Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Gž-342/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od suca Gorana Milakovića kao predsjednika vijeća, sutkinje Dobrile Ćuruvija kao članice vijeća i suca izvjestitelja i sutkinje Nade Sambol kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužiteljice A. P. iz Z., …,

OIB:…, koju zastupa punomoćnik H. M., odvjetnik u Z.,

protiv tuženika A. G. iz S., …, OIB:…, zastupanog po punomoćnici T. T., odvjetnici u Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-116/2022-29 od 21. veljače 2024., na temelju odredbe članka 44. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u daljnjem tekstu: ZPP-a), u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 23. svibnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice A. P., potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-116/2022-29 od 21. veljače 2024.

II. Trošak žalbenog postupka se tužiteljici ne dosuđuje.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom odlučeno je kako slijedi:

"I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku A. G. iz S., …, OIB … isplatiti tužiteljici A. P. iz Z., …, OIB … iznos od 23.640,02 eura zajedno sa pripadajućim

zakonskim zateznim kamatama koje teku do 31.prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.siječnja 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, a koje teku na slijedeće iznose:

248,57 eura od 1.travnja 2017. do isplate, za ožujak 2017.

248,57 eura od 1.svinja 2017. do isplate, za travanj 2017.

248,57 eura od 1.lipnja 2017. do isplate, za svibanj 2017.

248,57 eura od 1.srpnja 2017. do isplate, za lipanj 2017.

248,57 eura od 1.kolovoza 2017. do isplate, za srpanj 2017.

248,57 eura od 1.rujna 2017. do isplate, za kolovoz 2017.

248,57 eura od 1.listopada 2017. do isplate, za rujan 2017.

248,57 eura od 1.studenog 2017. do isplate, za listopad 2017.

248,57 eura od 1.prosinca 2017. do isplate, za studeni 2017.

248,57 eura od 1.siječnja 2018. do isplate, za prosinac 2017.

250,75 eura od 1.veljače 2018. do isplate za siječanj 2018.

250,75 eura od 1.ožujka 2018. do isplate za veljaču 2018.

250,75 eura od 1.travnja 2018. do isplate za ožujak 2018.

250,75 eura od 1.svibnja 2018. do isplate za travanj 2018.

250,75 eura od 1.lipnja 2018. do isplate za svibanj 2018.

250,75 eura od 1.srpnja 2018. do isplate za lipanj 2018.

250,75 eura od 1.kolovoza 2018. do isplate za srpanj 2018.

250,75 eura od 1.rujna 2018. do isplate za kolovoz 2018.

250,75 eura od 1.listopada 2018. do isplate za rujan 2018.

250,75 eura od 1.studenog 2018. do isplate za listopad 2018.

250,75 eura od 1.prosinca 2018. do isplate za studeni 2018.

250,75 eura od 1.siječnja 2019. do isplate za prosinac 2018.

260,56 eura od 1.veljače 2019. do isplate za siječanj 2019.

260,56 eura od 1.ožujka 2019. do isplate za veljaču 2019.

260,56 eura od 1.travnja 2019. do isplate za ožujak 2019.

260,56 eura od 1.svibnja 2019. do isplate za travanj 2019.

260,56 eura od 1.lipnja 2019. do isplate za svibanj 2019.

260,56 eura od 1.srpnja 2019. do isplate za lipanj 2019.

260,56 eura od 1.kolovoza 2019. do isplate za srpanj 2019.

260,56 eura od 1.rujna 2019. do isplate za kolovoz 2019.

260,56 eura od 1.listopada 2019. do isplate za rujan 2019.

260,56 eura od 1.studenog 2019. do isplate za listopad 2019.

260,56 eura od 1.prosinca 2019. do isplate za studeni 2019.

260,56 eura od 1.siječnja 2020. do isplate za prosinac 2019.

285,63 eura od 1.veljače 2020. do isplate za siječanj 2020.

285,63 eura od 1.ožujka 2020. do isplate za veljaču 2020.

285,63 eura od 1.travnja 2020. do isplate za ožujak 2020.

285,63 eura od 1.svibnja 2020. do isplate za travanj 2020.

285,63 eura od 1.lipnja 2020. do isplate za svibanj 2020.

285,63 eura od 1.srpnja 2020. do isplate za lipanj 2020.

285,63 eura od 1.kolovoza 2020. do isplate za srpanj 2020.

285,63 eura od 1.rujna 2020. do isplate za kolovoz 2020.

285,63 eura od 1.listopada 2020. do isplate za rujan 2020.

285,63 eura od 1.studenog 2020. do isplate za listopad 2020.

285,63 eura od 1.prosinca 2020. do isplate za studeni 2020.

285,63 eura od 1.siječnja 2021. do isplate za prosinac 2020.

305,26 eura od 1. veljače 2021. do isplate za siječanj 2021.

305,26 eura od 1. ožujka 2021. do isplate za veljaču 2021.

305,26 eura od 1. travnja 2021. do isplate za ožujak 2021.

305,26 eura od 1. svibnja 2021. do isplate za travanj 2021.

305,26 eura od 1. lipnja 2021. do isplate za svibanj 2021.

305,26 eura od 1. srpnja 2021. do isplate za lipanj 2021.

305,26 eura od 1. kolovoza 2021. do isplate za srpanj 2021.

305,26 eura od 1. rujna 2021. do isplate za kolovoz 2021.

305,26 eura od 1. listopada 2021. do isplate za rujan 2021.

305,26 eura od 1. studenog 2021. do isplate za listopad 2021.

305,26 eura od 1. prosinca 2021. do isplate za studeni 2021.

305,26 eura od 1. siječnja 2022. do isplate za prosinac 2021.

330,33 eura od 1. veljače 2022. do isplate za siječanj 2022.

330,33 eura od 1. ožujka 2022. do isplate za veljaču 2022.

330,33 eura od 1. travnja 2022. do isplate za ožujak 2022.

330,33 eura od 1. svibnja 2022. do isplate za travanj 2022.

330,33 eura od 1. lipnja 2022. do isplate za svibanj 2022.

330,33 eura od 1. srpnja 2022. do isplate za lipanj 2022.

330,33 eura od 1. kolovoza 2022. do isplate za srpanj 2022.

330,33 eura od 1. rujna 2022. do isplate za kolovoz 2022.

330,33 eura od 1. listopada 2022. do isplate za rujan 2022.

330,33 eura od 1. studenog 2022. do isplate za listopad 2022.

330,33 eura od 1. prosinca 2022. do isplate za studeni 2022.

330,33 eura od 1. siječnja 2023. do isplate za prosinac 2022.

330,33 eura od 1. veljače 2023. do isplate za siječanj 2023.

330,33 eura od 1. ožujka 2023. do isplate za veljaču 2023.

330,33 eura od 1. travnja 2023. do isplate za ožujak 2023.

330,33 eura od 1. svibnja 2023. do isplate za travanj 2023.

330,33 eura od 1. lipnja 2023. do isplate za svibanj 2023.

330,33 eura od 1. srpnja 2023. do isplate za lipanj 2023.

330,33 eura od 1. kolovoza 2023. do isplate za srpanj 2023.

330,33 eura od 1. rujna 2023. do isplate za kolovoz 2023.

330,33 eura od 1. listopada 2023. do isplate za rujan 2023.

330,33 eura od 1. studenog 2023. do isplate za listopad 2023.

330,33 eura od 1. prosinca 2023. do isplate za studeni 2023.“

II Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadu parničnog troška.“

2. Pravovremeno i dopuštenom žalbom presudu pobijaju tužiteljica po izabranom punomoćniku. Navodi da se žali iz žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešne odluke o troškovima postupka. Predlaže preinačiti presudu i prihvatiti tužbu i tužbeni zahtjev te tužiteljici dosuditi parnične troškove uvećano za zatezne kamate, a podredno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak sastava žalbe u iznosu od 781,25 €, sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 282,85 €,

sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 122,77 €, sudske pristojbe na presudu u iznosu od 282,85 € i sudske pristojbe na odluku drugostupanjskog suda u iznosu od 282,85 €.

3. U odgovoru na žalbu tuženik poriče žalbene navode. Predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 365. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Neosnovano žaliteljica posebno iznosi povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer je presuda jasna i razumljiva, utemeljena na ponuđenim i izvedenim dokazima, o odlučnim činjenicama ima valjane razloge i može se ispitati.

6. Prvostupanjski sud je utvrdio:

-da tužiteljica u tužbi podnesenoj 9.ožujka 2022. tvrdi da su stranke bivši bračni drugovi te da je brak razveden pravomoćnom presudom poslovni broj P-27/2015 od 21.siječnja 2015. te da su suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnine upisane u zk.ul.br. … k.o. S. K. koju čini kč.br. 5167 dvorište G.-K. površine 245 m2 i kuća broj 28 G.-K. površine 96 m2, ukupne

površine 341 m2, a da je tuženik u neposrednom posjedu te nekretnine i isključuje tužiteljicu u ostvarivanju njenog prava na posjed i da ne plaća najamninu za korištenje suvlasničkog dijela tužiteljice pa kako cijelo vrijeme drži u posjedu bez pravne osnove suvlasnički dio tužiteljice, traži isplatu stečenog bez osnove u visini najamnine prema tržnim uvjetima i to po 2.500,00 kuna mjesečno odnosno ukupno 150.000,00 kuna sa zateznim kamatama na pojedinačne mjesečne iznose za razdoblje od ožujka 2017. do ožujka 2022., a nakon provedenog građevinskog vještačenja podneskom od 5.prosinca 2023. potražuje iznos od 23.640,01 eura/178.115,73 kuna s pripadajućim zateznim kamatama za razdoblje od ožujka 2017. do studenog 2023.,

-da tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbene navode u cijelosti navodeći da je tužiteljica kuću napustila u lipnju 2015., a da je tuženik podmirio sve dugove i režije, da je s tužiteljicom pokušao mirno riješiti pitanje bračne imovine i da je u tijeku postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, stavlja i prigovor zastare,

-da među strankama nije sporno suvlasništvo nekretnine opisane u tužbi kao niti da su stranke bile u braku koji je razveden presudom kako se navodi u tužbi,

-da tužiteljica saslušana kao stranka navodi da je brak razveden početkom siječnja 2015. te da je iz kuće iselila 1.srpnja 2015. zajedno sa djecom na stan na J. koji joj je ustupila njena sestra, jer da u predmetnoj kući više nije htjela živjeti, da je predlagala prodaju kuće i da je sada u tijeku postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine koji nije pravomoćno dovršen, da naknadu potražuje jer tuženik sam koristi cijelu nekretninu i isključuje tužiteljicu u ostvarivanju njezinog prava na posjed,

-da među strankama nije sporno da predmetna nekretnina nije promijenila identitet pa da bi tužiteljica imala pravo od tuženika tražiti naknadu za korištenje njenog suvlasničkog dijela ako dokaže da je tuženik bio nepošteni posjednik u smislu odredbe članka 164. stavak 1. i članka 165. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06, 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., u daljnjem tekstu: ZV),

-da se na konkretan slučaj ne primjenjuje odredbe o stjecanju bez osnove iz Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO),

-da je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da je tužiteljica napustila predmetnu nekretninu u lipnju 2015. svojevoljno i da nakon razvoda braka više nije htjela tamo živjeti, odnosno da nije zainteresirana za posjedovanje predmetne nekretnine, da se tuženiku pisano obraćala radi podjele bračne stečevine i isplate ulaganja koje je tužiteljica izvršila u predmetnu nekretninu, nije tražila predaju u suposjed već razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, odnosno da tužiteljica nije dokazala da ju tuženik isključuje u ostvarivanju njenog prava na suposjed tako da tužiteljica nije onemogućena u posjedovanju i korištenju svojeg suvlasničkog dijela na nekretnini.

7. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica nije dokazala da je tuženik nepošteni posjednik tuđe stvari i primjenom odredbe članka 164. stavak 1. ZV-a odbija tužbeni zahtjev jer tuženik kao pošteni posjednik tuđe stvari nije dužan tužiteljici platiti naknadu za korištenje njenog suvlasničkog dijela nekretnine za vrijeme dok je bio pošten posjednik te nekretnine.

