REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1123/2016-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Z., protiv tuženika: 1. H. C. d.o.o., Z., 2. H. P. p. d.o.o., Z., i 3. H. I. d.o.o., Z., radi isplate, odlučujući o reviziji prvotuženika H. C. d.o.o. i drugotuženika H. P. p. d.o.o. protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-647/2014-2 od 12. studenoga 2015., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-9112/08- 33 od 20. prosinca 2011., u sjednici održanoj 15. svibnja 2024.,
p r e s u d i o j e:
Revizija se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda u pobijanoj točki I. njene izreke kojom je tuženicima naloženo da tužitelju solidarno plate 129.327,86 kn sa zateznim kamatama.
2. Protiv drugostupanjske presude prvotuženik H. C. d.o.o. i drugotuženik H. P. p. d.o.o. izjavili su reviziju na temelju članka 382. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 28/13, 89/14, dalje: ZPP), navevši da „odluka u sporu ovisi o rješenju materijalnopravnih i postupovnopravnih pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u primjeni“, koja pitanja su potom u reviziji i postavili i pozvali se na razloge njihove važnosti. Predložili su ovom revizijskom sudu da preinači nižestupanjske presude ili da ih ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Tužitelj na reviziju nije odgovorio.
4.1. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je na temelju članka 373.a ZPP, na što se drugostupanjski sud u njenu obrazloženju i izričito pozvao. Revidenti to nisu prepoznali te drugostupanjsku presudu pobijaju revizijom iz odredbe članka 382. stavka 2. ZPP. No, kada je drugostupanjska presuda donesena primjenom članka 373.a ZPP, tada ju je moguće pobijati (redovnom) revizijom iz članka 382. stavka 1. toga Zakona, a na temelju njegove točke 3. Zato pak nije dopuštena (izvanredna) revizija iz članka 382. stavka 2. ZPP, jer iz te odredbe proizlazi da ovu reviziju stranke mogu izjaviti u slučajevima u kojima ne mogu izjaviti (redovnu) reviziju iz stavka 1. toga članka.
4.2. Stoga je ovaj sud predmetnu reviziju cijenio kao reviziju iz članka 382. stavka 1. ZPP i pobijanu presudu ispitao s obzirom na razloge zbog kojih se takva revizija može izjaviti (članak 385. stavak 1. ZPP), razmotrivši postavljena pitanja i ostali sadržaj revizije kao dopuštene procesnopravne i materijalnopravne prigovore, vodeći računa da je člankom 386. ZPP propisano da stranka u reviziji treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, a razlozi koji nisu tako obrazloženi da se neće uzeti u obzir, kao i da je člankom 392.a stavkom 1. ZPP propisano da revizijski sud pobijanu presudu ispituje samo u dijelu u kojem se ona revizijom pobija i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
5. Revizija nije osnovana.
6. Predmet spora tužiteljev je zahtjev za isplatu iznosa koji je tužitelj platio svojoj osiguranici na ime invalidske mirovine koju joj isplaćuje jer je povrijeđena u prometnoj nesreći, sudaru vlaka i autobusa.
7. Drugostupanjski sud smatra da je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP jer prvostupanjski sud nije dao valjane razloge o odgovornosti tuženika, odnosno njihova pravnoga prednika H. d.o.o., te je primjenom članka 373.a toga Zakona sam ocijenio izvedene dokaze i potom zaključio da su ispunjeni uvjeti za potvrđivanje prvostupanjske presude. Naime, drugostupanjski sud smatra da, zbog toga što je tužiteljeva osiguranica u invalidskoj mirovini, a to zato jer je povrijeđena 1987. godine u sudaru autobusa i vlaka, dvaju opasnih stvari, odgovornost prednika tuženika, kao vlasnika vlaka, proizlazi iz članaka 173. i 174. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Službeni list SFRJ br. 29/78, 39/85, 46/85, 57/89 i Narodne novine br. 53/91, 73/91, 3/94, 111/93, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, dalje: ZOO).
8.1. Neosnovan je revizijski razlog pogrešne primjene materijalnoga prava koji revidenti obrazlažu time da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio članak 178. stavak 4. ZOO, ističući da se u ovom slučaju ne radi o sudaru dvaju motornih vozila, „budući da su vlak i druga vozila koja se kreću po tračnicama izuzeta iz kategorije motornih vozila“. Naime, drugostupanjski sud zaključak o odgovornosti tuženika, odnosno njihova prednika, uopće nije utemeljio na članku 178. ZOO, već, kao što je već navedeno, na člancima 173. i 174. stavku 1. toga Zakona, koje shvaćanje se u reviziji ne problematizira.
8.2. Također, neosnovano tuženici smatraju de je drugostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe Ugovora o pretvorbi dionica broj 450/92 sklopljenog između C. Z. i pravnog prednika tuženika i tako zaključio da je njihov prednik vlasnik autobusa koji je sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj je povrijeđena tuženikova osiguranica. Naime, kako je već navedeno, drugostupanjski je sud zaključak o odgovornosti prednika tuženika obrazložio činjenicom da je on bio vlasnik vlaka koji je sudjelovao u prometnoj nesreći, a ne vlasnik autobusa.
8.3. Konačno, neosnovano revidenti ukazuju na to da se pri ocjeni visine isplaćene mirovine pogrešno pošlo od toga da je tužiteljev obračun plaćanja „javna isprava, temeljem članka 171. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 53/91) uz koju se veže presumpcija istinitosti i autentičnosti“, jer nižestupanjski sudovi ispravi na koju se tužitelj pozvao u dokaz visine tražbine uopće nisu dali takav značaj.
9. S obzirom na to da ne postoje revizijski razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo ju je odbiti kao neosnovanu (čl. 393. ZPP) te je presuđeno kao u izreci.
Zagreb, 15. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek, v.r.
