REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1236/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R.T. CENTAR d.o.o., OIB 46207003228, Trogir, Kardinala Alojzija Stepinca 42, kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Mužić, odvjetnik u Splitu, Starčevićeva 13, protiv tuženika JYSK d.o.o., OIB 64729046835, Zagreb, Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 11/VI, kojeg zastupa punomoćnik Marko Paulinović, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Buterin & Posavec d.o.o. u Zagrebu, Masarykova ulica 3, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2670/2023-3 od 19. listopada 2023., kojima su potvrđeni presuda i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1087/17-71 od 14. travnja 2023., u sjednici održanoj 15. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2670/2023-3 od 19. listopada 2023., kojima su potvrđeni presuda i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1087/17-71 od 14. travnja 2023.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio tri pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni uz tvrdnju da praksa viših sudova nije jedinstvena, dok je u odnosu na prvo pitanje naveo da o istom nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
3. Pravna pitanja navedena u prijedlogu za dopuštenje revizije glase:
"1. Može li se ustaljena praksa koju su trgovci međusobno razvili pri izvršavanju sporne odredbe ugovora smatrati njihovom pravom voljom, a sukladno članku 12. stavku 3. Zakona o obveznim odnosima u svezi s člankom 319. stavkom 2. istog zakona?
2. Na koji način se tumače sporne i nejasne odredbe ugovora sklopljenog prema unaprijed odštampanom sadržaju, pripremljenom i predloženom od jedne ugovorne strane?
3. Je li valjana ona ugovorna odredba kojom stranke među sobom ugovaraju da će određenu obvezu plaćanja snositi ona ugovorna strana koja nije u zakonskoj obvezi izvršiti tu obvezu?
Može li jedna ugovorna strana ugovorom preuzeti obvezu plaćanja neke obveze koja po zakonu tereti drugu ugovornu stranu odnosno da li je valjana odredba ugovora o zakupu kojom zakupnik preuzima obvezu plaćanja neke zakonske obveze zakupodavca?"
4. U odgovoru tuženika na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije navodi se da tuženikov prijedlog ne ispunjava pretpostavke koje Zakon o parničnom postupku izričito zahtijeva, pa smatra da je isti nedopušten i da ga treba odbaciti.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 387. i čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da se pitanja koja je tužitelj postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu smatrati važnim pravnim pitanjima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. To iz razloga jer su pitanja dijelom činjenične naravi i odgovor na ista ovisi o utvrđenim činjenicama i okolnostima svakog konkretnog slučaja (prvo i treće pitanje), dok odgovor na drugo pitanje proizlazi iz odredbe čl. 320. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), a koja odredba je jasna i nije ju potrebno posebno tumačiti.
6. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 15. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
