REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2243/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Doneski i dr. iz Garešnice, protiv I-tuženika AP, OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tuženice HP, OIB: [osobni identifikacijski broj], III-tuženika Valentina mlt. Ivančevića, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po ocu i zakonskom zastupniku AP, IV-tuženika Stjepana mlt. Ivančevića, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po ocu i zakonskom zastupniku AP i V-tuženice Ana Marije mlt. Ivančević, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po ocu i zakonskom zastupniku AP svi iz [adresa], te svi zastupani po punomoćniku Ivanu Boškoviću, odvjetniku u Požegi, radi iseljenja i predaje u posjed nekretnine, te po protutužbi I-tuženika-protutužitelja AP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Boškoviću, odvjetniku u Požegi, protiv tužitelja-protutuženika ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Doneski i dr. iz Garešnice, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-426/2023-2 od 25. siječnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici poslovni broj Ps-5/2022-5 od 29. prosinca 2022., u sjednici održanoj 21. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-426/2023-2 od 25. siječnja 2024. kojom je u stavku I odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u točki II izreke, dok je u stavku II izreke žalba tuženika i prvotuženika-protutužitelja odbijena kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda u točki III izreke. U stavku III preinačena je prvostupanjska presuda u točkama I., IV. i V. izreke te je odbijen tužbeni zahtjev pobliže opisan u tom stavku kao i zahtjev za naknadu parničnih troškova. Prema stavku IV. izreke naloženo je tužitelju-protutuženiku naknaditi tuženicima trošak žalbe u iznosu od 248,85 Eur/1.875,00 kuna.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelj postavlja pet pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu te predlaže prijedlog prihvatiti i dopustiti reviziju. Predlaže prihvatiti prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude i dopustiti reviziju u odnosu na postavljena pitanja.
2.1. U opravdanju razloga važnosti postavljenih pitanja predlagatelj se poziva na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 2239/17-2 od 21. travnja 2021., Rev 961/14-2 od 18. rujna 2018., Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-96/23-2 od 2. svibnja 2023., Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-934/22-2 od 5. listopada 2022., Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž- 1095/22-2 od 5. travnja 2023. i dr. uz tvrdnju da je shvaćanje nižestupanjskih odluka protivno shvaćanjima u navedenim odlukama, odnosno da nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske o navedenim pitanjima.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da postavljena pitanja nemaju značaj pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Postavljenim pitanjima predlagatelj ukazuje na eventualno (eventualnu) pogrešnu primjenu odredaba parničnog postupaka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu odredbi čl. 382. ZPP, jer i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, a što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Naime, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojima predlagatelj iznosi samo svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određena pravna pitanja, a zapravo tako samo izražava neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao što je to u ovom slučaju, stoga valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a ZPP koji bi u cilju ujednačavanja sudske prakse opravdavali intervenciju revizijskog suda.
6.1. Pogrešno je i predlagateljevo shvaćanje da odluke na koje se kao razlog važnosti postavljenih pitanja poziva u opravdanju postavljenih pitanja usporedive s obijanom drugostupanjskom presudom u smislu da bi se radilo o pravnim pitanjima u kojima ona odstupa od prakse revizijskog suda ili bi se radilo o neujednačenoj praksi viših sudova. Naime, u svakom od predmeta na koje se pozivaju tužitelji odluka o tužbenom zahtjevu obrazložena je specifičnim činjeničnim okolnostima, kojima se ne može usporediti činjenična situacija u predmetnom slučaju. Naime, odluka o sporu o postavljenom pitanju ovisi o načinu vođenja postupka, izvedenim dokazima i njihovoj ocjeni, pa stoga njene odluke ne daju značaj važnosti postavljenim pitanjima niti je pozivanjem na navedene odluke tužitelj opravdao značaj važnosti postavljenih pitanja.
6.2. Neosnovana je i daljnja tvrdnja predlagatelja da o postavljenim pravnim pitanjima nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
7. S obzirom na izloženo, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 21. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
