REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2127/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, Jasenke Žabčić i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. IR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. RR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. DR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. NR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 5. PR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 6. TR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 7. AR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 8. UR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 9. OR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 10. VR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 11. ZR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 12. FR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 13. ČR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 14. LR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Jasmin Jusufhodžić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Građansko-upravnom odjelu, radi isplate razlike plaće, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-2843/2022-6 od 28. studenoga 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pr-938/2021-29 od 30. lipnja 2022., u sjednici održanoj 21. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije, u odnosu na postavljena pitanja, kao neosnovan.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije, temeljen na povredi temeljnih ljudskih prava (odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP-a) odbacuje se, kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-2843/2022-6 od 28. studenoga 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pr-938/2021-29 od 30. lipnja 2022., te su u prijedlogu postali četiri pravna pitanja, a ona glase:
„1. Mora li prilikom odlučivanja o (nekom) pravu iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike sud uzeti u obzir (primijeniti) tumačenje/tumačenja Zajedničke komisije koje je doneseno upravo u vezi s tim konkretnim pravom kao izvor materijalnog prava, odnosno objasniti zašto ga nije primijenio ako takvo tumačenje postoji)?
2. Mora li sud kada odlučuje o pravu koje je dogovoreno ranijim Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, a za koje pravo Zajednička komisija za tumačenje tog Kolektivnog ugovora nije dala tumačenje, primijeniti tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje kasnijeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ako je riječ o sadržajno istovjetnim/identičnim odredbama (tj. ako je riječ o odredbama koje na identičan način uređuju to konkretno pravo) kolektivnog ugovora kao što su to odredbe članka 56. KU/13 i članka 50. KU/17?
3. Ako Vlada Republike Hrvatske dogovori s vladom druge države da će hrvatski službenici svoju službu obavljati na određenom području (lokalitetu) koje se nalazi na državnom području te druge države, je li sporazumom dviju vlada (automatizam) izmijenjen i akt o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela u kojem je hrvatski službenik obavljao svoju službu do dana sklapanja dogovora dviju vlada, odnosno prije stupanja na snagu dogovora dviju vlada?
4. Ima li dogovor Vlade Republike Hrvatske s vladom druge države kojim se umjesto kontrola na državnoj granici svake države uspostavlja jedna kontrola na zajedničkom graničnom prijelazu smještenom na državnom području druge države pravni učinak na prava i obveze iz radnog odnosa između Republike Hrvatske kao poslodavca i državnog službenika značio da je do izmjene ugovora o radu došlo jednostrano, tj. bez suglasnosti zaposlenika?“.
2. Kao razlog važnosti za ta pitanja pozvali su se na više oduka županijskih sudova.
3. Tužitelji su prijedlog za dopuštenje revizije podnijeli i na temelju odredbe članka 385.a st. 2. ZPP-a uz tvrdnju da im je u drugostupanjskom postupku „zbog pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno zato što su ostala nerazjašnjena pravna pitanja koja su nižestupanjski sudovi u ovom sporu razmatrali, a koja su važna i za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.“
4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
5. Prijedlog je dijelom neosnovan, a dijelom nedopušten.
6. Postupajući sukladno odredbama 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a zbog pravnih pitanja navedenih u prijedlogu jer je riječ o pitanjima o kojim je ovaj sud već zauzeo pravna shvaćanja, a iznesena pravna shvaćanja u pobijanoj odluci ne odstupaju od čvrste i ustaljene prakse ovoga (revizijskog) suda iznesene u brojnim odlukama (tako u Rev-362/2023., Rev 584/2023., Rev 142/2023., Rev 1195/2022-2., Rev 1183/2022. i dr.).
7. Zbog toga postavljena pitanja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, te kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a u odnosu na prijedlog temeljen na postavljenim pitanjima riješeno kao u točki I. izreke.
8. Postupajući u skladu s odredbom čl. 389. st. 1. u vezi s čl. 385.a st. 2. ZPP-a, revizijski sud ocjenjuje da predlagatelji navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu učinili vjerojatnim da su im tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Naime, razlozi koje predlagatelji vežu uz povredu temeljnih ljudskih prava tiču se povrede prava na pravično suđenje zajamčenog čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 - dalje: EKLJP) i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 dalje: Ustava RH), kao i ustavnog prava na jednakost svih pred zakonom i pred sudovima zajamčenog odredbom čl. 14. Ustava RH.
9. Ocjenjujući osnovanost podnesenog prijedloga, revizijski sud načelno ocjenjuje da u primjeni st. 2. čl. 385.a ZPP, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnoga ljudskog prava niti je ova zakonska odredba osnova za pretjerano širenje privatne funkciju revizije po dopuštenju jer i ta revizija ima javnu funkciju (kao što je imala i izvanredna) koja je funkcija primarno vezana uz donošenje odluka s precedentnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti (što je bila funkcija redovne revizije).
10. Osim toga, odredba čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže određena procesna jamstva, a revizijski sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima predlagateljima bilo omogućeno podnijeti tužbu i u svezi s njenim sadržajem i dostaviti isprave na kojima temelje svoje zahtjeve, sudjelovati u provođenju dokaza i dr.
11. Drugostupanjski je sud je preinačio prvostupanjsku presudu imajući u vidu čvrstu i ustaljenu praksu revizijskog suda, kojom je odgovoreno na sva prana pitanja vezano za osnovanost tužbenih zahtjeva tužitelja, pa kako tužitelji nisu dokazali vjerojatnost da su im u donošenju pobijane presude povrijeđena temeljna ljudska prava na koja ukazuju, u takvim je okolnostima prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP i riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 21. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić
