REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-13071/2022-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika P. d.o.o. i dr. zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. i 2. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine 61/11 i 66/19), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, (dalje: Državni inspektorat), klasa: … urbroj:… od 10. kolovoza 2022., nakon provedene glavne rasprave zaključene 15. svibnja 2024. u odsutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, u prisutnosti branitelja, dana 17. svibnja 2024. objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: P… d.o.o. OIB: …,
MBS: …, sa sjedištem u S., kao pravna osoba,
prekršajno nekažnjavana,
drugookrivljenik: F. M., OIB: ., sin
S. i G., rođen … u
S., s prebivalištem u S., državljanin Republike Hrvatske, kao odgovorna osoba, prekršajno
kažnjavan
k r i v i s u
što su u razdoblju od 29. lipnja 2022. do 25. srpnja 2022. u H. prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u
pravnoj osobi, obavljali ugostiteljsku djelatnost pripreme i usluživanja jela, pića i napitaka u ugostiteljskom objektu naziva D. Q., a da nisu ishodili rješenje
nadležnog upravnog tijela da prostor u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost ispunjava uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti,
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba, obavljali djelatnost, a da nisu imali zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 5. stavku 1. podstavku 2. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a kažnjiv po članku 10. stavku 1. i 2. istoga Zakona.
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)
i z r i č e
PRVOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
1.200,00 (tisuću dvjesto) EURA
DRUGOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
500,00 (petsto) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon) okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti svatko po 220,00 (dvjesto dvadeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, ovaj sud je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenika, s tim da je na raspravi bila prisutna njihova braniteljica koja je u spis dostavila pisanu obranu u kojoj se izričito navodi da su okrivljenici uredno obaviješteni o terminu ročišta, ali da neće pristupiti na isto. Kako je tijekom čitavog postupka okrivljenike aktivno zastupala njihova braniteljica, sud je ocijenio da su prava obrane adekvatno osigurana i da neposredno ispitivanje okrivljenika nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.
2.1. Postupak je na temelju članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona proveden i u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, koji je uredno pozvan te mu je uz poziv dostavljen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije, a koji svoj izostanak nije opravdao pa je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao pisane obrane okrivljenika koje je braniteljica predala na ročištu od 15. svibnja 2024., zatim financijsko- računovodstveno vještačenje od 14. travnja 2024. s prilozima, izvadak iz Sudskog registra za prvookrivljenika, službenu zabilješku Državnog inspektorata od 19. srpnja 2022. s prilogom, pregled ostvarenog prometa u razdoblju od 29. lipnja do 25. srpnja 2022. za ugostiteljski objekt D. Q. i bruto bilancu za prvookrivljenika u periodu od 1. siječnja do 25. srpnja 2022.
3.1. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva za okrivljenike, iz koje proizlazi da je prvookrivljenik
prekršajno neosuđivan, dok je drugookrivljenik osuđivan zbog prekršaja iz članka 252. stavka 3. Zakona o strancima, članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i članka 192. stavka 1. Općeg poreznog zakona.
3.2. Ističe se kako su okrivljenici su tijekom postupka poslali više pisanih obrana, međutim s obzirom na to da je braniteljica na posljednjem ročištu izričito naglasila da se podnesci koje je priložila na tom ročištu imaju smatrati pisanim obranama okrivljenika; sud ih je u tom smislu pročitao u dokazne svrhe.
3.3. U svojim pisanim obranama okrivljenici prvenstveno ističu kako su uredno obaviješteni o ročištu za glavnu raspravu 15. svibnja 2024., ali na isto neće pristupiti te obranu iznose u pisanoj formi. Nadalje navode kako priznaju činjenične navode iz optužnog prijedloga u dijelu u kojem se navodi da je pravna osoba P. d.o.o. u razdoblju od 29. lipnja do 25. srpnja 2022. obavljala ugostiteljsku djelatnost u objektu D. Q., a da nisu ishodili rješenje nadležnog upravnog tijela da prostor u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost ispunjava uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti. Međutim, naglašavaju da pritom nije pribavljena nikakva protupravna imovinska korist, štoviše, društvo je poslovalo s gubitkom, a što je potvrđeno provedenim financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem. Nadalje navode kako izražavaju duboko žaljenje i kajanje te mole sud da prilikom odmjeravanja sankcije kao olakotnu okolnost uzme u obzir činjenicu da se nije radilo o novom prostoru, već je u konkretnom slučaju riječ o ugostiteljskom objektu-prostoru koji je već posjedovao svu potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta za ugostiteljsku djelatnost, budući da je u prostoru najmanje 10 godina aktivno djelovao ugostiteljski objekt D.. Također ističu kako je prvookrivljenik prije otvaranja ugostiteljskog objekta pravovremeno podnio zahtjev za izdavanjem potrebnih dozvola, kojem je u konačnici i udovoljeno od strane nadležnog tijela, i to dana 25. srpnja 2022.
3.4. Iz financijsko – računovodstvenog vještačenja po stalnom sudskom vještaku M. Z. od 14. travnja 2024. proizlazi kako je ukupan promet spornog ugostiteljskog objekta iznosio 53.979,37 eura, dok su ukupno procijenjeni troškovi iznosili 63.092,27 eura, slijedom čega je društvo u inkriminiranom razdoblju ostvarilo ukupan procijenjeni gubitak od 9.112,90 eura.
3.5. Iz službene bilješke Državnog inspektorata od 19. srpnja 2022. proizlazi kako je Splitsko-dalmatinska županija, dana 26. svibnja 2022. zaprimila zahtjev trgovačkog društva P. d.o.o. za
ishođenje rješenja o minimalnim uvjetima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.
4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici utužene prigode počinili prekršaj, činjenično opisan i pravno označen u izreci presude; zbog čega ih je trebalo proglasiti krivim i kazniti kako je tamo odlučeno.
5. Sukladno članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti:
– kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,
– kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
– kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,
– kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
– kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.
5.1. Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je kako će se novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 1., 2. i 5. ovoga Zakona pravna osoba koja obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski ili drugi odgovarajući registar, nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti ili obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti; dok je stavkom 2. određeno kako će se za isti prekršaj kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi, i to novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.
6. Dakle, iz dostavljene pisane obrane je vidljivo kako okrivljenici priznaju da u spornom razdoblju nisu imali ishođeno rješenje nadležnog upravnog tijela kojim se utvrđuje da ugostiteljski objekt D. Q. udovoljava uvjetima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Oni također ne spore da su unatoč tome u istom razdoblju pružali ugostiteljske usluge u navedenom lokalu, a što je sve potvrđeno provedenim materijalnim dokazima, prije svega pregledom ostvarenog prometa u razdoblju od 29. lipnja do 25. srpnja 2022. za predmetni ugostiteljski objekt. Na opisani način okrivljenici su ostvarili sva obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret.
7. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije, sud je kao olakotnu okolnost na strani okrivljenika uzeo u obzir činjenicu da je sporni prostor faktički udovoljavao uvjetima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, ali je rješenje formalno glasilo na drugi pravni subjekt pa je trebalo ishoditi rješenje o nastavku te djelatnosti. Također je u tom pravcu cijenio to što je prvookrivljenik podnio zahtjev nadležnom tijelu prije početka poslovanja te da je rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta koje glasi na njegovo ime ishođeno odmah nakon provođenja inspekcijskog nadzora, čime je djelomično sanirana štetna posljedica. Kako kod okrivljenika nisu pronađene nikakve izražene otegotne okolnosti, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne okolnosti iz članka 37. Prekršajnog zakona te je okrivljenicima izrekao ublaženu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na opisani način će se prema stajalištu suda adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja.
7.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Tijekom postupka bila je sporna imovinska korist ostvarena prekršajnim djelom, za koju valja naglasiti da predstavlja čistu dobit, što znači da od ukupne vrijednosti koju je počinitelj pribavio počinjenjem prekršaja treba odbiti izdatke i troškove koje je imao. Pritom se ističe da se uložena sredstva ne računaju kada je riječ o kriminalnoj djelatnosti, međutim u konkretnom slučaju je nedvojbeno u pitanju registrirana ugostiteljska djelatnost. S obzirom na prirodu i složenost izračuna ove vrijednosti, sud je stajališta kako je riječ o činjenici za čije je utvrđivanje bilo potrebno pribaviti nalaz i mišljenje od stručne osobe, zbog čega je u tom pravcu naložio provođenje financijsko-računovodstvenog vještačenja po stalnom sudskom vještaku M. Z..
8.1. Sud nije prihvatio izračun imovinske koristi od strane ovlaštenog tužitelja, jer je utemeljen na internoj uputi koja ne obvezuje sud; a osim toga ponuđeni izračun je prema mišljenju suda paušalan i nedovoljno individualiziran, odnosno nije primjeren svim okolnostima i relevantnim poslovnim podacima konkretnog slučaja.
8.2. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije, kao najpouzdanijeg i, u krajnjoj liniji, jedinog mjerodavnog izvora saznanja o ovoj činjenici, proizlazi da predmetni ugostiteljski objekt nije ostvario nikakvu dobit, a time ni imovinsku korist, već da su troškovi poslovanja lokala bili veći od ukupnog prometa. Drugim riječima, iz provedenog vještačenja proizlazi da je prvookrivljena pravna osoba u inkriminiranom razdoblju poslovala s gubitkom, zbog čega sud nije prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja da se od iste oduzme imovinska korist.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama članka 138. stavka 2. i 3. te članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na fiksne troškove financijsko – računovodstvenog vještačenja te paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Hvar, 17. svibnja 2024.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Hvaru, u dva primjerka; a o njoj odlučuje nadležni viši sud.
Dostaviti: okrivljenicima, braniteljici, tužitelju, u spis
Za točnost otpravka – ovlaštena službenica
Sanja Tolić