REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-672/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, OIB 02958272670, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Lidija Klepo, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-3383/2022-2 od 7. studenog 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-6754/2010 od 26. svibnja 2022., u sjednici održanoj 15. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukida se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3383/2022-2 od 7. studenog 2022. pod toč. I. izreke, i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-6754/2010 od 26. svibnja 2022. pod toč. I. i III. izreke, te se za navedeno predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 78.036,32 kn sa zateznim kamatama tekućim na pojedinačne iznose i u visini kako je to pobliže navedeno pod točkom I. izreke prvostupanjske presude, dok je odbijen kao neosnovan preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 19.509,08 kn s pripadajućim zateznim kamatama (toč. II. izreke). Pod toč. III. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.400,00 kn, a pod toč. IV. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova u iznosu od 1.600,00 kn.

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda pod toč. I. i III. izreke. Odbijena je i žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda pod toč. II. i IV. izreke.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-882/2023 od 7. ožujka 2023. dopustio tuženiku reviziju protiv drugostupanjske presude zbog sljedećeg pitanja:

„Računa li se visina štete koja pripada tužitelju kao oštećeniku u predmetima naknade štete kada postoji doprinos stranaka nastanku štetnog događaja odnosno štete, a kada je tužitelju isplaćen određeni novčani iznos kao nesporni iznos, na način da se prvo umanji cjelokupna naknada visine štete za vrijednost utvrđenog doprinosa, a potom za nesporno plaćeni iznos od strane tuženika, ili na način da se prvo umanji cjelokupna naknada visine štete za nesporno plaćeni iznos od strane tuženika, a potom za vrijednost utvrđenog doprinosa?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženik je podnio reviziju protiv drugostupanjske presude pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) pobijajući je zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena, s prijedlogom da se prihvati žalba tuženika i odbije zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.589,30 eur/19.509,07 kn s pripadajućim zateznim kamatama, uz naknadu parničnog troška tuženiku, podredno da se ukinu odluke nižestupanjskih sudova i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom odnosno drugostupanjskom sudu.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja na ime naknade štete koja mu je nastala isplatom troškova liječenja i naknada za bolovanje njegovom osiguraniku Daliboru Rupi koji je kao putnik bio ozlijeđen 1. veljače 2008. u prometnoj nezgodi koju je prouzročio vozač vozila osiguranog kod tuženika.

8. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je da je šteta koja je nastala tužitelju isplatom troškova liječenja i naknada bolovanja u iznosu od 195.090,82 kn, s tim da je bio sporan doprinos osiguranika tužitelja, budući da je tuženik smatrao da postoji doprinos osiguranika tužitelja u omjeru 50%. S obzirom da je tuženik prije pokretanja postupka kao nesporni dio isplatio polovicu iznosa štete od 97.545,41 kn, tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje preostali iznos od 97.545,41 kn, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose po računima od dana plaćanja. Nižestupanjski sudovi su ocijenili doprinos osiguranika tužitelja, oštećenika Dalibora Rupe, zbog pristanka na vožnju s vozačem pod utjecajem alkohola, u omjeru 20% sukladno odredbi čl. 1092. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08) te su usvojili tužbeni zahtjev u omjeru od 80% i tužitelju dosudili iznos 78.036,22 kn sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose, a odbili preostali dio tužbenog zahtjeva.

9. Nižestupanjski sudovi su dosudili iznos koji pripada tužitelju na ime naknade štete tako da su utvrđeni doprinos oštećenika nastanku štete u omjeru od 20% primijenili samo na iznos umanjen za nesporno isplaćeni iznos od strane tuženika, a ne na ukupni iznos štete nastale tužitelju povodom predmetnog štetnog događaja.

10. Takvo shvaćanje nižestupanjskih sudova nije pravilno.

11. Prilikom dosude naknade štete potrebno je doprinos oštećenika u nastanku štete odnosno štetnog događaja uzeti u odnosu na cjelokupno utvrđeni iznos štete, a ne samo u odnosu na onaj koji preostane nakon što se odbije nesporno plaćeni iznos od strane štetnika. Takvo pravno shvaćanje proizlazi i iz presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Gzz 181/04 od 23. veljače 2005., zatim Rev-3261/2014 od 1. listopada 2019. i Rev-953/2022 od 4. siječnja 2023.

12. Dakle, kao odgovor na postavljeno pitanje treba reći da je, prilikom izračuna iznosa koji treba dosuditi na ime naknade štete, potrebno ukupno utvrđeni iznos štete prvo umanjiti za iznos u omjeru doprinosa oštećenika u nastanku štete odnosno štetnog događaja te potom od tako dobivenog iznosa odbiti nesporno plaćeni iznos od strane štetnika, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno.

13. Zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjskih sudova u primjeni materijalnog prava pri dosudi naknade štete, a kako nisu ispunjeni uvjeti za preinaku jer je tužbeni zahtjev i djelomično usvojeni tužbeni zahtjev nejasan s obzirom da je zbroj pojedinih iznosa na koje teku zatezne kamate veći od iznosa glavnice, temeljem odredbe čl. 391. st. 7. ZPP odlučeno je kao pod toč. I izreke.

14. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na čl. 166. st. 3. ZPP (toč. II. izreke).

Zagreb, 15. svibnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek

Broj zapisa: 9-30867-e6c0e

Kontrolni broj: 0994b-1eed3-e69be

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Renata Šantek, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.