REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4003/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AE, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ivana Dedić Golić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika KE, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog ureda Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka, Rijeka, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Puli – Pola poslovni broj Gž Ob-241/2022-2 od 30. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P Ob-449/2020 od 10. studenoga 2022., u sjednici održanoj 15. svibnja 2024.
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP).
2. Tuženik na taj prijedlog nije odgovorio.
3. Prijedlog je neosnovan.
4. Tužiteljica je u prijedlogu naznačila tri pitanja:
„1. Da li je tužiteljica u parničnom postupku koji je pokrenula u vezi razvoda braka, te radi donošenja odluke o tome s kojim roditeljem će tada maloljetno dijete živjeti i uzdržavanju, u slučaju kada tijekom parničnog postupka maloljetno dijete postane punoljetno, izgubila aktivnu legitimaciju, unatoč činjenici da je ista za uskraćeno uzdržavanje tražila isplatu u ime i na račun sada punoljetnog djeteta.
2. Dali je u prethodno navedenom slučaju, nastupanjem punoljetnosti za tada mlt. ČE sud bio dužan sukladno čl. 106 ZPP-a pozvati tužiteljicu na ispravak tužbe, kao i dali je bio dužan sukladno čl. 212 st.3 ZPP-a parnični postupak u odnosu na uskraćeno uzdržavanje prekinuti obzirom da bi tužiteljici kao zakonskoj zastupnici mlt. djeteta prestala ovlast za zastupanje ČE te istog pozvati na preuzimanje i nastavak parničnog postupka, a postupak za razvod braka razdvojiti.
3. Da li se radi o povredi iz čl. 354.st.11 ZPP-a odnosno dali presuda ima nedostataka radi kojih se ne može ispitati, dali je ista nerazumljiva, proturječi sama sebi ili razlozima presude, da li sadrži razloge o odlučnim činjenicama ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika, u slučaju kada iz sadržaja presude proizlazi da sud nije ispitao sve žalbene navode tužitelja i dokaze i dokumentaciju na koju se poziva.“
5.1. Prva dva naznačena pitanja nisu važna za odluku u sporu, jer drugostupanjski sud nije izrazio shvaćanje da je tužiteljica tijekom postupka izgubila materijalnopravnu legitimaciju za zahtjevanje isplate uskraćenoga uzdržavanja, već da tu legitimaciju nije ni imala, već da ona pripada djetetu kome je uzdržavanje uskraćeno. Sudska odluka na koju se pozvala obrazlažući važnost naznačenih pitanja nije donesena u situaciji koja se činjenično može usporediti s predmetnom.
5.2. Treće naznačeno pitanje prigovor je tužiteljice obrazloženju drugostupanjske odluke. Drugostupanjski sud u vezi s tim je li sam počinio bitnu povredu odredaba parničnoga postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP nije zauzeo nikakvo pravno shvaćanje, a nije izrazio ni shvaćanje da nije bio dužan ispitati sve žalbene navode tužiteljice. Kako se prijedlog za dopuštenje revizije može podnijeti, prema izričitoj odredbi članka 385.a stavka 1. ZPP, samo zbog pravnoga pitanja koje su nižestupanjski sudovi u postupku razmatrali, niti ovo pitanje nije važno pravno pitanje u smislu toga članka.
6. Zato je na temelju članka 389.b stavka 1. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 15. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
