Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2631/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Miha Mratovića, kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i Mirjane Rubić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB:…, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, protiv tuženika M. N. iz Z., OIB: …, zastupan po punomoćniku K. P., odvjetniku iz Z., radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-683/2019 od 21. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 15. svibnja 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-683/2019 od 21. lipnja 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

"I. Nalaže se tuženiku M. N., predati u posjed tužiteljici Republici Hrvatskoj hotel i pripadajuće dvorište na odmorištu zv. M. koji se nalazi na dijelu čest. zem. 1513/4 k.o. J. , ranije na dijelu čest. zem. 1207/603 k.o. J. (dio čest. zem. 8136/1 k.o. J. nove izmjere ) označeno na skici sudskog očevida od dana 21. veljače 2023. izrađene od vještaka geometra T. Ć. žutom i zelenom bojom te likom i točkama A-B-C-D-E-F-G- H-I-J-K-L-M-N-30-31-O-P-R-S-T-U-V-Z-X-Y-1-A ukupne površine 3664 m2, hotel na odmorištu zv. M. na skici označen zelenom bojom te likom i točkama 6-7-8-9-10-11- 12-13-14-15-16-17-18-19-20-21-22-23-24-25-26-27-L-M-28-29-N-30-31-32-33-34-35- 36-37-6 površine 1826 m2, pripadajuće dvorište na skici označeno žutom bojom te likom i točkama M-N-29-28-M površine 1m2 i A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-27-26-25-24- 23-22-21-20-19-18-17 16-15-14-13-12-11-10-9-8-7-6-37-36-35-34-33-32-31-O-P-R- S-T-U-V-Z-X-Y-1-A površine 1837 m2, a koja skica je sastavni dio ove presude, slobodno od osoba i stvari, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku M. N., OIB:… iz Z., naknaditi tužiteljici Republici Hrvatskoj, OIB:…, troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.804,78 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna, u roku od 15 dana."

2. Tuženik pobija presudu zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da se pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

6. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju upućuje tuženik u žalbi, jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva, te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni i nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na predaju u posjed hotela i pripadajuće dvorište na odmorištu zv. M., koji se nalazi na dijelu čest. zem. 1513/4 k.o. J., a što je označeno u skici sudskog vještaka geometra T. Č. od 21. veljače 2023., kao što je navedeno pod točkom I. izreke presude.

8. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je uknjiženo pravo vlasništva u korist Javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske s pravom upravljanja Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb, na predmetnoj nekretnini,

- da je očevidom utvrđeno da sporna nekretnina u naravi predstavlja cijeli hotel, prizemlje i dva kata s popratnim sadržajima, a što je sve označeno u skici vještaka mjernika T. Č. od 21. veljače 2023.,

- da iz Ugovora o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanja pratećih djelatnosti od 23. studenog 2006. proizlazi da je isti zaključen između Hrvatske autoceste d.o.o. i M.-MN d.o.o. zastupanog po direktoru M. N.,

- da je predmet Ugovora cestovno zemljište koje Hrvatske autoceste ustupaju korisniku M.-MN d.o.o. na kojem će korisnik izgraditi prateći uslužni objekt motela s ugostiteljskim sadržajima, a što će sve biti upisano kao opće dobro kojem upravljaju Hrvatske autoceste, a da se korisnik obvezuje plaćati mjesečnu naknadu za korištenje cestovnog zemljišta, a po isteku Ugovora, odnosno raskidu, da objekte u ispravnom stanju treba predati u posjed Hrvatskim autocestama, koje se obvezuju nakon stupanja u posjed objekata platiti korisniku naknadu u visini građevinske vrijednosti objekata,

- da su zaključeni dodaci u navedenom Ugovoru, s tim da iz III. Dodatka Ugovoru zaključenim između Hrvatskih autocesta d.o.o. i Jasena d.o.o. od 19. ožujka 2010. proizlazi da je tvrtka M.-MN d.o.o. prenijela na korisnika dio imovine i obveza društva što uključuje sva prava i obveze iz sklopljenog ugovora čime je korisnik tvrtka Jasen d.o.o. kao preuzimatelj postala pravni sljednik tvrtke M.-MN d.o.o.,

- da iz povijesnog izvatka iz sudskog registra slijedi da je rješenjem Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj St-96/2014 od 3. prosinca 2015. otvoren i zaključen stečajni postupak nad stečajnim dužnikom Jasen d.o.o. i po pravomoćnosti navedenog rješenja koje je nastupilo 7. siječnja 2016. određeno je brisanje stečajnog dužnika iz sudskog registra,

- da su Hrvatske autoceste d.o.o. dopisom od 24. ožujka 2017. pozvale posjednika M. N. koji je ugovorni korisnik na primopredaju, s tim da je isti izjavio da odbija predati u posjed objekt.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja smatra da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine i da tuženik istu drži u posjedu bez valjane pravne osnove, pa je pozivom na odredbu članka 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) prihvatio tužbeni zahtjev.

10. Odredbom članka 1. stavak 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14, dalje: ZC), propisano je da su javne ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, te da se cestovno zemljište može dati na korištenje radi obavljanja pratećih djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje i dr.), na način propisan Zakonom (stavak 4.).

11. Sukladno odredbama članka 3. i članka 4. ZC-a nekretnina koja je predmet ove parnice – prateći uslužni objekt na odmorištu autoceste A1 dio je javne ceste koje su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske i ne mogu se otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim ZC-om.

12. Hrvatske autoceste d.o.o. je društvo koje u skladu s člankom 81. ZC-a upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojim upravlja koncesionar sukladno odredbama toga Zakona, pa je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je neosnovan prigovor tuženika da tužitelj nije aktivno legitimiran. 13. Pravom vlasničkom ili reivindikacijskom tužbom vlasnik neposjednik od ne vlasnika posjednika zahtjeva predaju u posjed stvari na kojima ima pravo vlasništva. Prema odredbi članka 161. stavak 1. ZV-a pravo je vlasnika zahtijevati od posjednika da mu preda u posjed stvar na kojoj ima pravo vlasništva, što može ostvariti tužbom, čije pretpostavke uređuje odredba članka 162. ZV-a.

14. U parnici povodom reivindikacijske tužbe, tužitelj je dužan dokazati svoje pravo vlasništva nad stvari, da se stvar koju traži nalazi u posjedu tuženika i identitet stvari (članak 162. stavak 1. ZV-a).

15. Ovdje je dokazano da je tužiteljica zemljišnoknjižna vlasnica predmetne nekretnine, te da je tuženik drži u posjedu bez valjane pravne osnove.

16. Na žalbene navode tuženika za navesti je da je žalba istog pravovremena, pa stoga nije onemogućen u ostvarivanju svojih prava. Nadalje, sud može odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima, pa nema zapreke da sud odluči o protutužbenom zahtjevu razdvajanjem predmeta.

17. Drugostupanjski sudovi nakon Novele iz 2003. više nemaju ovlasti neograničenog ispitivanja žalbe kako je to bilo u sustavu u kojem je vladalo načelo materijalne istine. Razlozi u žalbi stoga moraju biti određeno naznačeni jer se samo tako poštujući odredbe o stranačkoj dispoziciji i raspravnom načelu, bez povrede prava druge stranke može pravilno ispitati pobijana odluka i djelotvorno primijeniti pravilo iz članka 365. stavak 2. ZPP-a.

18. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23), pravilno obračunao troškove koji su bili neophodni za vođenje postupka.

18. Kako drugostupanjski sud ne može sam pronalaziti ono što žalba ne osporava, to je stoga valjalo na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, potvrditi pobijanu presudu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu 15. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Miho Mratović, v. r.