Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

                   1            Poslovni broj: 100. Povrv-45/2023-16

 

 

 

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Osijek

 

 

                     Poslovni broj: 100. Povrv-45/2023-16

 

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

 

              PRESUDA

             

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ljiljani Jakša, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Sanele Samardžić, u pravnoj stvari tužitelja H. r.,  Z., OIB: ..., kojeg zastupa opunomoćenik K. Lj., odvjetnik u O. d. L. i p. d.o.o., Z., protiv tuženog V. S. iz O., OIB: ..., kojeg zastupa opunomoćenik M. S., odvjetnik u O., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. studenog 2023. u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužitelja, N. E., odvjetnika u O., i opunomoćenika tuženika, 8. prosinca 2023. objavio je i

 

presudio je

 

  1. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika M. B. iz O., broj Ovrv-6337/2022 od 6. lipnja 2022. u dijelu u kojem je naloženo tuženom V. S. iz O., OIB: ..., isplatiti tužitelju H. r.,  Z., OIB: ..., iznos od 400,00 kuna (četiristo kuna) / 53,09 eura (pedeset tri eura i devet centi)[1] uvećan za zatezne kamate koje teku:

-  na iznos od 80,00 kuna od 1. rujna 2021.,

-  na iznos od 80,00 kuna od 1. listopada 2021.,

-  na iznos od 80,00 kuna od 1. studenog 2021.,

-  na iznos od 80,00 kuna od 1. prosinca 2021.,

-  na iznos od 80,00 kuna od 1. siječnja 2022.,

pa do isplate, po stopi koje se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku 8 dana.

 

  1. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika M. B. iz O., broj Ovrv-6337/2022 od 6. lipnja 2022. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju troškove ovršnog postupka u iznosu od 375,00 kuna / 49,77 eura uvećan za zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi.

 

  1. Nalaže se tuženom V. S. iz O., OIB: ..., naknaditi tužitelju H. r.,  Z., OIB: ..., na ime troškova postupka iznos od / 137,70 eura (sto trideset sedam eura i sedamdeset centi) / 1.037,50 kuna (tisuću trideset sedam kuna i pedeset lipa)[2] zajedno s pripadajućim zateznim kamatama koje se određuju za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućim od 8. prosinca 2023. do isplate, u roku 15 dana.

 

  1. Dio zahtjeva tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 375,00 kuna / 49,77 eura odbija se kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

  1. Tužitelj je, kao ovrhovoditelj, 10. svibnja 2022. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (izvatka iz poslovnih knjiga) radi naplate iznosa od ukupno 400,00 kn zajedno s zateznim kamatama zbog neplaćene HRT pristojbe za razdoblje od kolovoza do prosinca 2021., te troškova ovršnog postupka u iznosu od  375,00 kuna zajedno s zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja o ovrsi. Na temelju navedenog prijedloga za ovrhu javni bilježnik Mirjana Borić iz o Osijeka donijela je 6. lipnja 2022. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave broj Ovrv-6337/2022.
  2. Ovršenik, sada tuženik, je izjavio pravodoban prigovor protiv prethodno navedenog rješenja o ovrsi kojim je osporio rješenje o ovrsi u cijelosti. U prigovoru tuženik navodi kako je 11. srpnja 2021. dobio potvrdu od Hrvatske odvjetničke komore kako je prestao biti obveznik plaćanja doprinosa HZMO-u i HZZO-u kao i svih poreznih i drugih obveza obzirom da je s 12. srpnja 2021. počeo raditi kao član društva ,,O. d. S. & Z.". Dodaje kako se 16. studenog 2021. obratio tužitelj radi odjave plaćanja pristojbe, sukladno uputama na web stranici. Ističe kako je na službenoj web stranici tužitelja navedeno da je jedan od razloga za odjavu plaćanja HRT pristojbe i prestanak rada obrta ili pravne osobe, te smatra kako se pod isti razlog sigurno podvodi i prestanak obavljanja samostalne djelatnosti. Navodi i kako je na web stranici također navedeno kako se odjava može učiniti i elektroničkom poštom, pa se tužitelju obratio elektroničkom poštom kako bi se izvršila odjava obveze plaćanja pristojbe, uz zamolbu za storniranje izdanih računa za mjesec kolovoz, rujan, listopad i studeni 2021. jer uopće nije koristio usluge ovrhovoditelja, s obzirom da je djelatnost počeo obavljati na sasvim drugoj adresi. Tuženik dodaje kako je također zamolio tuženika o bilo kakvoj povratnoj informaciji o obavljenoj odjavi i o mogućnosti storniranja izdanih računa, te da istu uopće nije dobio.
  3. Povodom prigovora tuženika, sud je stavio izvan snage prethodno navedeno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha, ukinute su provedene radnje, a postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
  4. U očitovanju na prigovor tuženika i tijekom postupka tužitelj navodi kako je provjerom u svojoj poslovnoj evidenciji utvrdio da je tuženik u utuženom razdoblju bio vlasnik/posjednik tv prijamnik, a da za isto razdoblje nije platio pristojbu. Navodi kako je sukladno članku 34. stavku 1. Zakona o hrvatskoj radioteleviziji propisano kako svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu čl. 35. st. 2. istog Zakona. Člankom 36. stavkom 1. istog Zakona propisano je kako se pristojba plaća dok se prijamnik ne odjavi, a Odlukom o načinu odjave propisan je način odjave prijamnika. Dodaje kako prijamnik nije moguće odjaviti putem elektroničke pošte, već je potrebno odjaviti sukladno Odluci o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika. Tužitelj ističe kako se u navedenoj Odluci u čl. 4. st. 2. navodi kako se zahtjev za odjavu obveze plaćanja mjesečne pristojbe podnosi HRT-u, neposredno ili putem punomoćnika u pisanom obliku na urudžbeni odjel HRT-a ili putem pošte preporučenom pošiljkom. U odnosu na način odjave prijamnika, tužitelj ističe kako je tuženik i sam priznao da je tek 16. studenog 2021. obavijestio tužitelja o promjeni svog statusa, i to samo dostavljanjem dokumentacije elektroničkom poštom, a ne i ispunjenim Zahtjevom za odjavu prijamnika, kako je propisano Odlukom o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika. Posebno ističe kako je elektroničkom poštom objasnio tuženiku propisani način na koji je potrebno odjaviti prijamnik, te da nema govora o načinu odjave koji bi bio previše otegotan i koji bi jednoj strani nametao pretjeranu obvezu ili troškove. Tužitelj ističe kako je adresa prijamnika i dalje ... kat, kao što je navedeno na prijavi prijamnika i izvatku iz evidencije pretplatnika, dok je adresa navedena u saldukonti kartici adresa prebivališta tuženika. Tužitelj navodi kako upravo iz dokumentacije koja prileže ovršnom prijedlogu te dokumentacije koju tužitelj dostavlja, nesporno proizlazi kako je tuženik u utuženom razdoblju bio obveznik plaćanja HRT pristojbe i kako tuženik duguje tužitelju upravo utuženi iznos. S druge strane, tuženik ne dostavlja niti jedan dokaz da bi dug bio podmiren u cijelosti ili barem djelomično, a koja bi argumentacija bila jedino relevantna u konkretnom slučaju, iz čega proizlazi kako je prigovor tuženika izjavljen jedino u cilju prolongiranja naplate nespornog potraživanja tužitelja. Navodeći kako je tuženik za utuženi period bio evidentiran kao pretplatnik, a nije podmirio niti odjavio dužnu pristojbu, tužitelj  predlaže sudu prigovor tuženika odbiti kao neosnovan i u cijelosti održati na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi uz naknadu troška postupka tužitelju i to na ime jednokratne nagrade iznos od 750,00 kn / 99,54 eura, PDV na navedeni iznos od 187,50 kuna / 24,89 eura, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 100,00 kuna/ 13,27 eura.
  5. Tuženik tijekom postupka ostaje kod navoda iz prigovora te dodaje kako iz priloga koje je dostavio tužitelj proizlazi da se odvjetnik V. S. prijavio kao obveznik na adresi O,, te su mu računi, pa kasnije i rješenje o ovrsi dolazili na tu adresu, no nakon što se odjavio i dostavio sve valjane podatke, u izvodu (saldokontikartici) se mijenja adresa na O., a sve bez njegove suglasnosti, bez da je utvrđeno ima li isti tamo RTV prijamnik. Dodaje kako iz zadnjeg priloga naziva Obveznik plaćanja RTV pristojbe i dalje stoji adresa .... Ističe kako iz takve dokumentacije koja je kontradiktorna sama sebi, nije jasno na koju bi se to adresu odnosilo, je li tuženik u to vrijeme uopće tamo imao RTV prijemnik ili je bio odjavljen. Napominje kako se tuženik kao fizička osoba prijavio kao korisnik RTV pristojbe na adresi prebivališta, O., te tamo plaća pristojbu, zbog čega  pretpostavlja da je adresa na saldokonti kartici izmijenja. Tuženik navodi kako za razdoblje za koje se tereti nije ni zaprimao račune jer više nije imao veze s adresom ..., budući da je s te adrese preselio i počeo obavljati odvjetničku djelatnost na drugoj adresi, zbog čega nije mogao ni prigovarati na račune, niti je za iste znao sve dok mu nije uručeno rješenje o ovrsi. Zbog svega navedenog, tuženik predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev, odnosno ukinuti platni nalog u cijelosti, te obvezati tužitelja da mu nadoknadi troškove postupka u visini 50 bodova na ime jednokratne nagrade.
  6. Tijekom dokaznog postupka pročitan je izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga od 3. svibnja 2022., potvrda Hrvatske odvjetničke komore, snimka zaslona web stranice HRT-a, e-pošta od 16. studenog 2021. upućena od strane tuženika na adresu ..., Odluka o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika od 7. siječnja 2021. zajedno s prilozima, izvadak iz evidencija pretplatnika saldakonti kartice, prijava prijamnika, elektronička korespondencija od 16. studenog 2021., te ostala dokumentacija u spisu.
  7. Tužbeni zahtjev je osnovan.
  8. Među strankama nije sporno da je tuženik kao odvjetnik na temelju valjano potpisane prijave od 19. veljače 2020. evidentiran kao obveznik plaćanja RTV pristojbe na adresi u O., kat. Nije sporno ni da je tuženik do 11. srpnja 2021. obavljao odvjetničku službu kao samostalni odvjetnik, te da je od 12. srpnja 2021. počeo odvjetničku službu nastavio obavljati kao član trgovačkog društva O. d. S. & Z., javno trgovačko društvo, O.. Također nije sporno niti da se tuženik 16. studenog 2021. obratio tužitelju putem adrese elektroničke pošte ... sa zamolbom za odjavu plaćanja pristojbe za njega kao obveznika, te storniranje računa koji su predmet ovog postupka.
  9. Među strankama je sporno je li tuženik na navedeni način valjano odjavio prijamnik i prestao biti obveznik plaćanja HRT pristojbe.
  10. Iz snimke zaslona web stranice HRT-a (stranica 22 spisa) proizlazi kako je kao jedan od razloga odjave prijamnika prestanak rada obrta, u kom slučaju je potrebno dostaviti potvrdu nadležne ustanove o prestanku djelatnosti, rješenje iz sudskog ili obrtnog registra, te da se dokumentacija može dostaviti i elektroničkom poštom  na adresu ....
  11. Člankom 4. stavkom 4.2. i 4.3. pročišćenog teksta Odluke o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika od 7. siječnja 2021. (stranice 36 - 40 spisa) propisano je kako se Zahtjev za odjavu prijamnika podnosi isključivo na službenom obrascu HRT-a, a dostavlja se HRT-u neposredno na adresu sjedišta, poštom ili putem druge ovlaštene pravne ili fizičke osobe.
  12. Iz sadržaja elektroničke pošte od 16. studenog 2021. (stranice 65 i 66 spisa) proizlazi kako je tužitelj u odgovoru na upit tuženika istog dana obavijestio tuženika o načinu odjave prijamnika propisanim prethodno navedenom odlukom, te je uputio tuženika kako istu odluku može naći na Internet stranici HRT-a i u privitku elektroničke pošte dostavio Izjavu o neposjedovanju prijemnika.
  13. Iz izvatka iz ovjerovljenih poslovnih knjiga od 3. svibnja 2022. (stranica 9 sisa) proizlazi kako tuženik zbog neplaćenih pristojbi za razdoblje od kolovoza do prosinca 2021. duguje ukupno 400,00 kuna, odnosno po 80,00 kuna za svaki mjesec. Kao datum dospijeća naveden je zadnji dan mjeseca za koji tužitelj potražuje naplatu pristojbe.
  14. Sud je navedenu materijalnu dokumentaciju ocijenio kao istinitu budući da tijekom postupka nije bila dovedena u pitanje vjerodostojnost iste.
  15. Na temelju tako provedenog postupka utvrđeno je kako tuženik nije odjavio prijamnik na način propisan Odlukom o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika od 7. siječnja 2021., o sadržaju koje je bio upoznat, već samo slanjem elektroničke pošte na adresu elektroničke pošte ...
  16. Sukladno članku 34. stavku 1. Zakona o hrvatskoj radioteleviziji ("Narodne novine" broj 137/10., 76/12., 78/16., 46/17., 73/17 i 94/18., dalje - Zakon o hrvatskoj radioteleviziji) svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2., dok je člankom 36. stavkom 1. propisano kako se pristojba plaća dok se prijamnik ne odjavi.
  17. Člankom 3. stavkom 3.1. Zakona o hrvatskoj radioteleviziji propisano je kako je obveznik plaćanja dužan platiti mjesečnu pristojbu najkasnije do datuma dospijeća navedenog u računu za tekući kalendarski mjesec.
  18. Kako je u postupku utvrđeno da je tuženik u utuženom razdoblju bio vlasnik/posjednik prijamnika, budući da isti nije valjano odjavio, tuženik je dužan tužitelju na ime neplaćene HRT pristojbe za razdoblje od kolovoza do prosinca 2021. isplatiti iznos od 400,00 kuna / 53,09 eura zajedno s zateznim kamatama tekućim od prvog dana nakon dana dospijeća pa do isplate, te je u tom dijelu pod točkom I. izreke presude održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika.
  19. Nisu osnovani navodi tuženika kako je na web stranici tužitelja navedeno kako se odjava može učiniti i elektroničkom poštom, budući da je iz snimke zaslona navedene web stranice vidljivo kako je na istoj navedeno da se putem elektroničke pošte može samo dostaviti dokumentacija potrebna za odjavu prijamnika, a ne stoji da se na taj način može izvršiti i sama odjava. Također nisu osnovani ni navodi tuženika da mu tužitelj nije dostavio nikakvu informaciju o odjavi putem elektroničke pošte, budući da je utvrđeno kako je tužitelj istog dana odgovorio tuženiku i uputio ga u proceduru odjave prijamnika. Činjenica je li tuženik zaprimao račune ili ne nije relevantna, budući da račun samo predstavlja poziv na plaćanje, te dostava istih ne utječe na postojanje same obveze.
  20. Na ostale navode stranaka sud se nije posebno očitovao budući da se ne odnose na činjenice koje su odlučne u ovom postupku.
  21. Zaključkom broj 3. od 2. lipnja 2017. na sastanku Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima Građanskih odjela županijskih sudova navedeno je kako se presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, već se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s nastalim troškovima u dijelu parničnog postupka, a zatezna kamata na dosuđeni trošak teče od donošenja prvostupanjske presude. Stoga je platni nalog ukinut u dijelu koji se odnosi na troškove ovršnog postupka, o čemu je odlučeno pod točkom II. izreke presude.
  22. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske  70/19., 80/22. i 114/22. - dalje u tekstu: ZPP). Budući da je tuženik u cijelosti izgubio parnicu dužan je tužitelju naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Kako vrijednost predmeta spora iznosi manje od 1.000,00 kuna, u skladu s Tbr. 7. t. 8. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - "Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. – dalje u tekstu: Tarifa) tužitelju pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 50 bodova, a koja nagrada uključuje i radnje poduzete u ovršnom postupku, odnosno trošak sastava prijedloga za ovrhu. Kako vrijednost boda sukladno Tbr. 50. iznosi 15,00 kuna tužitelju pripada pravo na 750,00 kuna, a što uvećano za PDV (Tbr. 42. Tarife) iznosi 937,50 kuna. Tužitelju također pripada pravo i na trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 100,00 kuna. Sveukupni trošak na koje tužitelj ima pravo iznosi 1.037,50 kuna / 137,70 eura, te je pod točkom III. izreke presude naloženo tuženiku naknaditi tužitelju navedeni iznos uvećan za zatezne kamate koje teku od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.
  23.   Tužitelju nije priznat zatraženi trošak javnog bilježnika u iznosu od 187,50 kuna, budući da u spisu nema dokaza o plaćanju istog, te trošak sastava prijedloga za ovrhu u iznosu od 187,50 kuna, budući da je isti uključen u iznos jednokratne nagrade. Stoga je preostalom dijelu u iznosu od 375,00 kuna / 49,77 eura zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbijen kao neosnovan, o čemu je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

U Osijeku 8. prosinca 2023.

Sutkinja: Ljiljana Jakša

 

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 dana od dana dostave

pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi u jednom primjerku nadležnom županijskom sudu putem ovog suda.

Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ovog Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

 

 

DOSTAVITI:             

1. tužitelju po opunomoćeniku

     2. tuženiku po opunomoćeniku

 

 

 


[1] fiksni tečaj konverzije 7,53450

[2] fiksni tečaj konverzije 7,53450

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu