Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1154/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja E. D. iz K., OIB:…, kojega zastupa punomoćnica D. H., odvjetnica u R., protiv I.-tuženika L. R. H. d.d. sa sjedištem u O., OIB:…, i II.-tuženika B. B. GmbH, B., OIB:…, kojega zastupa punomoćnik N. K., odvjetnik u Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1855/2021 od 3. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 21. svibnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-1855/2021 od 3. siječnja 2023.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev I. i II.-tuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se ništetnim pravni posao "Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini" sklopljen dana 26. svibnja 2020. godine između 1. tuženika L. R. H. d.d. i 2. tuženika B. B. GmbH.

Utvrđuje se ništetnim pravni posao "Ugovor o pravu prvokupa" sklopljen dana 26. svibnja 2020. godine između 1. tuženika L. R. H. d.d. i 2. tuženika B. B. GmbH. Nalaže se Općinskom sudu u Rijeci, Zemljišnoknjižnom odjelu O., uspostaviti zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije sklapanja ništetnih pravnih poslova opisanih u toč. I i II presude, odnosno brisanje tereta na nekretninama k.č. 760/1, k.č. 760/8, k.č. 748/2, k.č. 748/10, k.č. 752, k.č. 753, k.č. 754/1, k.č. 754/2, k.č. 754/3, k.č. 755, k.č. 756/2; sve k.o. V., pod brojem Z-12042/2020: "1.1 Zaprimljeno 26.05.2020.g. pod brojem Z-12042/2020 UKNJIŽBA, ZALOŽNO PRAVO, GLAVNA HIPOTEKA Temeljem Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 26. svibnja 2020., koji ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta, posl. br. OV-4188/2020 od 26. svibnja 2020., uknjižuje se založno pravo na nekretninama u A, u iznosu od 850.000,00 EUR-a prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, sve sukladno citiranoj ispravi, za korist B. B. GMBH, OIB:…, B., sve u roku od 8 dana od pravomoćnosti presude.

Nalaže se Općinskom sudu u Rijeci, Zemljišnoknjižnom odjelu O., uspostaviti zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije sklapanja ništetnih pravnih poslova opisanih u toč. I i II presude, odnosno brisanje tereta na nekretninama k.č. 760/1, k.č. 760/8, k.č. 748/2, k.č. 748/10, k.č. 752, k.č. 753, k.č. 754/1, k.č. 754/2, k.č. 754/3, k.č. 755, k.č. 756/2; sve k.o. V., pod brojem Z-12047/2020: " 2.1 Zaprimljeno 26.05.2020.g. pod brojem Z-12047/2020 UKNJIŽBA, PRAVO PRVOKUPA, UGOVOR O KUPOPRODAJI S PRAVOM PRVOKUPA UGOVOR O PRAVU

PRVOKUPA 26.05.2020, PUNOMOĆ PUNOMOĆ 18.04.2020, PUNOMOĆ PUNOMOĆ 24.04.2020, PUNOMOĆ PUNOMOĆ 26.05.2020, IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA 29.04.2020, IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA 06.05.2020, za korist: B. B. GMBH, OIB:…, B.", sve u roku od 8 dana od pravomoćnosti presude. Nalaže se tuženicima da nadoknade tužitelju troškove ovog postupka, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe".

II. Tužitelj je dužan tuženima naknaditi parnični trošak u iznosu 834,43 EUR/6.287,50 KN u roku od 15 dana, dok se preostali dio zahtjeva tuženih za naknadu parničnog troška odbija kao neosnovan.

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je izjavio tužitelj zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19,80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP),s prijedlogom za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje, podredno preinačenje.

3. U odgovoru na žalbu tuženici su osporili njenu osnovanost i predložili odbijanje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer su, suprotno proizvoljnom navodu žalitelja, u obrazloženju pobijane presude navedeni dostatni i neproturječni razlozi o činjenicama koje su od utjecaja na osnovanost tužbenog zahtjeva. Obzirom na razloge zbog kojih tužbeni zahtjev nije osnovan, izostanak razloga o dokaznom prijedlogu za saslušanje svjedoka nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude, što slijedi iz daljnjeg obrazloženja ove presude.

6. Iz spisa proizlazi da je tužitelj u ovom sporu pored tužbenog zahtjeva o kojem je odlučeno prvostupanjskom presudom, kao "glavnog zahtjeva", istaknuo i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za utvrđenje da predmetni sporazum o osiguranju i ugovor o pravu prvokupa nemaju pravnog učinka i za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

7. Prvostupanjski sud je pobijanom presudom odlučio samo o prvom tužbenom zahtjevu, uz obrazloženje da će o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu odlučiti nakon pravomoćnosti te presude.

8. Odredbama čl. 188. ZPP-a propisano je:

"U jednoj tužbi tužitelj može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženika kad su svi zahtjevi povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom. Ako zahtjevi nisu povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tužbi protiv istog tuženika samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka. (st. 1.). Tužitelj može dva ili više tužbenih zahtjeva u međusobnoj vezi istaknuti u jednoj tužbi i tako da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan." (st. 2.) Zahtjevi se mogu, prema stavku 2. ovog članka, istaknuti u jednoj tužbi samo ako je sud stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka." (st. 3.).

9. Iz citiranih odredbi proizlazi mogućnost da tužitelj u jednoj tužbi protiv istog tuženika istakne dva ili više tužbenih zahtjeva, predlažući da sud, ako ocijeni da prvi zahtjev nije osnovan, usvoji slijedeći, eventualni zahtjev koji je u međusobnoj vezi sa prvim zahtjevom. Ako pak usvoji prvi tužbeni zahtjev, onda izrekom neće odlučivati o drugom eventualnom tužbenom zahtjevu a tek ako ocijeni da je prvi tužbeni zahtjev neosnovan izrekom presude će ga odbiti i tek potom nastaviti postupak po drugom eventualnom tužbenom zahtjevu.

10. Ovako kumulirani tužbeni zahtjevi nisu u potpunosti samostalni - toliko da odluka po žalbi protiv prvostupanjske presude o eventualno kumuliranom zahtjevu u ničemu ne zavisi o odluci o prvom ("glavnom") zahtjevu ili obrnuto. Konkretno to znači da je nedopušteno odvojeno i samostalno odlučivanje o kumuliranim zahtjevima tako da sud prihvati eventualno postavljeni zahtjev a ne odluči o prvom zahtjevu ili tako da usvoji oba zahtjeva ili održi na snazi odluku kojom su prihvaćena oba zahtjeva (Rev- 238/19).

11. U ovom slučaju nije riječ o nedopuštenom slučaju samostalnog odlučivanja o jednom od istaknutih tužbenih zahtjeva jer je sud, u skladu sa zahtjevom samog tužitelja, odlučio najprije o prvom i "glavnom" zahtjevu koji je kao takav procesno neovisan o kumuliranom zahtjevu a njegovim odbijanjem je ispunjena postupovna pretpostavka za daljnje odlučivanje o eventualnom tužbenom zahtjevu. Stoga, neovisno o pogrešnom shvaćanju prvostupanjskog suda da je pravomoćnost odluke o glavnom tužbenom zahtjevu pretpostavka za odlučivanje o eventualnom tužbenom zahtjevu, samostalnim odlučivanjem o prvom od istaknutih tužbenih zahtjeva nije počinjena bitna povreda odredbe čl. 188. st. 2. u vezi čl. 354. st. 1. ZPP.

12. Odlučne činjenice su pravilno i potpuno utvrđene, žalbenim navodima žalitelj iznosi svoje tumačenje značenja pojedinih činjenica osporavajući u biti pravilnost primjene materijalnoga prava.

13. Tužbeni zahtjev temelji se na tvrdnji tužitelja da su tuženici sklopili predmetni sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini (dalje: sporazum) i ugovor o pravu prvokupa istih nekretnina (dalje: ugovor) upisanima u zemljišnoj knjizi kao teret, znajući da I.-tuženik nije njihov vlasnik. Naime, presudom Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-747/2021-38 od 8. kolovoza 2014., pravomoćnom 31. svibnja 2017., naloženo je I.-tuženiku da s tamo tužiteljem društvom G.. d.o.o. u stečaju (osnovanim društvenim ugovorom između ovdje I.-tuženika i društva S..) sklopi ugovor o prijenosu prava vlasništva tamo navedenih nekretnina, među njima i ovdje spornih. Pored toga, prema sporazumu o razrješenju imovinskopravnih odnosa i prijenosu dionica od 14. lipnja 2007., grad O. je bio dužan po razrješenju imovinskopravnih odnosa bez odgode nekretnine prenijeti u vlasništvo ovdje I.-tuženika. Grad O. i I.-tuženik nisu postupili sukladno obvezama, posljedično u stečajnu masu G.. d.o.o. nisu unesene nekretnine koje su očito njegovo vlasništvo, u stečajnom postupku je prodana njegova imovina, i predmetne nekretnine kao izvanknjižno vlasništvo, bez procjene tržišne vrijednosti. Pri sklapanju ovdje spornih sporazuma i ugovora I.-tuženik, koji je povezan organizacijski s II.- tuženikom, je postupao prijevarno i s namjerom da optereti nekretnine koje su bile predmet prodaje u stečajnom postupku, temeljem odluke Odbora vjerovnika, kako bi se opravdao postupak stečajnog upravitelja kojim daruje te nekretnine kao sporne, odnosno pogodovalo kupcu, društvu H. P. (ugovor o kupoprodaji sklopljen 23. srpnja 2020.), s kojim su tuženici također povezani. Stoga su predmetni ugovor i sporazum ujedno i prividni.

14. Pravilno je pravno shvaćanje prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva za utvrđenje ništetnosti, posljedično za brisanje upisa u zemljišnoj knjizi.

15. Prema odredbi čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 78/08, dalje: ZOO) ništetan ugovor je onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.

16. Prvostupanjski sud je utvrdio, žalbenim navodima se to ne dovodi u pitanje, da je I.-tuženik nakon izdavanja tabularne isprave od strane grada O. od 17. studenoga 2020., mogao raspolagati predmetnim nekretninama.

17. Međutim, neovisno i o tome, pravno raspolaganje tuđom nekretninom (prodaja, zasnivanje tereta i sl.) ne čini pravni posao ništetnim u smislu citirane odredbe.

18. Nadalje, prema odredbi čl. 285. st. 1. ZOO, posljedica prividnog ugovora nije njegova ništetnost, već među ugovornim stranama prividan ugovor nema učinaka, on je pravno nepostojeći pravni posao u smislu odredbe čl. 247. ZOO, kojom je propisano da je ugovor sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora, u slučaju simuliranog pravnog posla takva suglasnost volja izostaje.

19. Nadalje, odredbom čl. 273. st. 1. ZOO propisano je da pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost (st. 1.); ali ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka (st. 2.); dok besplatni ugovor nema pravni učinak i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja (st. 3.).

20. Dakle, nepostojeći ugovori su oni kojima nedostaje jedan ili više bitnih sastojaka za nastanak ugovora i kao takvi se razlikuju od ništetnih ugovora kod kojih su bile formalno ispunjene predviđene pretpostavke za njihov nastanak ali se njihovi učinci anuliraju budući da su protivni Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.

21. Stoga u konkretnom slučaju, sve i da je riječ o prividnom ugovoru ili o nedopuštenim pobudama stranaka za sklapanje predmetnih pravnih poslova, oni nisu ništetni u smislu odredbe čl. 322. st. 1. ZOO (Rev-12/20).

22. Pored toga, prijevara kao mana volje je prema odredbi čl. 284. ZOO razlog pobojnosti ugovora a ne njegove ništetnosti dok je prema odredbi čl. 331. ZOO zbog takve mane volje poništenje ugovora ovlaštena zahtijevati (konstitutivnim tužbenim zahtjevom) ugovorna strana u čijem interesu je pobojnost ustanovljena a tužitelj u ovom slučaju nije ugovorna strana.

23. Zbog izloženih razloga za odluku o tužbenom zahtjevu neodlučna je činjenica da je tužitelj podnio kaznenu prijavu protiv tuženih "zbog navedenog postupanja".

24. Kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda.

25. Odgovor na žalbu I. i II.-tuženika nije bio potreban za vođenje postupka zbog čega im nije dosuđen trošak njegovog sastava (čl. 155. st. 1., čl. 166. st. 1. ZPP).

U Zagrebu, 21. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić, v.r.