REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2261/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec, Goranke Barać-Ručević i Mirjane Magud članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZZ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Vučinić, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB 14036333877, kojeg zastupa punomoćnik Zlatko Knezović odvjetnik u Odvjetničkom društvu Knezović i partneri j. t. d. u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Gž-712/2023-2 od 14. veljače 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-688/2019-30 od 21. travnja 2023., u sjednici održanoj 22. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija u pogledu postavljenih pravnih pitanja.

II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje, u pogledu pozivanja na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Gž-712/2023-2 od 14. veljače 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-688/2019-30 od 21. travnja 2023.

2. Tuženik prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog pravnih pitanja koja glase:

„i. Primjenjuju li se pravomoćna utvrđenja presuda za zaštitu kolektivnih prava i interesa u pojedinačnim sudskim postupcima koji su pokrenuti radi vraćanja stečenog bez osnove prije nego što je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 70/19)?

ii. Prilikom provođenja kontrole nepoštenosti ugovorne odredbe u smislu članka 81. Zakona o zaštiti potrošača (NN 96/2003), je li materijalno pravo pogrešno primijenjeno ako sud zanemari pretpostavku suprotnosti načelu savjesnosti i poštenja i pretpostavku znatne neravnoteže u pravima i obvezama stranaka na štetu potrošača?

iii. Je li ostvarena povreda članka 354. stavka 1. Zakona o parničnom postupku u vezi s člankom 375. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ako drugostupanjski sud ne ocijeni žalbene navode koji su od odlučnog značaja?

iv. U slučaju restitucije na osnovi ništetnosti odredbi ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, teku li zakonske zatezne kamate od dana uplate svakog pojedinog iznosa ili od dana podnošenja tužbe

v. S obzirom na pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH od 30. siječnja 2020. o početku tijeka zastare restitucijskog zahtjeva, mogu li zakonske zatezne kamate u takvim zahtjevima početi teći prije pravomoćnog utvrđenja ništetnosti?

vi. Je li odredba ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi u cijelosti ništetna ako je prethodno utvrđen ništetnim isključivo način njezine promjene?

vii. Je li sud ovlašten tumačiti ugovor suprotno zajedničkoj namjeri ugovornih strana tako da odredi primjenu fiksne kamatne stope za solemnizirani ugovor o kreditu u kojemu su se stranke jasno opredijelile za ugovaranje promjenjive kamatne stope?

viii. Može li se podnošenje tužbe koju je Udruga potrošača podnijela radi zaštite kolektivnih prava i interesa potrošača smatrati radnjom vjerovnika iz članka 241. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja dovodi do prekida zastare u pojedinačnom sudskom postupku koji je pokrenuo potrošač koji nije bio stranka tog kolektivnog spora?

ix. Ako sud u pojedinačnom postupku utvrdi ništetnost odredbi ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, i time ga pretvori u ugovor o kreditu u hrvatskim kunama bez valutne klauzule s fiksnom kamatnom stopom, smije li sud u tom kreditu (kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom) kao fiksnu kamatnu stopu primijeniti iznos početno ugovorene kamatne stope koja je vrijedila za ugovor o kreditu s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom ili treba primijeniti kamatnu stopu koju su banke redovito naplaćivale za kunske kredite s fiksnom kamatnom stopom u tom razdoblju?“.

3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik se poziva i na odredbu čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) navodeći da mu je pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pošteno suđenje zajamčeno čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10) te pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14).

4. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP-a ovaj sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. To iz razloga jer je riječ o pitanjima u pogledu kojih pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovoga suda poslovni broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/18-2 od 19. ožujka 2019., Rev-2221/2018 od 3. rujna 2019. i dr., a nije riječ o pitanjima u odnosu na koja bi bila potrebno preispitati ustaljenu sudsku praksu (tako i ovaj sud u Revd-4383/21, Revd-2810/22, Revd-377/2023 i dr.). Pri tome se navodi, da odgovor u odnosu na treće postavljeno procesnopravno pitanje proizlazi iz zakonske odredbe čl. 375. st. 1. ZPP-a.

5. U odnosu na prijedlog koji se podnosi temeljem odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a, navodi se da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnoga prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ili Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

6. Slijedom navedenoga, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci pod stavkom I., dok je u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP- a na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a odlučeno kao u izreci pod stavkom II. Zagreb, 22. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina