Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-292/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca, Ivana Stipčića predsjednika vijeća, Marijanke Salopek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Renate Košir Skračić članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja M. Ć. iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćnici Ž. K.-T., odvjetnici iz V., protiv tuženika udruge G. U., P., OIB ..., zastupanog po zakonskom zastupniku predsjedniku N. M. i punomoćniku A. M., odvjetniku u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: Pn-19/2015-33 od 26. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 23. svibnja 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika udruge G. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: Pn-19/2015-33 od 26. siječnja 2024. pod točkama I. i III. izreke.
II. Odbija se zahtjev tuženika udruge G. za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je suđeno:
»I. Nalaže se tuženiku udruzi G. U. da tužitelju M. Ć. isplati iznos od 2.829,92 eura (slovima: dvijetisućeosamstodvadeset deveteuraidevedesetdvacenta) uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja ove presude pa do isplate, a koja se izračunava za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatu zakonskih zateznih kamata koje na iznos 2.829,92 eura teku od 29. travnja 2013. do dana presuđenja.
III. Nalaže se tuženiku udruga G. U., nadoknaditi tužitelju M. Ć. trošak postupka u iznosu od 1.907,04 eura (slovima: tisućudevetstosedameuraičetiricenta) uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja ove presude pa do isplate, a koja se izračunava za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje 2 Poslovni broj: 8 Pn-19/2015-33 banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
IV. U preostalom dijelu se zahtjev za naknadu troškova odbija.«
2. Protiv navedene presude pod točkama I. i III. izreke pravovremenu žalbu je podnio tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu žalbu usvojiti i presudu u pobijanom dijelu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev te tužitelju naložiti da tuženiku naknadi parnični trošak. Potražuje trošak žalbe.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Ispitujući presudu u pobijanom dijelu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju nije utvrđeno da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP) na koje povrede drugostupanjski sud je dužan paziti po službenoj dužnosti, dok tuženik, iako se poziva na žalbeni razlog bitne povrede postupka, ne navodi koje su to konkretne povrede počinjene.
5. Protivno navodima iz žalbe prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo.
6. Tužitelj u ovoj pravnoj stvari potražuje od tuženika isplatu imovinske štete nastale u prometnoj nezgodi od 29. travnja 2013.
7. Na temelju utvrđenja prvostupanjskog suda i stanja spisa proizlazi da se prometna nezgoda dogodila na području kojim gospodari tuženik kao lovoovlaštenik, što tuženik nije niti osporio u ovom postupku.
8. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene prvostupanjski sud je uvidom u zapisnik o očevidu Policijske postaje Korenice utvrdio da je 29. travnja 2013. u 5.25 sati na kolniku državne ceste 522 kod 4. km i 400 stradalo vozilo tužitelja marke Mitshubishi reg. oznake ...zbog naleta divljači u vidu oštećenja branika, ukrasne plastike, poklopca motora, vjetrobranskog stakla, registracijske pločice s nosačem.
9. Da se o radilo o udaru vozila tužitelja u životinju potvrdio je u nalaza i mišljenju stalni sudski vještak prometne struke T. J. iz R. prema tragovima dlake na prednjem lijevom dijelu vozila i oštećenju poklopca motora u prednjem desnom dijelu.
10. Tuženik je osporio pasivnu legitimaciju i odgovornost za štetni događaj tvrdeći da je to na strani županijskih cesta i L. c. koje kao pravne osobe gospodare predmetnom prometnicom.
11. Protivno navodima tuženika tijekom postupka, jednako sada i u žalbi, da iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je prometnu nezgodu prouzročila divlja životinja, osnovano je prvostupanjski sud poklonio vjeru iskazu tužitelja i svjedoka koji je bio putnik u vozilu da je divljač iskočila na kolnik s desne strane kretanja vozila.
12. Pri tom nije od utjecaja okolnost je li to bila divlja svinja kako je to navodio svjedok ili srna kako je iskazivao tužitelj, a sve to uzimajući u obzir vrijeme nastanka nezgode, kao i činjenicu da je iznenadni nalet na vozilo s desne strane kretanja zasigurno moglo dovesti do zabune tužitelja, odnosno svjedoka o kojoj je točno divljači bilo riječ. Pri tome treba dodati da to što lovci i lovočuvar tuženika naknadno nisu pronašli divljač koja bi nastradala u prometnoj nezgodi, ukazuje na mogućnost da nije bila značajnije ozlijeđena.
13. S obzirom da je mjesto nezgode obilježeno prometnim znakom divljač na cesti, prvostupanjski sud se pozvao na Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama ("Narodne novine", broj: 33/05., 64/05, 155/05, 14/11.) u kojem je propisano u članku 2. točki 31. da znak divljač na cesti označava posebno opasna mjesta na kojima divljač često prelazi preko ceste.
14. Stoga nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije da se nije radilo o naletu na divljač koji ističe tuženik.
15. Za odgovornost tuženika mjerodavne su opće odredbe o odgovornosti za štetu propisane u Zakonu o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23, dalje: ZOO) s obzirom na to da se divljač na cesti smatra opasnom stvari iz razloga što predstavlja povećanu opasnost za nastanak štete, potrebno je primijeniti članke 1063. do čl. 1067. ZOO kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Takav pravni stav iznijet je i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-6264/2014 od 4. ožujka 2015.
16. Divljač na cesti predstavlja opasnu stvar, pa za nju odgovara njezin vlasnik bez obzira na krivnju. U ovom postupku utvrđeno je da je divljač istrčala na prometnicu kojom se kretalo vozilo tužitelja iz lovišta kojim gospodari tuženik. Prema članku 1067. ZOO vlasnik opasne stvari se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.
17. U vezi navoda žalbe da prvostupanjski sud nije uopće utvrđivao postoji li odgovornost tužitelja za predmetni štetni događaj i je li svojim postupanjem doprinio nastanku štete valja navesti da tuženik tijekom postupka nije istaknuo prigovor doprinosa tužitelja nastanku štete, niti je na te okolnosti predlagao dokaze, pa se u ovoj fazi postupka ne mogu isticati nove činjenice niti predlagati novi dokazi sukladno članku 352. stavku 1. ZPP.
18. Visinu štete prvostupanjski sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja predmetnog vještaka kojoj visini tuženik nije prigovarao i koju štetu je tuženik dužan naknaditi tužitelju, sa zakonskim zateznim kamatama kao pod točkom I. izreke pobijane presude, članak 1045. i članak 29. ZOO.
19. Odluka o troškovima postupka donesena je uz pravilnu primjenu članka 154. stavka 5. ZPP u vezi s člankom 155. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23.).
20. Stoga je valjalo žalbu tuženika odbiti i potvrditi pobijanu presudu kao pod točkom I. izreke ove drugostupanjske odluke (članak 368. stavak 1. ZPP).
21. Tuženik nije uspio sa žalbom pa je o zatraženom trošku odlučeno kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke (članak 154. stavak 1. ZPP).
22. U nepobijanom dijelu presuda pod točkama II. i IV. nije ispitivana (članak 365. stavak 1. ZPP).
U Sisku 23. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća
Ivan Stipčić, v.r.
