Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu Trg
Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-445/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E P
R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Darija Horvat, sudac izvjestitelj i član vijeća Amanda Snoj te člana vijeća Josipa Grubišića, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Z., OIB: …, kojeg iz radnog odnosa zastupa punomoćnik D. S., dipl. iur. iz Z., protiv tuženika T. d.d., Z., OIB: …, kojega iz radnog odnosa zastupa generalna punomoćnica M. I., dipl. iur. iz Z., radi isplate odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1065/22-10 od 15. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 21. svibnja 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1065/22-10 od 15. rujna 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom naloženo je tuženiku da plati tužitelju iznos od 19.145,60 eur / 144.252,52 kn sa zateznom kamatom koja teče na pojedinačno označene iznose u toj točki izreke.
2. Protiv te presude žali se tuženik zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga bez prijedloga u pogledu drugostupanjske odluke.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio njenom donošenju nisu nađene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22. i 114/22.- dalje ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti osnovom čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu 19.145,60 eura / 144.252,52 kn sa zateznim kamatama, sve po osnovi naknade štete isplaćene invalidske mirovine osiguraniku I. T. u razdoblju od 1. rujna 2021. do 30. lipnja 2023. (precizirani tužbeni zahtjev od 13. srpnja 2023.-list 21 do 22 spisa).
6. Prvostupanjski sud je prihvatio takav tužbeni zahtjev tužitelja primjenom odredbe čl. 161., čl. 162. st. 1. i 2. i čl. 163. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18 i 102/19.- dalje ZOMO) utvrdivši kako za nastanak predmetne nezgode na radu postoji odgovornost tuženika kao poslodavca utvrđena temeljem pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-1659/00 (što tuženik nije osporio), te da je rješenjem tužitelja od 4. kolovoza 2004. (list 7 spisa), njegovom osiguraniku I. T. zbog ozljede na radu nastala profesionalna nesposobnost za rad i priznato pravo na invalidsku mirovinu u iznosu od 1.435,14 kn mjesečno, počevši od 20. ožujka 2004. godine.
7. Stoga zaključuje kako tužitelj koji je svom osiguraniku isplatio invalidsku mirovinu za utuženo razdoblje, ima pravo tražiti od tuženika naknadu tog iznosa prema navedenim zakonskim odredbama, koju visinu je pravilno utvrdio na temelju obračuna naknade štete sačinjenog po tužitelju.
8. Odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita pa je stoga prihvaća i ovaj sud. 9. Suprotno žalbi, kako iz odredbe čl. 161. st. 1. i 2. ZOMO citirane u prvostupanjskoj presudi, proizlazi da tužitelj ima pravo naknade novčanih davanja isplaćenih na osnovu priznato prava na invalidsku mirovinu, i to u punom iznosu, prvostupanjski sud je pravilno postupio kad je tužitelju dosudio naknadu sveukupnih novčanih davanja isplaćenih s osnova invalidske mirovine u utuženom razdoblju (prema obračunu tužitelja koji obračun tuženik nije niti osporio).
Naime, tužitelj ima pravo na naknadu štete prema onom zakonu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, s time da je za tužitelja šteta nastala prilikom isplate svake invalidske mirovine u visini izvršene isplate zbog čega su za ocjenu osnovanosti regresnog zahtjeva tužitelja za izvršena plaćanja u utuženom razdoblju mjerodavne navedene odredbe ZOMO (tako i Vrhovni sud RH u odlukama poslovni broj Rev 552/08 od 8. travnja 2020., Rev –x 1119/12 od 5. listopada 2016., Rev 5292/19 od 16. lipnja 2020.).
10. Žalbeni navodi tuženika da je osiguranik tužitelja 9. lipnja 2015. navršio 65 godina života te ostvario uvjete za punu starosnu mirovinu i da stoga tužitelj nakon 9. lipnja 2015. ne trpi nikakvu štetu, jer bi svom osiguraniku morao isplaćivati starosnu mirovinu, odnosno da bi tužitelj jedino u slučaju da je isplaćena invalidska mirovina veća od "možebitne prijevremene starosne mirovine", imao pravo od tuženika potraživati isplatu razlike, neosnovani su. Odredbom čl. 161. st. 2. toč. 2. ZOMO izričito je propisano da naknada stvarne štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz tog Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškova koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja i to novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, bez obzira na to je li osiguranik ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu, iz čega slijedi da u konkretnom slučaju tužitelj ima pravo naknade isplaćene invalidske mirovine, neovisno o činjenici naknadnog ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovnu.
Stoga nije niti bilo mjesta utvrđivanju da li je osiguranik tužitelja stekao pravo na prijevremenu starosnu mirovinu odnosno starosnu mirovinu i da li postoji razlika između isplaćene invalidske mirovine i starosne mirovine na koju bi osiguranik tužitelja stekao pravo, kao niti je li tužitelju isplatom invalidske mirovine nastala stvarna šteta, pa su neosnovani svi žalbeni navodi u tom pravcu.
11. Žalbeni prigovor da spisu nije priložena pravomoćna presuda Pr-1659/2000, niti priklopljen spis tog predmeta iz kojeg bi bilo razvidno da je tuženik odgovoran za predmetnu ozljedu na radu, i za ne provođenje mjera zaštite na radu, a time i odgovoran za predmetnu štetu, nisu isticani tijekom prvostupanjskog postupka, pa stoga predstavljaju nove činjenice i nove dokaze, koji se sukladno čl. 352. st. 1. ZPP ne mogu isticati u žalbi obzirom da nisu isticani tijekom prvostupanjskog postupka.
12. Slijedom navedenog, a kako žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke, to je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 21. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća: Darija
Horvat, v.r.
Broj zapisa: 9-30868-d8930
Kontrolni broj: 0b7ea-1f955-1784b
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Darija Horvat, O=ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Zagrebu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
