REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-391/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Andreju Gariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Rački i kolege j.t.d. u Zagrebu, Pisarnica u Slavonskom Brodu, protiv tuženice Republike Hrvatske, za Ministarstvo obrane, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi isplate razlike naknade plaće za godišnji odmor, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1134/2021-2 od 4. svibnja 2022. kojom je djelomično potvrđena djelomično presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-783/2016-25 od 17. ožujka 2021., u sjednici održanoj 22. svibnja 2024.,

p r e s u d i o  j e:

Revizija tuženice se odbija.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici isplatiti tužitelju na ime razlike plaće iznos od 17.182,34 kuna bruto sa zateznim kamatama tekućim na pojedinačne iznose kako je to pobliže naznačeno u točki I. izreke te na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor iznos od 10.408,35 kn bruto sa zateznim kamatama tekućim na pojedinačne iznose kako je to pobliže naznačeno u točki II. izreke te naknaditi mu troškove parničnog postupka u iznosu od 13.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 17. ožujka 2021. do isplate (točka III . izreke). Odbijen je dio tužbenog zahtjeva za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima razlije bruto plaće i naknade plaće u točkama I. i II. izreke presude (točka IV. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao djelomično neosnovana žalba tuženice te je potvrđena presuda suda prvog stupnja u pobijanoj točki I. izreke do iznosa od 753,27 kn bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, i to:

- na iznos od 171,74 kn tekućom od 15. prosinca 2011.,

- na iznos od 207,34 kn tekućom od 15. siječnja 2012.,

- na iznos od 191,65 kn tekućom od 12. ožujka 2013.,

- na iznos od 182,54 kn tekućom od 15. travnja 2013.,

pa do isplate, a po stopi koja tužitelju pripada kao sudioniku u ostalim odnosima u smislu čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18), osim kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanima u bruto iznosu od 753,27 kn, te u točki II. izreke do iznosa od 7.114,35 kn bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, i to:

- na iznos od 345,89 kn tekućom od 15. veljače 2012.,

- na iznos od 513,89 kn tekućom od 15. ožujka 2012.,

- na iznos od 464,51 kn tekućom od 15. prosinca 2012.,

- na iznos od 195,10 kn tekućom od 15. siječnja 2013.,

- na iznos od 143,05 kn tekućom od 15. veljače 2013.,

- na iznos od 57,12 kn tekućom od 15. travnja 2013.,

- na iznos od 48,44 kn tekućom od 15. svibnja 2013.,

- na iznos od 129,79 kn tekućom od 15. srpnja 2013.,

- na iznos od 465,55 kn tekućom od 15. kolovoza 2013.,

- na iznos od 50,66 kn tekućom od 15. listopada 2013.,

- na iznos od 182,01 kn tekućom od 15. studenog 2013.,

- na iznos od 216,52 kn tekućom od 15. siječnja 2014.,

- na iznos od 88,23 kn tekućom od 15. veljače 2014.,

- na iznos od 164,21 kn tekućom od 15. srpnja 2014.,

- na iznos od 1.262,90 kn tekućom od 15. rujna 2014.,

- na iznos od 321,46 kn tekućom od 15. veljače 2015.,

- na iznos od 401,83 kn tekućom od 14. svibnja 2015.,

- na iznos od 787,96 kn tekućom od 15. kolovoza 2015.,

- na iznos od 172,60 kn tekućom od 15. rujna 2015.,

- na iznos od 247,13 kn tekućom od 15. studenog 2015.,

- na iznos od 78,80 kn tekućom od 15. siječnja 2016.,

- na iznos od 345,20 kn tekućom od 15. veljače 2016.,

- na iznos od 431,50 kn tekućom od 15. svibnja 2016.,

do isplate, po stopi koja tužitelju pripada kao sudioniku u ostalim odnosima u smislu čl. 29. st. 2. ZOO, osim kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu (točka I. izreke).

U točki II. izreke preinačena je presuda suda prvog stupnja u točkama I., II. i III. izreke te je suđeno tako da je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja iz točke I. izreke za iznos od 16.429,07 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, te u točki II. izreke za iznos od 3.294,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, kao neosnovan i odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak zastupanja tijekom prvostupanjskog postupka (točka II. izreke). Tuženici je naloženo naknaditi tužitelju trošak vještačenja u iznosu od 3.500,00 kn (točka III. izreke) te je naloženo tužitelju naknaditi tuženici trošak žalbe u iznosu od 1.250,00 kn (točka IV. izreke).

