Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: IV Kr-24/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Marijana Bitange, predsjednika vijeća, te Tomislava Juriše i Sande Janković članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Ive Kero, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog CG zbog kaznenog djela iz članka 291. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17., 118/18., 126/19 i 84/21. – dalje: KZ/11.) i drugih odlučujući o prijedlogu okrivljenika za prenošenje mjesne nadležnosti, u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2024.
r i j e š i o j e
Prihvaća se prijedlog okrivljenog CG za prenošenje mjesne nadležnosti u predmetu Županijskog suda u Splitu broj Kov-Us-15/2023. te se za vođenje kaznenog postupka u kaznenom predmetu u povodu optužnice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta broj KO-US-80/2023 od 23. studenog 2023. određuje Županijski sud u Zagrebu.
Obrazloženje
1. Predsjednik vijeća Županijskog suda Splitu, sudac Zoran Ivanišević dostavio je sukladno članku 28. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP/08.) prijedlog okrivljenog CG, podnesenog u odgovoru na optužnicu od 1. ožujka 2024., za prenošenje nadležnosti u kaznenom predmetu Županijskog suda u Splitu broj Kov-Us-15/2023.
2. U prijedlogu se ističe kako u nalazu i mišljenju stalni sudski vještak za financije i računovodstvo dipl. oec. Kristijan Tole navodi da se računi pod rednim brojem 15. – 23. odnose na ugošćavanje predstavnika Županijskog suda u Splitu pa s obzirom da općina Seget ne može imati poslovni odnos sa Županijskim sudom u Splitu računi se ne mogu smatrati vjerodostojnim jer ne održavaju potpuno i istinito nastali poslovni događaj te povezano s tim, a u popisu dokaza, u prethodno navedenoj optužnici Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta pod rednim brojevima 322.
- 330. u računima se obrazlaže da se radi o „Županijskom sudu u Splitu, djelatnicima Općine i predstavnicima suda u Splitu“.
3. U očitovanju Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (dalje: DORH) broj: Ksm- DO-72/2024 od 24. travnja 2024. smatra da je prijedlog obrane za prenošenje mjesne nadležnosti u cijelosti neosnovan. Navodi da u obrani okrivljenik izravno ukazuje na suce koji su sudjelovali na konzumacijama u ugostiteljskim objektima, od kojih je jedan, prema javno dostupnim podacima (objavama Državnog sudbenog vijeća) u mirovini, već četiri godine, dok je drugi sudac građanskog odjela Županijskog suda u Splitu pa je isključena mogućnost njihovog sudjelovanja u odlučivanju u ovom predmetu u bilo kojoj fazi postupka.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Naime, kako je to istaknuto u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III- 3872/2006. od 7. srpnja 2009., sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (na primjer presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005. § 27). Osim toga, sastavni dio prava na pravično suđenje jest pravo okrivljenika na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom te u svakom konkretnom slučaju mora postojati dostatna osnova za zaključak da sud/njegov sastav isključuju svaku opravdanu sumnju u nepristranost
6. Prema ustaljenoj praksi Europskog suda za ljudska prava i općim načelima koja se odnose na zahtjeve nepristranog suda, a koja su inače prikazana u predmetu Denisov protiv Ukrajine (br. zahtjeva 76639/11. od 25. rujna 2018.) postojanje nepristranosti u smislu članka 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10., 13/17.) mora se odrediti prema (i) subjektivnom testu, u kojem se mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje određenog suca – je li sudac u određenom slučaju imao bilo kakvu osobnu predrasudu ili pristranosti; i (ii) objektivnom testu, to jest, utvrđivanjem je li, osim osobnog ponašanja bilo kojeg od njegovih članova, sam sud i, između ostalog, njegov sastav, ponudio dovoljna jamstva da isključi svaku legitimnu sumnju u poštivanje njegove nepristranosti. Iako ovaj sud, a kako to proizlazi i iz očitovanja DORH-a, ne utvrđuje postojanje osobnog uvjerenja i ponašanja određenog suca koji radi na konkretnom predmetu da bi ukazivalo na njegovu nepristranost, prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, okolnosti koje se iznose u prijedlogu obrane predstavljaju važne razloge iz članka 28. stavka 1. ZKP/08., koji opravdavaju prenošenje nadležnosti za odlučivanje u predmetu Županijskog suda u Splitu broj Kov-Us-15/2023. Svi ti razlozi su, u svojoj ukupnosti, dostatni da kod opće javnosti formiraju sumnja u objektivnosti i nepristranost u postupanju sudaca Županijskog suda u Splitu, što je s pozicije pravne države neprihvatljivo.
7. Naime, iz popisa dokaza koji je sastavni dio optužnice kao i iz sadržaja obrane okrivljenika, a na što ukazuje i DORH, proizlazi da su događajima koji suštinski predstavljaju inkriminirane radnje, bili nazočni suci Županijskog suda u Splitu i to upravo u tom svojstvu kao i „predstavnici suda u Splitu“ (a po nalazu i mišljenju vještaka općina Seget ne može imati poslovni odnos sa Županijskim sudom), pa je ta činjenica, već sama po sebi, neovisno što navedeni suci ne mogu odlučivati u konkretnom predmetu, a ne ulazeći u ocjenu osnovanosti sumnje, važan razlog koji opravdava prenošenje mjesne nadležnosti na drugi stvarno nadležan sud. Naime, osim što sude isključivo na temelju zakona i činjenica koje proizlaze iz spisa, suci su dužni u javnosti jačati povjerenje u nepristranost sudbene vlasti, otklanjanjem svih okolnosti koje bi mogle dovesti u sumnju njihovu objektivnost.
8. Slijedom iznesenog, na temelju članka 28. stavka 1. ZKP/08., riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 15. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća
mr.sc.Marijan Bitanga
