REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2129/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec, Goranke Barać-Ručević i Mirjane Magud članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UR, iz [adresa]/3, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mijo Jeličić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženice ĐR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Anita Jozičić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice, protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž Ob-121/2023-2 od 7. prosinca 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj P Ob-426/2018-58 od 8. rujna 2023., u sjednici održanoj 22. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice, u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice, u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž Ob-121/2023-2 od 7. prosinca 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj P Ob-426/2018-58 od 8. rujna 2023., pozivom na odredbu čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica postavlja pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni koja glase:

„a) Je li sud drugog stupnja, kada je potvrdio prvostupanjsku presudu uz navođenje da je prvostupanjski sud ispravno utvrdio činjenično stanje i donio ispravne zaključke stanje dužan, u situaciji kada tužiteljica osporava način utvrđivanja činjenica i zaključke koji su izvedeni, obrazložiti iz kojih to činjenica koje prihvaća proizlazi zaključak da između tužiteljice i pok. FR nije bila uspostavljena izvanbračna zajednica, odnosno da između njih nije postojala životna zajednica?

Je li u nedostatku takvog obrazloženja počinio bitnu povredu odredaba postupka pred sudom drugog stupnja?

Je li sud drugog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st.2. toč.11. u situaciji kada nije u obzir uzeo sve utvrđene činjenice, a istodobno nije dao obrazloženje zbog čega te utvrđene činjenice ne uzima u obzir pri donošenju odluke iako ih je tužiteljica u žalbi isticala, jednako kao i tijekom postupka koji joj je prethodio?

b) Je li sud drugog stupnja povodom izjavljene žalbe dužan ocijeniti sve žalbene navode žalitelja ili je dovoljno da u odluci kojom potvrđuje presudu potvrdi navode prvostupanjskog suda?

Je li sud dužan iznijeti obrazloženje zašto pojedini žalbeni navod nije osnovan, a posebno kada žaliteljeve tvrdnje potkrjepljuju isprave koje se nalaze u spisu predmeta?

Slijedom navedenog, je li u nedostatku ovakve ocijene žalbenih navoda sud drugog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl.354.st.1. u vezi s čl. 375.st.1. ZPP-a budući da je zbog ove apsolutno bitne povrede odredaba postupka pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje?

c) Je li za utvrđenje da je uspostavljena životna zajednica koja je izjednačena s bračnom zajednicom nužno da osobe u takvoj zajednici imaju zajednički prijavljeno prebivalište na istoj adresi i da konstantno stanuju na istoj adresi, u situaciji kada su ispunjeni svi drugi elementi koji određeni odnos čine životnom zajednicom izjednačen s bračnom zajednicom?

Je li za postojanje izvanbračne zajednice nužno da oba partnera žive na istoj adresi, odnosno u istom domaćinstvu?

Jesu li ispunjeni uvjeti za postojanje izvanbračne zajednice ako su partneri brinuli jedno o drugom, ako su se međusobno pomagali, predstavljali kao muž i žena, ako su međusobno brinuli o članovima njihove uže obitelji i ako su sve odluke vezano za uređenje svoje zajednice donosili suglasno?

d) Je li postupanjem sudova u predmetnom postupku došlo do povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda iz čl.1. Protokola br.1. uz Konvenciju i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda? Je li tuženiku povrijeđeno pravo na pravično suđenje pa time i jamstvo zakonitosti iz čl.29. Ustava RH u situaciji kada je sud u nedostatku dokaza kojima tužiteljica dokazuje svoje tvrde teret dokazivanja prebacio na tuženika?“.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP-a ovaj sud je ocijenio da postavljena pitanja nemaju značaj pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4. Postavljena pitanja su usko vezana uz okolnosti konkretnog slučaja, slijedom čega nemaju element univerzalnosti. Stoga se ne može smatrati da se radi o pravnim pitanjima važnim ne samo za odluku u ovom sporu nego i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

5. U takvoj situaciji je neodlučno pozivanje tužiteljice na više odluka ovoga suda.

6. Slijedom navedenoga, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a zbog pravnih pitanja koje tužiteljica smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a, odlučiti kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

7. Nadalje, ocjena je ovoga suda da je prijedlog za dopuštenje revizije nedopušten u dijelu u kojem je koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. To iz razloga što tužiteljica nije učinila vjerojatnim da je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnoga prava povrijeđeno Ustavno pravo na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva.

8. Slijedom navedenoga, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a, u pogledu pozivanja na povredu prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao u točki II. izreke ovoga rješenja.

Zagreb, 22. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina