REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1836/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec, Goranke Barać-Ručević i Mirjane Magud članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. M., iz Z., , OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik I. P., odvjetnik u Odvjetničkom društvu Š. i G. j.t.d. u Z., protiv prvotuženika M. S., iz S., , OIB ... i drugotuženika E. & S. b. d.d., R., , OIB ..., kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu B. & P. u Z., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu drugotuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-946/2022-2 od 30. kolovoza 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-449/2022-8 od 10. lipnja 2022., u sjednici održanoj 22. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije drugotuženika E. & S. b. d.d.
Obrazloženje
1. Drugotuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-946/2022-2 od 30. kolovoza 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-449/2022- 8 od 10. lipnja 2022. u pobijanom dijelu (točka I. presude i rješenje).
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije drugotuženik je postavio pitanja za koja navodi da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, te je predložio da se dopusti revizija radi postavljenih pitanja:
„1. Je li drugostupanjski sud dužan ocijeniti sve žalbene navode bitne za odluku u sporu istaknute u žalbi na prvostupanjsku presudu?
2. Je li sud dužan ispitati savjesnosti u postupanju obje strane u parnicama u kojima se utvrđuje nedopuštenost ovrhe zbog navodnog nesvjesnog postupanja ovrhovoditelja, odnosno je li dužan ispitati nesavjesnost ovršenika (ovdje tužitelja) kada je navedeno drugotuženik isticao tijekom postupka?
3. Može li se kao dokaz nesavjesnosti ovrhovoditelja prilikom pokretanja ovršnog postupka smatrati postojanje uknjiženog založnog prava u korist drugog vjerovnika različitog od ovrhovoditelja?“.
3. Kao razlog važnosti prvo postavljenog pitanja drugotuženik ukazuje na revizijsku odluku broj Rev-x 741/2017-2 od 2. srpnja 2019., a za drugo postavljeno pitanje se poziva na revizijsku odluku Rev 2610/2016-2 od 9. studenoga 2016., te na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-103/2008 od 14. lipnja 2011.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22 - dalje: ZPP), vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije drugotuženika nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.1. Navedeno stoga, što odgovor na prvo postavljeno pitanje daje odredba čl. 375. st. 1. ZPP koja odredba je jasna i nedvosmislena i ne ostavlja prostor za različite interpretacije, time da ocjena valjane primjene te odredbe ovisi od slučaja do slučaja jer je sud dužan odgovoriti na one žalbene navode o kojima ovisi odluka u sporu. Pri tom treba reći da prvo postavljeno pitanje nije važno ni zbog toga što u odnosu na to pitanje drugotuženik nije naveo odgovarajući razlog važnosti, s obzirom na to da u odluci koju drugotuženik navodi kao razlog važnosti prvo postavljenog pitanja revizijski sud nije izražavao pravno shvaćanje u vezi postavljenog pitanja.
5.2. Nadalje, s obzirom da je u postupku utvrđeno da je tužitelj predmnjevani vlasnik predmetne nekretnine (jer ima valjan pravni temelj i istinit način stjecanja te nekretnine), te da je drugotuženik bio nesavjestan kod pokretanja ovršnog postupka, to niti drugo postavljeno pitanje iz prijedloga za dopuštenje revizije drugotuženika nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanju glede kojeg pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 22. veljače 2018. br. Su-IV-4/18-4, prema kojem „predmnjevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten odnosno da je zlouporabio svoje pravo.“.
5.3. Također valja reći da stoga i odluke na koje se drugotuženik pozvao argumentirajući važnost postavljenog drugog pitanja, nisu donesene u činjeničnoj situaciji koja bi bila podudarna ovom predmetu, te stoga nisu utemeljene na pravnom shvaćanju koje bi bilo suprotno onom izraženom u pobijanoj drugostupanjskoj presudi, to drugotuženik nije dokazao ni razloge važnosti drugo postavljenog pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5.4. Nadalje, ni treće postavljeno pitanje navedeno u prijedlogu za dopuštenje revizije drugotuženika nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer na to pitanje nije moguće dati jednoznačan odgovor primjenjiv i u drugim slučajevima, s obzirom da odgovor na treće postavljeno pitanje ovisi o posebnim okolnostima i činjenicama svakog pojedinog slučaja. Osim toga, u odnosu na navedeno pitanje drugotuženik nije uopće iznio razloge važnosti tog pitanja, niti tuženik u prijedlogu navodi da bi o tom postavljenom pitanju postojala različita praksa nižestupanjskih-žalbenih sudova, koju bi trebalo ujednačiti, što je osnovni smisao revizijskog postupka.
6. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 22. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
