Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1716/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dariji Horvat, kao sucu pojedincu, u ovršnom postupku ovrhovoditelja B. K. d.o.o. za poslovne usluge, Z., OIB…, kojeg zastupa punomoćnica T. O., odvjetnica iz Odvjetničkog društava O., R. & S. d.o.o., sa sjedištem u O., protiv ovršenice M. B. iz A., OIB…, koju zastupa punomoćnik V. P., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Ovrv-1811/2023- 9 od 23. kolovoza 2023., dana 20. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Ovrv-1811/2023-9 od 23. kolovoza 2023.

II. Odbija se ovršenica sa zahtjevom za naknadu troška žalbe, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

I. Upućuje se ovršenica M. B., u roku 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe, određene rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika M. M. iz Z., poslovni broj: Ovrv-1506/12 od 31. svibnja 2012., nedopuštenom zbog razloga iz kojeg je izjavila žalbu (čl.50.st.1. toč. 11. Ovršnog zakona) te da dokaz o tome (primjerak tužbe) dostavi sudu.

II. Pokretanje parnice iz točke I. ovog zaključka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela ovršenica, zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 - odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje ukine, odnosno preinači, uz naknadu troška žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je ustanovio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 ZPP-a, na koju pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365 st. 2 ZPP-a.

5. Nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP-a na koju sadržajem žalbe ukazuje žaliteljica, jer pobijano rješenje sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, nije proturječno i isto se može ispitati.

6. Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša, sa sjedištem u Zagrebu, poslovni broj: Ovrv-1506/12 od 31. svibnja 2012. određena je izvansudska ovrha općenito na imovini ovršenika, protiv kojeg rješenja je ovršenica 9. veljače 2023. izjavila žalbu (nakon proteka roka) javnom bilježniku, navodeći u bitnome kako je 24. kolovoza 2022. putem sustava e-građani pronašla zahtjev za naplatu podnesen Fini iz kojeg zahtjeva proizlazi da ovrhovoditelj pokušava naplatiti zastarjelo potraživanje po rješenju o ovrsi posl.br. Ovrv-1506/12 od 31. svibnja 2012. Ovršenica prvenstveno ističe prigovor zastare u odnosu na zatezne kamate koje teku na potraživanje ovrhovoditelja obzirom na to da kamate potječu od nedozvoljenog korištenja sredstava na tekućem računu te troškova postupka koji su dospjeli na naplatu još u 2011. odnosno 2012. iz čega je očito da je za potraživanje istih nastupila zastara. Ovršenica se poziva na pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 21. studenog 2019. te odluku VSRH Rev-87/22 od 12. travnja 2022. kao i na odredbu čl. 227. Zakona o obveznim odnosima, kojom se regulira institut zastare prava (poziva se i na odluku posl.boj Rev-85/06 od 23.8.2007.). Ovršenica predlaže sudu da "proglasi nedopuštenom predmetnu ovrhu u dijelu koji se odnosi na potraživanje s osnove zakonskih zateznih kamata kao i da sud naloži ovrhovoditelju da ovršenici naknadi trošak predmetnog postupka".

6.1. Ovrhovoditelj je u bitnome osporio sve navode ovršenice iz podnesene žalbe.

6.2. Ovršenica je u ovoj pravnoj stvari podnijela žalbu nakon proteka roka (u izvansudskoj ovrsi) te je sukladno čl. 3. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, dalje: OZ).

6.3. Člankom 252.g. st. 5. OZ-a propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može kod nadležnog suda, između ostaloga, podnijeti i žalbu nakon proteka roka iz čl. 49. OZ – a. Nadalje, čl. 53. st. 3. OZ – a propisano je da se rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može pobijati žalbom nakon proteka roka (čl. 49. OZ-a), u dijelu kojim je njime određena ovrha, iz razloga navedenih u čl. 46. toč. 7. OZ-a (ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika), čl. 46. toč. 9. OZ-a (ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave), čl. 46. toč. 10. OZ-a (ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave) i čl. 46. toč. 11. OZ – a (ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom), samo ako je činjenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi. Čl. 49. st. 1. OZ-a propisano je da ovršenik može zbog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ – a podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

6.4. Nadalje, čl. 49. st. 2. OZ – a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti sve do dovršetka ovršnoga postupka. Žalba nakon proteka roka, bez odgode, dostavlja se ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku osam (8) dana (čl. 50. st. 1. OZ-a). Kad primi odgovor na žalbu ili kad protekne rok za odgovor, sud će, prema okolnostima slučaja, zakazati ročište radi raspravljanja o žalbi ili će donijeti rješenje bez održavanja ročišta, osim u slučaju iz čl. 51. OZ – a (čl. 50. st. 2. OZ-a). Ako rješenje o žalbi nakon proteka roka ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će uputiti ovršenika da u roku od petnaest (15) dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz čl. 51. st. 2. OZ – a (čl. 51. st. 1. OZ). Podnošenje žalbe nakon proteka roka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako Ovršnim zakonom nije drukčije određeno (čl. 49. st. 4. OZ).

Čl. 50. st. 3. OZ-a propisano je da će rješenjem o žalbi sud žalbu odbaciti ili prihvatiti, osim u slučaju iz čl. 51.OZ-a.

7. Ovršenica je predmetnu žalbu nakon proteka roka podnijela prvenstveno radi isticanja prigovora zastare tražbine utvrđene ovršnom ispravom (čl. 46. st. 1. toč.11. OZ-a). U tom smislu sud prvog stupnja smatra da se radi o žalbenim razlozima koje ovršenik, iz opravdanog razloga, nije mogao istaknuti već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi. Naime, zastara (glavne i sporedne) tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, sukladno čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05; dalje: ZOO), zastarijevaju za deset godina. U tom smislu ovršenik navedeni prigovor po prirodi stvari nije mogao istaknuti ranije, tj. u žalbi protiv rješenja o ovrsi.

7.1. Obzirom na to da je ovrhovoditelj u cijelosti osporio žalbene razloge ovršenice, a ovršenica osnovanost žalbenih navoda nije dokazala javnom ili javno ovjerovljenom ispravom te činjenice na kojima se temelji njezina žalba nisu općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, sud prvog stupnja pravilno je sukladno čl. 51. st. 1. OZ – a uputio ovršenicu u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga zbog kojih je izjavila žalbu (čl. 46. st. 1. toč. 11. OZ-a).

8. Na navode žalbe je za odgovoriti da protekom roka od 10 godina ne nastupa nužno i zastara tražbine utvrđene presudom. Naime, za pitanje nastupa zastare tražbine iz presude nužno je utvrditi da li je u međuvremenu došlo do prekida zastare, i kada je eventualno zastara počela ponovo teći.

9. U ovom predmetu, pak, ni odgovarajućom primjenom istaknutih odredbi, nije bilo mjesta donošenju rješenja kojim se prihvaća prijedlog ovršenice da se ovrha proglasi nedopuštenom samo zato što je od pravomoćnosti i ovršnosti naprijed navedene presude pa do podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu, proteklo vrijeme dulje od 10 godina. To stoga što naprijed navedene činjenice, iako su dokazane javnom ispravom (nadnevak ovršnosti presude te dan pokretanja postupka izravne naplate), nisu dostatne za donošenje pravilne ocjene o tome da li je ili nije kroz to vrijeme nastupila zastara predmetne tražbine, jer nedostaju ostale relevantne činjenice (da li je u međuvremenu došlo do prekida zastare, ako jeste kada i kada je zastara počela ponovo teći), koje nisu općepoznate, i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmjevama.

10. Radi navedenog trebalo je temeljem odredbe čl. 380 toč. 2 ZPP-a u vezi s čl. 21 OZ-a riješiti kao u izreci.

11. Odbijena je ovršenica sa zahtjevom za naknadu troška žalbe, jer sa istom nije uspjela (čl. 154 st. 1 ZPP-a).

U Zagrebu, 20. svibnja 2024.

Sudac:

Darija Horvat, v.r.