Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj:Ppž-10256/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Miroslava Malacka i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika A. F., zbog prekršaja iz članka 94. stavaka 1. i 3. Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Službe lovne inspekcije, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 25. travnja 2023., broj: 73. Pp-1617/2021, na sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2024.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Službe lovne inspekcije, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku okrivljenik je oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 94. stavaka 1. i 3. Zakona o lovstvu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem da se u konkretnom slučaju radi o prekršaju blanketne naravi, tj. prekršaju koji nije pravno opisan u samom zakonskom opisu, nego je takav opis sadržan u nekom drugom propisu, te u konkretnom slučaju terećeni prekršaj je opisan u čl. 3. st. 1. Pravilnika o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenja evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima i čl. 4. st. 1. podst. 10. Pravilnika o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarskih planova, pa kako zbog utvrđenih nedostataka činjeničnog opisa prekršaja djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, iz tog razloga sud nije ulazio u analizu izvedenih dokaza jer nije imao ostvarene zakonske pretpostavke za utvrđenje postojanja prekršajne odgovornosti okrivljenika.
2. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da je sud između ostalog prilikom donošenja presude propustio sukladno članku 161. stavku 2. Prekršajnog zakona ispitati je li optužni prijedlog sastavljen sukladno članku 160. Prekršajnog zakona i postoje li okolnosti zbog kojih nije moguće voditi prekršajni postupak, te je u skladu s člankom 162. stavkom 1. Prekršajnog zakona, sud time što nije donio niti jednu od odluka propisanu člankom 161. Prekršajnog zakona de facto priznao da ne postoji nikakav nedostatak u optužnom prijedlogu tužitelja, jer da je takav nedostatak postojao, sud je trebao ranije, na način opisan člankom 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog tužitelja odbaciti rješenjem, odnosno s takvim nedostatkom u optužnom prijedlogu nije niti smjelo doći do zakazivanja glavne rasprave od strane suda. Ovlašteni tužitelj je u optužnom prijedlogu pod točkom 1., a u skladu s člankom 160. stavkom 5. jasno naveo da okrivljenik u lovnoj godini 2019/2020 nije organizirao i nadzirao sve potrebne stručne radove u provedbi lovnogospodarskog plana pa tako o ocjenjivanju trofeja divljači što predstavlja činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja. Okrivljenik je propustio ocijeniti trofeje 4 grla divljači srne obične (rogove srnjaka) i ocijeniti trofeje 8 grla svinje divlje (kljove vepra) što je izričito propisano člankom 71. stavcima 1. i 4. Zakona o lovstvu a u svezi s člankom 3. stavkom 1. i člankom 5. stavkom 5. Pravilnika o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima divljači i to do 31. svibnja 2020., što je navedeno u optužnom prijedlogu, čime je jasno naveden zakonski opis prekršajnog djela. Kako je prekršaj nedvojbeno počinjen, presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe podnositelj optužnog prijedloga ne nalazi utemeljenu po obrazloženoj osnovi.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je neosnovana.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da su se u ovom predmetu ostvarili zakonski uvjeti za oslobođenje okrivljenika od optužbe.
7. Naime, odredbom članka 94. stavaka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20) propisan je prekršaj fizičke osobe koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova ako ne provodi lovnogospodarske planove (članak 48. stavak 2.), te je člankom 4. stavkom 1. podstavkom 10. Pravilnika o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarskih planova propisano da su dužnosti stručne osobe da provodi i organizira sve potrebne radove za provedbu lovnogospodarskog plana, nadzire i prati stanje lovištu odnosno na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta, te između ostalog, ocjenjivanje trofeja divljači, a odredbom članka 3. stavka 1. Pravilnika o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenja evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima propisano je da uz uvjet da su mjerljivi svi elementi CIC-ovom formulom, mora se ocijeniti i izdati trofejni list za dobne razrede mlada, srednja i zrela grla za: 1. rogovlje s dijelom lubanje: - jelena običnog (Cervus elaphus L.), - jelena lopatara (Dama dama L.), - jelena aksisa (Axis axis H. Smith), - srnjaka (Capreolus capreolus L.), - divokozu (Rupicapra rupicapra L.) - mužjaka i ženku, - muflona (Ovis aries musimon Pall.), 2. kljove vepra (Sus scrofa L.), 3. lubanju i krzno smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) - mužjaka i ženku.
8. Slijedom navedenoga, pravilno je prvostupanjski sud naveo da se u konkretnom slučaju radi o prekršaju blanketne naravi, jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa), budući je sadržaj obveze fizičke osobe koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova, između ostalog, obveze ocjenjivanju trofeja, propisana naprijed cit. pravilnicima, pa su takvi podzakonski akti s mjerodavnim odredbama trebali biti navedeni u okviru činjeničnog opisa prekršaja u optužnom prijedlogu, jer se istima dopunjuje biće prekršajnog djela, Također, činjenični opis iz optužnog prijedloga ne sadrži konkretizaciju djela, s obzirom da nije točno navedeno koji i koliko trofeja nije ocijenjeno, kao i do kada je to trebalo učiniti.
9. Nadalje, provedbeni propisi su navedeni samo u pravnoj oznaci djela, te u obrazloženju optužnog akta, te su činjenice koja konkretiziraju djelo navedene samo u obrazloženju optužnog akta, iako bi isti trebali biti navedeni u činjeničnom opisu izreke optužnog akta, koja treba predstavljati izreku buduće odluke o prekršaju, a nije dopušteno navoditi činjenice iz obrazloženja optužnog akta, s obzirom da bi time došlo do miješanja procesne uloge tužitelja i suda.
10. Kako je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja optužnog akta, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, o čemu se radi u konkretnom slučaju, te je osnovana odluka prvostupanjskog suda o oslobođenju okrivljenika od optužbe.
11. U vezi navoda žalitelja da da je sud između ostalog prilikom donošenja presude propustio sukladno članku 161. stavku 2. Prekršajnog zakona ispitati je li optužni prijedlog sastavljen sukladno članku 160. Prekršajnog zakona i postoje li okolnosti zbog kojih nije moguće voditi prekršajni postupak, ističe se da iako prvostupanjski sud nije primijenio odredbu članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, te prije započinjanja postupka oslobodio okrivljenika od optužbe jer činjenični opis prekršaja ne sadrži sva bitna obilježja bića prekršaja, ipak je pravilna odluka prvostupanjskog suda o oslobođenju okrivljenika od optužbe, na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, s obzirom da djelo kako se okrivljeniku stavlja na teret po propisu nije prekršaj.
12. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo žalbu ovlaštenog tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Zagrebu 22. svibnja 2024.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
