Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-67/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. K. iz S. J., OIB:… koju zastupa punomoćnik M. P., odvjetniku u V., protiv tuženika M. R. iz S. J., OIB:… i tuženika I. R. iz S. J., OIB:…, oba zastupani po punomoćniku B. K., odvjetniku u Vinkovcima, radi uklanja ograde i dr., odlučujući o žalbi tužiteljice podnesenoj protiv presude i rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P-464/22-12 od 21. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice kao djelomično neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P-464/22-12 od 21. studenog 2023. u t. 1./2. izreke i u t. 2. izreke.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P-464/22-12 od 21. studenog 2023.

II Ukida se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P-464/22-12 od 21. studenog 2023. u t. 1./1. izreke te se u tom dijelu tužba odbacuje kao nedopuštena.

III Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

1."1.Utvrđuje se da je tuženik I. R. iz S. J., OIB:…, gledano od ulice Dr. F. T. u S. J., betonskom ogradom u dužini od 24,93 m2 (cijelom širinom od 0,30 m, na nekretnini tužiteljice) x 37,00 cm širine, zatim garažom u dužini od 7,08 m (x širine 37,00 cm), svinjcem u dužini od 1,45 m2 (x 43,00 cm širine), drugim svinjcem dužine 7,08 m (x širine u kosini od početnih 49,00 cm do krajnjih 18,00 cm), zatim šupom u dužini od 2,02 m (x širini početnih 18,00 cm do krajnjih 16,00 cm), zatim čardakom u dužini od (x širini /koso/ od početnih 16 cm do krajnjih 33 cm), građenjem prešao međnu liniju između nekretnine u njegovu vlasništvu označene kao kč. br. 1398 kuća, dvorište i oranica sa 1220 m2 upisan u zk. ul. br. 986 u k.o. S. J. i nekretnine u vlasništvu tužiteljice K. M. iz S. J., Dr. F. T., OIB:…, označene kao kč. br. 1397 kuća i dvor u selu sa 1220 m2 upisane u zk.ul.br. 288 k.o. S. J., te je na taj način zahvatio nekretninu tužiteljice u površini od 36,52 m2.

2. Nalaže se tuženiku I. R. iz S. J., OIB:…, da na nekretnini tužiteljice K. M. iz S. J., OIB:…, označene kao kč. br. 1397 kuća i dvor u selu sa 1220 m2 upisane k.o. S. J. i ukloni dijelove objekata kojima je prešao međnu liniju tužiteljice i to počev od regulacijske linije, nogostupa javne površine ulice Dr. F. T. u S. J. i to ogradu u dužini od 24,93 m2 i širini od 37,00 cm, dio garaže u dužini od 7,08 m širine 37,00 cm kojom zahvaća nekretninu tužiteljice, dio prvog svinjca iza garaže u dužini od 1,45 m2 i u širini od 49,00 cm do 18,00 cm kojom zahvaća nekretninu tužiteljice, dio šupe iza svinjca u dužini od 2,02 m i u širini od 18,00 cm do 16,00 cm kojom je zahvatio nekretninu tužiteljice, te čardaka iza šupe u dužini od u širini od 16,00 cm, kojom širinom je zahvatio nekretninu tužiteljice, te preda u posjed tužiteljici dio njezine nekretnine u površini od 36,52 m2 slobodnu od osoba i stvari to sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.“

2. Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.892,17 eura/ 14.256,55 kuna, u roku od 15 dana.

Rješenjem istog suda prvog stupnja riješeno je:

"Ne dopušta se objektivna preinaka tužbe iz podneska tužiteljice od 16. 5. 2023."

2.Protiv navedene presude i rješenja žali se tužiteljica iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava propisanih odredbom čl. 353. st. 1. t. 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu i rješenje preinači sukladno žalbenim razlozima uz naknadu troškova parničnog i žalbenog postupka specificiranog kao u žalbi, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i postupak.

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba tužiteljice je djelomično osnovana.

