REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-387/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. P. iz Z., OIB …, koju zastupa skrbnica D. Č., djelatnica Centra za socijalnu skrb Z., a ova po punomoćniku L. M., odvjetniku u Z., protiv tuženika E. o. d.d., Z., OIB …, koga zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva G. & p. iz Z., Pisarnica Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zadru, broj Gž-1035/2022-2 od 2. studenoga 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, broj Pn-107/2019-68 od 20. travnja 2022., u sjednici održanoj 21. svibnja 2024.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tuženika kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužiteljici plati 31.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. travnja 2010. pa do isplate te iznos od 3.500,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom 1. travnja 2010. do isplate (toč. I izreke). Ujedno je odbijen preostali dio tužbeno zahtjeva u iznosu od 91.620,00 kn (toč. II izreke). Naloženo je tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak od 11.500,00 kn (toč. III izreke).
2. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-1229/2023-2 od 22. ožujka 2023. tuženiku je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnih pitanja koje glase:
„Je li odštetni zahtjev i tužba koji su podneseni prije završetka liječenja podnesen pravovremeno ili preuranjeno te da li je preuranjeno podnesen odštetni zahtjeva ili tužba pravno relevantan za nasljeđivanje strogo osobnog prava u tumačenju čl.1105. Zakona o obveznim odnosima?
Može li dužnik biti u obvezi platiti novčanu naknadu na ime imovinske štete prije nego što je dospjela odnosno prije nego što ju je moguće utvrditi po osnovi i visini i prije nego su poznate sve okolnosti štete te je li odštetni zahtjev ili tužba podneseni prije stabilizacije zdravstvenog stanja pravnoobvezujući za dužnika?
Je li osiguravatelj obvezan platiti zakonsku zateznu kamatu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ako u tom trenutku još nisu poznate sve okolnosti i težina povrede prava osobnosti o kojima ovisi visina naknade?“.
4. Tužitelj nije podnio odgovor na reviziju.
5. Revizija nije osnovana.
6. Prema odredbi čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. tog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja kojeg je dopuštena.
7. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
8. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik naknadi imovinsku i neimovinsku štetu koju je njezina pravna prednica, sada pok. J. P., pretrpjela u automobilskoj nesreći, a koja je nastala povredom prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to u ukupnom iznosu od 126.120,00 kn.
9. Nižestupanjski sudovi su zaključili da je u konkretnom slučaju tražbina naknade neimovinske štete prešla na tužiteljicu kao nasljednicu, jer je oštećenica za života podnijela pisani odštetni zahtjev u travnju 2010., ali i tužbu 1. lipnja 2010. (pravna prednica je umrla ...) što znači da su se ostvarile pretpostavke iz čl. 1105. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18 i 126/21 - dalje: ZOO). Stoga su dosudili iznos od 31.000,00 kn i to s osnova pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 26.000,00 kn, za pretrpljeni strah iznos od 5.000,00 kn te sa tuđu pomoć i njegu 3.500,00 kn (odbili su dio zahtjeva koji se odnosi na naknadu za smanjenje životne aktivnosti jer njeno liječenje nije bilo završeno do trenutka smrti).
10. Stoga je u ovoj fazi postupka ostalo sporno imali li tužiteljica kao pravna prednica pravo na naknadu štete, odnosno je li prije smrti pravne prednice dospjela šteta s osnova pretrpljenih fizičkih boli i straha te s osnova tuđe pomoći i njege.
11. Tuženik u reviziji osporava pravo na isplatu jer da u trenutku smrti pravne prednice tužiteljice njeno liječenje nije bilo gotovo niti zdravstveno stanje stabilizirano te nije bila provedena rehabilitacija. U tom smislu postavlja i navedena pitanja.
12. Tužiteljici je dosuđena naknada zbog povrede prava osobnosti uzevši u obzir pretrpljene fizičke boli koje je njena pravnica pretrpjela prije smrti i koji su nastali odmah po ozljeđivanju i trajali do podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno do smrti pravne prednice, kao i pretrpljeni straha koji je pretrpjela u trenutku ozljeđivanja (primarni strah) te potom jaki strah 7 dana, srednji strah 30 dana te slabi 110 dana sve do svoje smrti. Pravnoj prednici tužiteljici je po otpuštanje iz bolnice bila potrebna tuđa pomoć i njega od 25 dana pa su sudovi s osnova imovinske štete dosudili iznos od 3.500,00 kn.
13. Kako iz navedenog proizlazi da su nižestupanjski sudovi dosudili samo onaj vid štete koji je dospio prije smrti pravne prednice, to tuženikovi prigovori kao i odgovori na postavljena pitanja nisu relevantna za razrješenje predmetnog spora. Budući da je šteta nastala i da su bile poznate njene posljedice (trajanje fizičkih boli i straha te potrebe za tuđom pomoći i njegom) to tužiteljica ima pravo na kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pa pitanje u tom smislu također nije bitno za razrješenje predmetnog spora.
14. Kako dakle razlozi zbog kojih je revizija podnesena nisu osnovani i na koje se odnose pravna pitanja zbog kojeg je dopuštena te oni ne utječu na donošenje drukčije odluke, valjalo je, na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP, odlučiti kao u izreci ove presude.
Zagreb, 21. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil, v.r.
