REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-747/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Grada Rijeke, OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda D. K. i J. P. u R., protiv ovršenika B. S. iz Švedske, G., OIB: ..., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku broj Gž Ovr-323/2022-2 od 13. listopada 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci broj Ovr- 736/2021 od 26. siječnja 2022., u sjednici održanoj 22. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija ovrhovoditelja i ukida se rješenje Županijskog suda u Šibeniku broj Gž Ovr-323/2022-2 od 13. listopada 2022. i rješenje Općinskog suda u Rijeci broj Ovr-736/2021 od 26. siječnja 2022. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci o glavnoj stvari.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika radi ostvarenja novčane tražbine u iznosu od 4.981,93 kn sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima parničnog i ovršnog postupka.
2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba ovrhovoditelja te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-2832/2023-2 od 3. listopada 2023. dopustio ovrhovoditelju izjavljivanje revizije zbog slijedećeg pravnog pitanja:
"Može li sud odrediti ovrhu na nekretnini radi namirenja tražbine ovrhovoditelja koja je manja od 40.000,00 kn u slučaju kada ovrhovoditelj zahtijeva ovrhu na temelju ovršne isprave kojom je određeno da je tuženik dužan trpjeti namirenje tražbine tužitelja u iznosu manjem od 40.000,00 kn iz vrijednosti založene nekretnine dobivene sudskom prodajom nekretnine, a založno pravo na nekretnini koja je predmet ovrhe zasnovano je na temelju Ugovora sklopljenog temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo koji sadrži izjavu kupca kojom dozvoljava uknjižbu založnog prava u korist prodavatelja?".
4. Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju je sukladno dopuštenju ovoga suda izjavio ovrhovoditelj temeljem odredbe čl. 382. st. 1. u vezi čl. 400. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) predlažući da ovaj sud prihvati reviziju te preinači pobijana nižestupanjska rješenja na način da usvoji prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od 18. lipnja 2021., a podredno da ukine nižestupanjska rješenja i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
5. Ovršenik nije dostavio odgovor na reviziju.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora je provedba ovrhe radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja utvrđene ovršnom ispravom i to presudom Općinskog suda u Rijeci broj P- 1259/2018-7 od 30. studenoga 2018.
8. Odredbom čl. 80.b st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ) propisano je da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 40.000,00 kn, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.
9. U odnosu na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija za odgovoriti je da sud može odrediti ovrhu na nekretnini radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja koja je manja od 40.000,00 kn, u slučaju kada ovrhovoditelj zahtijeva ovrhu na temelju ovršne isprave – presude protiv založnog dužnika kojom je određeno da je tuženik dužan trpjeti namirenje tražbine u iznosu manjem od 40.000,00 kn iz vrijednosti založene nekretnine sudskom prodajom nekretnine, a dobrovoljno založno pravo na nekretnini koja je predmet ovrhe je zasnovano 14. svibnja 1996. na osnovi ugovora sklopljenog temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", broj 27/91, 54/91, 6/92, 8/92, 33/92, 46/92, 49/92, 69/92 i 87/92), koji sadrži izjavu kupca kojom dozvoljava uknjižbu založnog prava u korist prodavatelja.
10. Svrha klauzule o osiguranju novčane tražbine iz ugovora o otkupu stana na kojem postoji stanarsko pravo, uknjižbom založnog prava u korist prodavatelja – ovrhovoditelja, je upravo zasnovati dobrovoljno založno pravo na nekretnini, na temelju nespornog očitovanja volje zalogodavca – ovršenika (kupca) da svoju nekretninu optereti založnim pravom upravo radi osiguranja određene i navedenim pravnim poslom konkretizirane tražbine ovrhovoditelja (u ovom slučaju s naslova kupoprodajne cijene stana s ugovorenom obročnom otplatom), te za slučaj neisplate dužne tražbine omogućiti provedbu ovrhe na nekretnini na zakonom propisani način. Stoga su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili odredbu čl. 80.b st. 1. OZ.
11. Kod toga je potrebno napomenuti da je Europski sud za ljudska prava u odluci Nikola Frlan protiv Republike Hrvatske naveo da se založni dužnik ne može pozivati na ograničenja ovrhe u slučaju dobrovoljnog zasnivanja založnog prava na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine. Isto proizlazi iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2930/2019 od 14. studenoga 2019. te odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Vrzić protiv Republike Hrvatske.
12. Slijedom navedenog, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i to odredbe čl. 80.b OZ, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP ukinuti obje nižestupanjske odluke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje s time da se ispitaju sve pretpostavke potrebne za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu.
13. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 22. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković, v.r.
