Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2603/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RR (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupanog po punomoćnici Dijani Brezak, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CR (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupanog po punomoćnici Goranki Herljević, odvjetnici u Zagrebu, radi iseljenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ps-6/2020-29 od 28. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ps- 6/2020-29 od 28. veljače 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.
II O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I. Nalaže se tuženiku CR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da iseli i preda slobodan od osoba i stvari, tužitelju RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], posjed nekretnine i to 1230. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1230), jednosobni stan br. 7. u V. (petom) katu, površine 39,52 čm, stubište H, [adresa], upisan u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi STAMBENA ZGRADA KBR. 3- 15, STAMBENA ZGRADA KBR. 23-63 I ZGRADA U [adresa], izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], ukupne površine 13849 m2 , u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 603,68 EUR/4.548,42 kune sa zateznom kamatom tekućom od 28. veljače 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, u roku 15 dana.“
2. Protiv ove presude žalbu je podnio tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti prvostupanjsku i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe i sudsku pristojbu u ukupnom iznosu od 292,82 eura.
3. U ovom predmetu tužitelj je podnio tužbu radi iseljenja i predaje u posjed stana u [adresa], na V. katu, površine 39,52 m2, a koji zahtjev temelji na tvrdnji da je on vlasnik predmetnog stana upisan u zemljišne knjige, a da tuženik taj stan drži u posjedu bez valjane pravne osnove.
4. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:
- da je tužitelj tijekom postupka postao punopravni zemljišnoknjižni vlasnik predmetnog stana,
- da se tuženik nalazi u posjedu predmetnog stana na temelju ugovora o darovanju koji je u drugom sudskom postupku proglašen ništetnim.
5. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da da tuženik nema osnov za posjedovanje stana, slijedom čega da su ispunjene pretpostavke za traženje vlasničkopravne zaštite iz odredbi čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZV) i čl. 162. ZV, slijedom čega je prihvatio tužbeni zahtjev.
5.1. Pri tome je prvostupanjski sud odbio prijedlog tuženika da se ovaj postupak prekine do okončanja postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu broj P-5930/20, a u kojem je tuženik kao tužitelj podnio tužbu protiv ovdje tužitelja kao tuženika te protiv R i LR radi utvrđenja ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 11. rujna 2009. koji su kao davatelji uzdržavanja sklopili R i DR te ER (sestra tuženika) kao primateljica uzdržavanja i radi ništetnosti ugovora o darovanju od 20. prosinca 2012. koji su kao darovatelji sklopili R i DR te tužitelj kao daroprimatelj i na temelju kojeg ugovora se tužitelj u zemljišnim knjigama upisao kao vlasnik predmetnog stana. Takvu svoju odluku sud temelji na shvaćanju da pitanje valjanosti ugovora kojim su prednici tužitelja i tužitelj stekli predmetni stan nije prethodno pitanje o kojem ovisi odluka u ovoj parnici, jer da tuženik po okončanju tog postupka može tražiti uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, a posljedično i shodno tome iseljenje tužitelja iz predmetne nekretnine.
6. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
7. Žalba tuženika je osnovana.
8. Ovaj sud je ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
9. Tuženik u žalbi ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.
1. ZPP u vezi čl. 12. ZPP odnosno čl. 213. st. 1. toč.1. ZPP, navodeći da je prigovor tuženika da je on vlasnik predmetnog stana, sud trebao sam riješiti ili prekinuti ovaj postupak do okončanja parnice koja se vodi pod brojem P-5930/2020 u kojem se raspravlja o tom prethodnom pitanju u ovom sporu.
10. U konkretnom slučaju nije sporno da je vlasništvo tužitelja na predmetnom stanu upisano u zemljišnim knjigama, pa stoga vrijedi predmnijeva istinitosti upisa, pri čemu su izvadci, ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige javne isprave te se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta (čl. 8. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 63/2019, 128/2022, 155/2023), s time da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice (čl. 230. st. 3. ZPP).
11. Iz stanja spisa proizlazi da tuženik tvrdi da je on vlasnik stana te u vezi takve svoje tvrdnje ističe da vodi postupak radi utvrđenja ništetenosti ugovora na temelju kojih je tužitelj upisan kao vlasnik predmetnog stana te u kojem postupku je istaknuo i zahtjev da je stekao pravo vlasništva nasljeđivanjem, a kako to proizlazi iz zapisnika koji prileži na listu 73 spisa. Takvim navodima tuženik ističe prigovore iz odredbi čl. 161. st. 3. ZV i čl. 163. ZV, koji negiraju ili ukidaju, odnosno zaustavljaju zahtjev za predaju.
12. Odredbama čl. 12. st. 1. i 2. ZPP je propisano:
(1) Kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.
(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno.
13. Po ocjeni ovog suda tvrdnja tuženika da je on vlasnik stana te da u vezi toga vodi postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora na temelju kojih se tužitelj upisao kao vlasnik tog stana u zemljišnim knjigama, imaju značaj prigovora da je tužiteljev upis u zemljišnim knjigama neistinit, odnosno predstavlja prigovor na temelju kojeg se tuženik s uspjehom može suprotstaviti zahtjevu tužitelja, a od odgovora na taj prigovor zavisi odluka o ovome predmetu spora.
14. U tom smislu prvostupanjski sud je istaknuti prigovor tuženika trebao raspraviti i na njega odgovoriti ili postupiti sukladno čl. 213. st. 1. ZPP i prekinuti ovaj postupak do okončanja parnice u kojoj se kao glavnoj stvari raspravlja o prigovoru tuženika.
14.1. Naime, pogrešno je shvaćanje prvostupanjskog suda da okolnost da je u tijeku postupak i koji nije pravomoćno okončan, pokrenut po tužbi tuženika radi utvrđenja ništetnosti pravnih poslova na temelju kojih su prednici tužitelja i tužitelj upisani kao vlasnici predmetnog stana i u kojem tuženik tvrdi da je vlasništvo stana on stekao nasljeđivanjem iza svoje sestre pok. ZR koja je raspolagala predmetnim stanom na način da je u vezi stana s prednicima tužitelja R i VR sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, nije odlučna u ovom postupku, već da je činjenica, da je tužitelj upisan kao vlasnik prijeporne nekretnine, dovoljna za ocjenu osnovanosti njegovog zahtjeva.
15. Stoga je prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog shvaćanja popustio u smislu citiranih odredbi čl. 12. ZPP sam raspraviti navedeno pitanje odnosno prigovor tuženika ili postupiti prema odredbi čl. 213. stavka 1. ZPP i odrediti prekid postupka, ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju, do pravomoćnosti te parnice u kojoj je to pitanje predmet spora, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 12. ZPP odnosno čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP, a to je bilo ili moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.
16. Slijednom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st.1 ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.
17. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki II. izreke..
18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem i postupiti sukladno iznesenom shvaćanju te ovisno o rezultatu ocjene svih okolnosti relevantnih za odluku, ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja i za svoju odluku dati jasne, valjane i potpune razloge.
19. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točci II. izreke.
U Zagrebu, 21. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić
