REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1825/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. P., OIB …, iz Slovenije, S. B., kojeg zastupa punomoćnik N. I., odvjetnik u Odvjetničkom društvu I. & p. u S., protiv 1. tuženika I. P., OIB …, iz S., kojeg zastupa punomoćnik V. Lj., odvjetnik u Odvjetničkom društvu Lj. & V. u S. i 2. tuženice I. K. rođ. P., OIB …, iz D., K., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1811/2021-4 od 6. listopada 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-908/2019 od 19. travnja 2021., u sjednici održanoj 15. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1811/2021-4 od 6. listopada 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-908/2019 od 19. travnja 2021., u kojem postavlja sljedeća pitanja:
„1. Jesu li u presudi izostali razlozi o odlučnim ako sud nije dao zaključak i ocjene svih izvedenih dokaza?
2. Je li valjano raspolaganje jednog od suvlasnika posebnim dijelom nekretnine bez suglasnosti ostalih suvlasnika iako cijela nekretnina pripada svim upisanim suvlasnicima?
3. Može li se Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju prenijeti na drugoga (davatelja uzdržavanja) više prava nego što ih primatelj uzdržavanja ima?
4. Čini li sud bitnu povredu postupka kad odbija prijedlog tužitelja za provođenjem novog medicinskog vještačenja iako iz upute drugostupanjskog suda proizlazi da je isti trebao provesti novo vještačenje?
5. Je li davatelj uzdržavanja ispunio svoju obvezu iz Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ako je obveze iz Ugovora o uzdržavanju umjesto njega obavljala treća osoba i to ne po njegovom nalogu?“.
2. U odnosu na postavljena pitanja tužitelj, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnim za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodi da je o postavljenim pitanjima drugostupanjski sud u pobijanoj odluci zauzeo suprotno shvaćanje od pravnog shvaćanja iznesenog u odlukama revizijskog suda broj Rev- 885/2008 od 16. listopada 2008., broj Rev-977/1997 od 27. veljače 2003., broj Rev- 416/2001 od 27. ožujka 2001. i broj Gž-10/2016 od 24. svibnja 2016.
2.1. Tužitelj u prijedlogu tvrdi da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo iz odredbe članka 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. U odnosu na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije temeljen na odredbi članka 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. To iz razloga jer se dijelom radi o pitanjima (pod 2., 3. i 5.) kojima tužitelj polazi od utvrđenja koja su suprotna utvrđenjima u konkretnom predmetu pa od odgovora na ista ne ovisi ishod spora. Naime, u situaciji kada je nižestupanjski sud utvrdio da je Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju pok. M. P. prenijela na 1. tuženika svoje suvlasničke dijelove na način kako su oni upisani u zemljišnim knjigama, da u odnosu na predmetne nekretnine nasljednici iza pok. M. P. u ostavinskom postupku nisu postavljali nikakve zahtjeve (…), te da je 1. tuženik u cijelosti ispunjavao obaveze iz sklopljenog Ugovora (…), pitanja kojima se polazi od drukčijih utvrđenja od utvrđenja na kojima se temelji shvaćanje u pobijanoj odluci, nisu pitanja koja bi bila važna u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP.
5.1. Pitanja (pod 1. i 4.) predstavljaju prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravno pitanje kakvo je propisala odredba članka 385.a stavak 1. ZPP. Naime, postavljena pitanja nisu sama po sebi razlog za dopuštenje revizije, jer čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe članka 385.a ZPP, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.2. K tomu, u odlukama na koje je se tužitelj pozvao nije riječ o istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji kao u ovom predmetu, slijedom čega ovaj sud ocjenjuje da navedena pitanja nisu važna u smislu odredaba članka 385.a stavak 1. ZPP.
6. U odnosu na prijedlog tužitelja temeljen na odredbi članka 385.a stavak 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
6.1. Postupajući po odredbi članka 387. stavak 1. ZPP revizijski sud je ocijenio da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja i činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima (koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmet preispitivanja), shvaćanje drugostupanjskog suda izraženo u pobijanoj odluci, za zaključiti je, da predlagatelj u biti izražava nezadovoljstvo drugostupanjskom presudom. Slijedom toga, ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu članka 385.a stavak 2. ZPP i dopuštenje revizije.
7. Slijedom navedenog, prijedlog tužitelja u odnosu na postavljena pitanja (članak 385.a stavak 1. ZPP), odbijen je na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. i 2. ZPP (točka I. izreke).
8. Kako tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno pravo u smislu odredbe članka 385.a stavak 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe članka 389.a stavak 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije temeljen na odredbi članka 385.a stavak 2. ZPP, te riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 15. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
