitelje odgovarajuće struke. Navedeni zaključak uredno je zaprimila zainteresirana osoba M.2 Z., koja u određenom roku nije izabrala niti jednog od predloženih procjenitelja niti je sama predložila procjenitelja.
9. Rješenjem prvostupanjskog tijela usvojen je prijedlog tužitelja za osiguranje dokaza te su imenovani stalni sudski vještaci za izradu nalaza i mišljenja nužnih za izradu procjembenog elaborata predmetne nekretnine i određen je očevid na toj nekretnini dana 17. srpnja 2019. Zainteresirana osoba M.2 Z. pristupila je zakazanom očevidu te je izložila razloge zbog kojih se protivi izrađenoj projektnoj dokumentaciji.
10. Tuženik je povodom žalbe M.2 Z., kojoj je zaključak prvostupanjskog tijela od 29. svibnja 2019. uredno dostavljen, poništio prvostupanjsko rješenje iz razloga što je utvrdio da navedeni zaključak nije uredno dostavljen ostalim zemljišnoknjižno upisanim vlasnicima. Kako ovaj žalbeni navod nije bio od utjecaja na prava i pravne interese podnositeljice žalbe, to nije bilo na zakonu utemeljene osnove da se njezina žalba uvaži i poništi prvostupanjsko rješenje.
11. Navedeni propust tuženika prvostupanjski sud nije otklonio. Štoviše, presudom prvostupanjskog suda potvrđeno je stajalište tuženika prema kojem je prvostupanjsko tijelo u postupku povodom prijedloga za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine dužno utvrditi prave vlasnike nekretnine i omogućiti im sudjelovanje u postupku. Navedeno stajalište prvostupanjskog suda ovaj Sud ne prihvaća. Naime, kao što tužitelj pravilno ukazuje, prema odredbi članka 12. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade postupci izvlaštenja su hitni postupci.
12. Postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine je postupak koji je korisnik izvlaštenja dužan pokrenuti prije podnošenja zahtjeva za izvlaštenje. Radi se o postupku koji je pretpostavka za pokretanje postupka izvlaštenja i u kojem se ne rješava o pravima i pravnim interesima stranaka, odnosno ne donosi se posebna odluka, već se izrađuje procjembeni elaborat koji se dostavlja strankama kako je propisano odredbom članka 27. stavka 5. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, radi obavijesti. Stoga niti na ovaj procjembeni elaborat stranke nemaju mogućnost izjavljivanja žalbe.
13. Kako se u postupku izvlaštenja obavlja očevid, provodi usmena rasprava i izvode dokazi radi utvrđivanja svih bitnih činjenica i okolnosti potrebnih za određivanje naknade za izvlaštenu nekretnine, to nije bilo na zakonu utemeljene osnove da se rješenje prvostupanjskog tijela poništi i predmet vrati tijelu prvog stupnja na ponovni postupak.
14. Iz navedenih razloga povrijeđen je zakon na štetu tužitelja. Stoga je Sud žalbu usvojio i poništio prvostupanjsku presudu i rješenje tuženika, s tim što će tuženik u ponovnom postupku donijeti novu odluku o žalbi zainteresirane osobe pridržavajući se pravnog shvaćanja Suda i primjedbi koje su iznesene u ovoj presudi.
15. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe članka 74. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 23. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća
Arma Vagner Popović, v.r.
