REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2230/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Leone ulaganja d.o.o., Zagreb, Ulica Božidara Adžije 22 (ranije Zagreb, Miramarska cesta 24), OIB 05585661274, kojeg zastupa punomoćnik Vedran Podlipec, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Platforma Novaković d.o.o. za trgovinu i usluge, Zagreb, Miramarska cesta 17, OIB 13897754064, kojeg zastupa punomoćnik Ismet Krupić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1439/2023-2 od 26. srpnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1524/2021-57 od 27. siječnja 2023., u sjednici održanoj 22. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1439/2023-2 od 26. srpnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1524/2021-57 od 27. siječnja 2023.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio slijedeća pravna pitanja: "1. Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. st. 1. ZPP-a, kada odbije žalbu kao neosnovanu, a da pri tome ne ocjeni sve žalbene navode koji se odnose na žalbeni razlog bitne povrede odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, te kada ne označi razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti niti ima žalbenih navoda od odlučnog značaja?
2. Da li je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredbi parničnog postupka jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika?
3. Ako prvostupanjski sud nije izvodio sve predložene dokaze odlučne za spor koje je predložio tužitelj i u svom obrazloženju nije naveo uopće razloge zašto ih nije izveo, te je tužitelj na istu činjenicu ukazao drugostupanjskom sudu u žalbi, da li drugostupanjski sud mora u svom obrazloženju ocijeniti žalbene razloge od bitnog značaja i navesti zašto te konkretne žalbene razloge/prigovore nije prihvatio i obrazložiti razloge ne prihvaćanja istih, odnosno da li su isti od bitnog značaja za spor?"
3. Nadalje, tužitelj navodi da mu je drugostupanjskom odlukom zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, pristup sudu i pravo na mirno uživanje vlasništva zajamčeno Ustavom i Konvencijom, te da se na tu povredu tužitelj pozivao i u postupku pred nižestupanjskim sudovima.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP, revizijski je sud ocijenio da se pravna pitanja koja je tuženik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu smatrati važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, ocjena je ovog suda da je riječ o pitanjima kojima tužitelj ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka, a koja kao takova i sama za sebe, se ne mogu smatrati pravnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP i ne zahtijevaju intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.
6. U takvoj situaciji, neodlučno je pozivanje tužitelja na odluke ovog suda kako je to navedeno u prijedlogu za dopuštenje revizije.
7. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, treba reći, da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka (a kako to tvrdi u prijedlogu) ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo na pravično suđenje, pristup sudu i pravo na mirno uživanje vlasništva zajamčeno, ne samo Ustavom Republike Hrvatske, već i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, ovaj sud ocjenjuje da u primjeni st. 2. čl. 385.a ZPP, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnog ljudskog prava jer je funkcija prijedloga za dopuštenje revizije primarno vezana uz donošenje presuda s precedentnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti. Primjenjivo na okolnosti konkretnog slučaja, revizijski sud u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja ne nalazi elemente koji bi upućivali na vjerojatnost povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje, pristup sudu i pravo na mirno uživanje vlasništva. Stoga ni po ovoj osnovi nisu ostvarene pretpostavke za intervenciju najvišeg suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, koje bi bile razlog za dopuštenje revizije.
8. Slijedom navedenog, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojim je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno je kao u st. I. izreke, dok je u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu kojim je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP, odlučeno kao u st. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 22. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
