REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1900/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec, Goranke Barać-Ručević i Mirjane Magud članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. Č., OIB … , iz Z., koju zastupa skrbnik V. Č., temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb Z. Klasa: UP/I-552-02/18-05/14, Ur.br. 534-122- 13/04-18-7 od 29. listopada 2018., a kojeg zastupa punomoćnik M. R., odvjetnik u Odvjetničkom društvu R. i P., protiv tuženika Grada Zagreba, OIB … , Z., kojeg zastupa punomoćnik T. R., odvjetnik u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-4162/2022-3 od 16. svibnja 2023., kojim je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5518/20-12 od 20. listopada 2022., u sjednici održanoj 15. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije, u dijelu u kojem se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije, u dijelu u kojem se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-4162/2022-3 od 16. svibnja 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 5518/20-12 od 20. listopada 2022. postavljajući sljedeća pravna pitanja:

„1. Postaje li pošten posjednik nepošten samim podnošenjem tužbe koja nema karakter vlasničke tužbe, nego je u njoj postavljen obveznopravni zahtjev na utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovora?

2. Postaje li pošten posjednik nepošten podnošenjem tužbe osobe koja mu osporava posjed i vlasništvo ili tek eventualnim naknadnim saznanjem da nema pravo na posjed, kad je predmet tužbe utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovor na temelju kojeg je pošteni posjednik upisan kao vlasnik nekretnine?“.

1.2. Tužiteljica ujedno tvrdi, u prijedlogu za dopuštenje revizije, da joj je donošenjem pobijane presude povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, s time što je u postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka.

2. Postupajući u skladu sa odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

3. Naime, postavljena pitanja koja se odnose na poštenje posjednika su pitanja činjenične naravi i potpuno vezana za okolnosti svakog pojedinog slučaja, a takva pitanja koja su utemeljena na činjeničnim okolnostima konkretnog predmeta, nisu važna pitanja za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4. Slijedom navedenoga, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a - zbog pravnih pitanja koje tužiteljica smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava prava, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a odlučiti kao pod točkom I. izreke ovoga rješenja.

5. Vezano za navode tužiteljice da joj pobijanom odlukom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, propisano odredbom čl. 29. Ustava Republike Hrvatske, valja navesti da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnoga prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

6. S obzirom na izloženo, valjalo je odbaciti prijedlog u dijelu u kojem je on podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a i odlučiti kao pod točkom II. izreke.

Zagreb, 15. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.