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-1324/2022-2 od 30. studenog 2022. dopušteno je tuženici podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:

„Pripada li djelatnoj vojnoj osobi u razdoblju nakon 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja (lipnja 2016.) pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora kao da je radila u redovnom radnom vremenu pri tome uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad?“

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženica je, pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19 - dalje u tekstu: ZPP) podnijela reviziju i to zbog pitanja u odnosu na koje je dopuštena. Predlaže ukidanje pobijane odluke i vraćanje predmeta na ponovno suđenje tom sudu, podredno preinačenje pobijane odluke.

5. Tužitelj u odgovoru na reviziju predlaže odbiti reviziju kao neosnovanu.

6. Revizija nije osnovana.

7. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 1. ZPP, u povodu revizije revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je zahtjev tužitelja za isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja, a posljednji mjesec je travanj 2016. s isplatom u svibnju 2016.

9. Tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno da je tužitelj djelatna vojna osoba zaposlena u Ministarstvu obrane, pripadnik HKOV, Gardijsko oklopno- mehanizirana brigada, na dužnosti vozač, ustrojbeni čin vojnik, te da mu je tuženica dužna na ime razlike naknade plaće za veljače 2012. do travnja 2016. isplatiti bruto iznos od 10.408,35 kuna.

10. Prvostupanjski sud je, ocjenjujući osnovanost tužbenog zahtjeva, zaključio da se tužitelju u redovan rad kod izračuna naknade za godišnji odmor treba obračunati i dodatak za vojnu službu (koji je i obračunat u nalazu i mišljenju vještaka) jer da taj dodatak ulazi u redovan rad sukladno čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 33/14), čl. 139. st. 3. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 73/13, 75/15, 50/16, dalje u tekstu: ZSOSRH) te čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 54/14) odnosno da je dodatak za vojnu službu sastavni dio redovne plaće.

11. Drugostupanjski sud prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda glede naknade za godišnji odmor.

12. Revident u reviziji tvrdi da se na tužitelja kao djelatnu vojnu osobu glede isplate naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, kao lex specialis primjenjuje Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske te temeljem njega doneseni provedbeni propisi pa tako i Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba koji je stupio na snagu 8. svibnja 2014. kojim je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme korištenja godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu. Tuženica navodi da se djelatnim vojnim osobama naknada za godišnji odmor nakon 8. svibnja 2014. obračunava kao redovan rad bez dodatka za vojnu službu.

13. Pravilno revident navodi da je ZSOSRH za djelatne vojne osobe lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o radu pa je tako odredbom čl. 1. st. 1. propisano da se tim zakonom prvenstveno uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prijam, raspored na ustrojbena mjesta, činovi i promaknuća u činove, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe te ostala pitanja pripadnika Oružanih snaga.

13.1. Odredbama ZSOSRH je propisano:

- u čl. 135. st. 1. da djelatne vojne osobe imaju pravo na plaću, dodatke na plaću i druga materijalna prava, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona;

- u čl. 136. st. 1. i 2. da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću, a plaća se određuje odlukom o rasporedu;

- u čl. 137. st. 1. da je osnovna plaća djelatne vojne osobe umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža;

- u čl. 139.:

(1) Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.

(2) Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.

(3 Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe.

(4) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.

(5) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće.

(6) Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak;

- u čl. 142. da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.

14. U Glavi II. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14) propisani su dodaci za posebne uvjete vojne službe koji se dijele na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada (kao i u čl. 139. st. 2. ZSOSRH).

14.1. Odredbom čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba propisano je da dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnosti djelatne vojne osobe u iznosima:

- 24% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga do razine Grupe specijalnih snaga i Satniju za obuku osim u Zapovjednu satniju,

- 19% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije gardijskih brigada, zapovjednici gardijskih brigada, zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovjednici bojni gardijskih brigada, zapovjednici divizijuna-odreda brodova borbene namjene, zapovjednici brodova borbene namjene, zapovjednici zrakoplovnih baza, zapovjednici eskadrila, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zapovjednik Središnjice za obavještajno djelovanje

- 15% ostali vojnici raspoređeni u gardijske brigade i Zapovjedništvo specijalnih snaga, ostali dočasnici i časnici raspoređeni u satnije gardijskih brigada (osim raspoređenih u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije), zapovjednici brodova pomoćne namjene

- 14% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Počasno-zaštitnu bojnu, Središnjicu za obavještajno djelovanje, mornari raspoređeni na brodove borbene namjene, prvi dočasnici u postrojbama razine brigade, prvi dočasnici grana, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog vojnog učilišta i prvi dočasnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), dočasnici i časnici raspoređeni u eskadrile

- 12% vojnici raspoređeni u ostale postrojbe i mornari raspoređeni na brodove pomoćne namjene

- 11% ostali dočasnici i časnici raspoređeni u gardijske brigade

- 10% ostali dočasnici i časnici raspoređeni na brodove borbene namjene, postaje obalnog motrenja, radarske postaje, operativna središta, Zapovjedništvo specijalnih snaga, instruktori za obuku, časnici i dočasnici tehničke službe raspoređeni u postrojbe za tehničko održavanje u II. i III. stupnju tehničkog održavanja - Pomorske baze, Bojnu za opću logističku potporu, Remontni zavod i zrakoplovno-tehničke bojne

- 8% dočasnici i časnici na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga, Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici na brodovima pomoćne namjene

- 5% dočasnici i časnici raspoređeni na ostale dužnosti u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici izvan Oružanih snaga i Ministarstva obrane.

Stavkom 2. toga članka propisano je da djelatna vojna osoba iz stavka 1. može ostvariti pravo samo na jednu stopu dodatka za vojnu službu.

14.2. Odredbom čl. 7. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba propisani su dodaci za otežane uvjete rada koje ostvaruju djelatne vojne osobe raspoređene na sljedećim dužnostima: 1. letačkim, 2. roniteljskim, 3. padobranskim, 4. plovidbenim, 5. pirotehničkim, 6. u specijalnim i zaštitnim postrojbama, 7. vojnopolicijskim 8. štetnima za zdravlje.

15. Odredbom čl. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 54/14), koji je stupio na snagu 8. svibnja 2014., propisano je da djelatne vojne osobe stječu pravo na korištenje godišnjeg odmora u skladu s odredbama ZSOSRH i odredbama toga Pravilnika.

15.1. Nadalje, čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba propisano je da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a st.

3. istog članka propisano je da se redovnim radnim vremenom smatra radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena.

16. Odlukom o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“, broj 66/14), koja je donijeta na temelju odredbe čl. 153. st. 3. ZSOSRH, u točki II. je propisano da je radno vrijeme razdoblje u kojem su djelatne vojne osobe obvezne obavljati poslove dužnosti koju obnašaju prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadređene osobe.

16.1. Odredbom točke III. Odluke o rasporedu radnog vremena određeno je da se pod radnim vremenom iz točke II. te Odluke podrazumijeva:

-redovno radno vrijeme

-radno vrijeme prema posebnom rasporedu.

16.2. Odredbom točke V. Odluke o rasporedu radnog vremena (koja odredba je u glavi pod nazivom „redovno radno vrijeme“) određeno je:

(1) Redovno radno vrijeme, koje se u smislu ove Odluke smatra punim radnim vremenom, utvrđuje se u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana, u pravilu od ponedjeljka do petka.

(2) Redovno radno vrijeme u pravilu traje od 8.00 do 16.00 sati.

(3) Iznimno od stavka 2. ove točke, zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine, uz odobrenje nadređenoga, može zbog potreba službe odrediti drugačiji početak i završetak redovnoga radnog vremena. (4) Odluku o promjeni početka i završetka redovnoga radnog vremena zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine obvezan je donijeti najmanje sedam dana unaprijed.

(5) Redoviti mjesečni fond sati je umnožak broja radnih dana u mjesecu pomnožen s osam sati redovnoga radnog vremena.

17. Polazeći od sadržaja navedenih odredbi proizlazi da djelatne vojne osobe mogu ostvarivati različite dodatke na plaću koji ovise o uvjetima rada pojedine djelatne vojne osobe. No, dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe na temelju samog rasporeda na određenu dužnost u propisanim iznosima i taj dodatak je sastavni dio redovne plaće ostvarene u redovnom radnom vremenu svake djelatne vojne osobe. Dodatak za vojnu službu se isplaćuje uz osnovnu plaću neovisno o drugim dodacima na plaću i drugim materijalnim pravima koja pripadaju djelatnim vojnim osobama na temelju ZSOSRH i propisima donesenim na temelju ZSOSRH.

18. Stoga, ako svaka djelatna vojna osoba kao redovnu plaću prima mjesečni iznos koji se sastoji od osnovne plaće i dodatka za vojnu službu, onda je dodatak za vojnu službu neodvojiv od redovne plaće koja se isplaćuje za redovno radno vrijeme djelatne vojne osobe te, kao sastavni dio redovne plaće ostvarene u redovnom radnom vremenu, prilikom obračuna naknade za godišnji odmor trena uračunati i iznose tog dodatka, sukladno čl. 142. ZSOSRH i čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (tako i ovaj sud u odluci broj Rev-347/2023-2 od 24. travnja 2024.).

19. Stoga odgovor na postavljeno pitanje glasi:

„Djelatnoj vojnoj osobi u razdoblju nakon 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja (travnja 2016.) pripada pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora kao da je radila u redovnom radnom vremenu uračunavajući osnovnu plaću i dodatak na plaću za vojnu službu“.

20. Slijedom navedenog, a kako je pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana presuda u skladu s pravnim shvaćanjem ovoga suda ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje u odnosu na koje je dopuštena te je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 22. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković