REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-552/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja K. R., S. B., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica S. R. K., odvjetnica u Z., protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo …, OIB: …, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u V. G., Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž R-372/2020-3 od 7. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, posl. br. Pr-73/2018-27 od 21. veljače 2020., u sjednici 22. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž R-372/2020-3 od 7. prosinca 2022., zbog sljedećih pravnih pitanja:
"1. Treba li rad tužitelja u aktivnom dežurstvu vrednovati kao prekovremeni rad u situaciji kada je propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, Odlukom o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika („Narodne novine“ broj: 118/09), propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe, te da pripadnici OS RH koji zbog potreba službe provode 24 sata na radnom mjestu u tijeku 24 sata mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo te im se isplaćuje dodatak za svaki sat aktivnog dežurstva?
2. Pripada li tužitelju pravo na naknadu za dva dana, i to subote i nedjelje, koji su nakon sedmodnevnog rada na izdvojenom objektu bilježeni kao slobodni dani, obzirom da se radi o posebnoj organizaciji rada koja podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji, a nakon toga sedam dana odmora?
3. Ima li tužitelj pravo na naknadu za neiskorištenu dnevnu stanku iako niti jednim pozitivnim propisom u Republici Hrvatskoj isto nije propisano, a nedvojbeno je utvrđeno kako je tužitelj imao vrijeme u kojem se mogao odmarati, spavati i objedovati?".
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž R-372/2020-3 od 7. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-73/2018-27 od 21. veljače 2020.
2. Tužena je postavila tri pravna pitanja koja glase:
"1. Treba li rad tužitelja u aktivnom dežurstvu vrednovati kao prekovremeni rad u situaciji kada je propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, Odlukom o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika („Narodne novine“ broj: 118/09), propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe, te da pripadnici OS RH koji zbog potreba službe provode 24 sata na radnom mjestu u tijeku 24 sata mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo te im se isplaćuje dodatak za svaki sat aktivnog dežurstva?
2. Pripada li tužitelju pravo na naknadu za dva dana, i to subote i nedjelje, koji su nakon sedmodnevnog rada na izdvojenom objektu bilježeni kao slobodni dani, obzirom da se radi o posebnoj organizaciji rada koja podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji, a nakon toga sedam dana odmora?
3. Ima li tužitelj pravo na naknadu za neiskorištenu dnevnu stanku iako niti jednim pozitivnim propisom u Republici Hrvatskoj isto nije propisano, a nedvojbeno je utvrđeno kako je tužitelj imao vrijeme u kojem se mogao odmarati, spavati i objedovati?".
3. Tužena je predložila dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja te je zatražila trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da su pravna pitanja naznačena u izreci ovog rješenja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer o tim pitanjima nema prakse revizijskog suda, a praksa viših sudova nije jedinstvena (odluka Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-274/2020, Županijskog suda u Bjelovaru Gž R- 140/2019). Jednako je odlučeno i u prijedlozima za dopuštenje revizije u Revd 1581/2023-2 od 3. svibnja 2023., Revd 668/2021, Revd 447/2023, Revd 4581/2023, Revd 4116/2022 itd.
6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja
Zagreb, 22. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