5.Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja da je tuženik građenjem objekata navedenih u t. I izreke pobijane presude zahvatio nekretninu tužiteljice u površini od 36,52 m2, zahtjev za uklanjanje dijela ograde i pomoćnih objekata, kao i alternativni zahtjev kojim traži naknadu s osnova rente za prijeđenu među na kojem dijelu su sagrađeni objekti čije se micanje traži, kao i zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

6.Naime, tužiteljica svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je vlasnica kč. br. 1397, a da je tuženik vlasnik susjedne kč.br. 1398, te da je tuženik gradnjom zidane ograde koja dijeli tužiteljičinu i tuženikovu nekretninu i to od regulacijske linije nekretnine s javnom površinom ul. dr. F. T. od kuće tužiteljice na kč. br. 1397, zatim izgradnjom garaže koja se naslanja na kuću tužiteljice, izgradnjom 4 pomoćna objekta iza garaže i to svinjca, šupe i čardaka, te žičane ograde prešao međnu liniju tužiteljice u dužini od ukupno 36,52 m 2 od toga pod objektima 6m2.

7.Žalba tužiteljice je djelomično osnovana.

8.Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP u pobijanom dijelu u t. II izreke, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje pazi po službenoj dužnosti, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.

9.Također nije počinjena niti posebno istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer, suprotno žalbenim navodima tužitelja obrazloženje pobijanog dijela presude nije u suprotnosti s provedenim dokazima, posebno ne s priloženim ispravama, tako da je istu moguće ispitati.

10.Svi izvedeni dokazi su ocijenjeni savjesno i brižljivo, kako svaki za sebe, tako i u svojoj ukupnosti, slijedom čega nije počinjena niti istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP.

11.Činjenično stanje je u potpunosti i pravilno utvrđeno te žalbenim navodima tužitelja nije dovedeno u sumnju.

12.U postupku pred sudom prvog stupnja su utvrđene slijedeće odlučne činjenice:

-da je tužiteljica vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. 288 k.o. S. J., a da je drugotuženik vlasnik susjedne nekretnine upisane u zk. ul. 986 k.o. S. J.,

-da je predmetna nekretnina sagrađena 80-tih godina, te da je prvotuženik u posjedu iste,

-da je predmetnu nekretnina vlasništvo tuženika izgradio pok. otac prvotuženika uz suglasnost tadašnjih vlasnika susjedne nekretnine.

13.Temeljem provedenih dokaza sud prvog stupnja je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod t. 1. 2. izreke. Pobijani dio presude je pravilan i zakonit.

14.Naime, s obzirom na vrijeme gradnje spornog dijela nekretnina, koje su prema navodima saslušanih svjedoka dovršene 80-tih godina, sukladno čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, primjenjuju se odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 9/92 i 77/92.- dalje u tekstu ZOVO).

15.Pravilan je zaključak suda prvog stupnja da ZOVO nije sadržavao pravila za slučaj prekoračenja međe, slijedom čega je u konkretnom slučaju, potrebno primijeniti materijalnopravne odredbe o građenju na tuđem zemljištu odnosno, temeljem čl. 24. do 26. ZOVO (VSRH, Rev- 85/99-2, od 26. 02. 2002.). Temeljem navedenih odredbi ZOVO, nije predviđena mogućnost rušenja objekta u slučaju kada se radi o poštenom graditelju, a vlasnik zemljišta na kojem je gradio nije se odmah usprotivio takvoj gradnji iako je znao da graditelj gradi na njegovom zemljištu. Mogućnost uklanjanja objekata sagrađenih na tuđim nekretninama predviđena je samo odredbom čl. 25. ZOVO, u slučaju kada je graditelj bio nepošten ili je bio pošten, ali se vlasnik tome odmah usprotivio, što u konkretnoj pravnoj stvari nije slučaj jer je provedenim dokazima utvrđeno da je prednik tužiteljice znao za građenje objekata dijelom na njegovim nekretninama i gradnju je odobrio.

16.Odredbom čl. 24. ZOVO propisano je da osoba koja može biti nosilac prava vlasništva, a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu ( građevinski objekt) na zemljištu na koje drugi ima pravo vlasništva (graditelja) stječe pravo vlasništva i na zemljište na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu toga građevinskog objekta, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio.

17.Tužiteljica žalbenim prigovorima nije dovela u sumnju utvrđenja suda prvog stupnja jer su utvrđene sve činjenice relevantne za donošenje pobijanog dijela presude, a presuda u tom dijelu sadrži jasne i dostatne razloge koji nisu u suprotnosti sa iskazima svjedoka i ispravama sadržanim u spisu predmeta.

18.Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, sud prvog stupnja je dao jasne razloge o tome da je tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim primjenom instituta građenja na tuđem zemljištu, koje materijalno pravo je i citirao u pobijanom dijelu presude.

19.Neosnovani su žalbeni navodi tužiteljice o tome da bi iz provedenih dokaza proizlazilo kako je gradnja izvođena 1988., a da je prednik tužiteljice umro 1986., pa da nije mogao dati suglasnost na gradnju jer iz provedenih dokaza proizlazi kako je gradnja završena prije smrti prednika tužiteljice i kako je on predniku 1. tuženika za gradnju dao suglasnost (iskaz svjedoka M. Š., M. V., E. S. i 1. tuženika).

20.Odluka o troškovima parničnog postupka temeljena na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. st. 1. ZPP je također pravilna i zakonita. Tužiteljica ne iznosi određene žalbene razloge iz kojih odluka o troškovima parničnog postupka ne bi bila pravilna i zakonita, već istu pobija samo posljedično, obzirom na pobijanje odluke o glavnom zahtjevu. Time što je pobijana odluka u t. I izreke ukinuta i tužba odbačena nije izmijenjen uspjeh stranaka u sporu jer tužiteljica i ovom odlukom nije uspjela u sporu.

21.Slijedom navedenog je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove presude.

22.Pravilna je i zakonita odluka suda prvog stupnja kojom nije dopustio preinaku tužbe isticanjem pored glavnog zahtjeva i alternativni zahtjev za naknadu s osnova rente jer je do preinake tužbe došlo nakon zaključenja prethodnog postupka.

23.Sukladno odredbi 190. st. 1. ZPP tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a iznimno od toga tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako bez svoje krivnje nije moga preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika.

Budući je tužiteljica istaknula novi tužbeni zahtjev nakon zaključenja prethodnog postupak, odnosno da se radi o objektivnoj preinaci tužbe u smislu čl. 190. st. 1. ZPP u vezi s čl. 191. st. 1. ZPP sud prvog stupnja je pravilno ocijenio da na strani tužiteljice nije bio nikakvih zapreka istaknuti alternativni zahtjev u roku predviđenom prethodno citiranim propisima.

24.Stoga je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP odlučeno kao u t. I izreke ovog rješenja.

25.Međutim, sud prvog stupnja je pogrešnom primjenom odredbe čl. 187. ZPP odlučivao meritorno o tužbenom zahtjevu iz pobijane t. I izreke.

26.Odredbom čl. 187. ZPP kojom je propisano da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje takvog prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno neistinitost takve isprave (st. 1.), dok se prema st. 2. istog članka takva tužba može podići kada je to posebnim propisima predviđeno i kad tužitelj ima pravni interes za podizanje tužbe.

27.Prema tome, tužbom na utvrđenje ne može se zahtijevati utvrđenje postojanja ili nepostojanja kakve činjenice kao što to u konkretnom slučaju zahtijeva tužitelj tužbenim zahtjevom pod I izreke, slijedom čega je pravilnom primjenom odredbe čl. 187. ZPP valjalo odbaciti tužbu tužitelja u odnosu na tužbeni zahtjev u t. I izreke i na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP odlučiti kao u t. II izreke ovog rješenja.

28.Kako tužitelj time što je ukinuta odluka u pobijanoj t. I izreke i tužba odbačena kao nedopuštena u konačnici nije polučio nikakav uspjeh u žalbenom postupku, slijedom čega je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka (čl. 154. st. 1. ZPP), slijedom čega je na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP odlučeno kao u t. III izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 21. svibnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović, v.r.