8. Neosnovano žaliteljica prigovara prvostupanjskom sudu koji zahtjev tužiteljice kao suvlasnice nekretnine radi naplate novčane tražbine ne razmatra kroz odredbe Zakona o obveznim odnosima, o stjecanju bez osnove. Na konkretan slučaj se ima primijeniti Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu: ZV). Prema odredbama članka 161.- 165. koji uređuju zaštitu vlasništva i pravni položaj poštenog odnosno nepoštenog posjednika, odlučno je poštenje posjednika. Dakle, ne primjenjuje se institut stjecanja bez osnove koji je uređen u članku 1111.-1120. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO).

9. Utvrđenje prvostupanjskog suda da je tužiteljica samovoljno napustila nekretninu na kojoj je suvlasnica, jer više nije htjela živjeti u predmetnoj kući, prihvaća i ovaj sud te na temelju te utvrđene činjenice i činjenice da tuženik nije onemogućio tužiteljici korištenje njezinog suvlasničkog dijela, da je pošteni posjednik, pravilno je odbijen zahtjev za isplatu kao pod točkom I. izreke pobijane presude. Teret razrješenja imovinskih odnosa odnosno pokretanja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina tužiteljica neosnovano prebacuje na tuženika. U situaciji kada je tužena odlučila napustiti svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine, mogla je odmah pokrenuti postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine. Neosnovano tužiteljica prigovara da tuženik nije omogućio tužiteljici suposjed odnosno korištenje predmetne nekretnine jer da nije htio urediti njihove imovinsko-pravne odnose, nije htio iseliti se van iz predmetne nekretnine, niti je htio poduzeti bilo što u vezi toga pitanja, tim više što u predmetnoj nekretnini živi s novom djevojkom.

10. Neosnovano se prigovara da je tuženik postao nepošteni posjednik od iseljenja tužiteljice iz predmetne kuće 1.srpnja 2015., a niti od upućivanja dopisa od 14.rujna 2020. pa niti od podnošenja tužbe u ovom predmetu jer se ne traži predaja u suposjed. Dakle prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koje se tužiteljica poziva u žalbi o poštenju do primitka tužbe se odnosi na zahtjev za predaju u suposjed, a što se ovom tužbom ne traži pa se ne može računati nepoštenje posjednika od primitka tužbe u ovom sporu.

11. Ocjenom svih provedenih dokaza je pravilno prvostupanjski sud primjenom odredbe članka 164. ZV-a odbio zahtjev tužiteljice za dosudu naknade za korištenje suvlasničkog dijela nekretnine jer je tuženik kao pošteni posjednik oslobođen obveze plaćanja naknade za upotrebu suvlasničkog dijela tužiteljice. Neosnovano se u žalbi navodi da tuženik nije osporio odlučne činjenice, osnov i visinu zahtjeva jer je tuženik isto osporio, a činjenica da tuženik nije pristupio na zakazana ročišta radi saslušanja ne dovode u pitanje utvrđenje suda na temelju tužbenih navoda i iskaza tužiteljice da je tužiteljica samovoljno napustila nekretninu, da tuženik nije onemogućio korištenje suvlasničkog dijela tužiteljici.

12. Iz naprijed navedenih razloga žalba tužiteljice nije osnovana pa se potvrđuje pobijana presuda pod točkom I. izreke kojom je tužba i tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

13. Odluka o troškovima postupka je donesena pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 1. u vezi članka 155. ZPP-a kada je tužiteljica koja u sporu nije uspjela odbijena sa zahtjevom za dosudu parničnog troška.

14. Tužiteljici koja sa žalbom nije uspjela se trošak žalbenog postupka ne dosuđuje primjenom odredbe članka 154. stavak 1. i članka 166. stavak 1. ZPP-a.

15. Iz naprijed iznijetih razloga je žalba odbijena kao neosnovana i primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a presuđeno kao u izreci.

Bjelovar, 23. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća

Goran Milaković, v.r.