Poslovni broj: Usž-1004/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i Arme Vagner Popović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja 1. Ministarstva, OIB: …, Z., kojeg zastupa opunomoćenik I. U., diplomirani pravnik i zaposlenik, 2. M. J. M., OIB: …, S.1 , 3. L. J., OIB: …, S. , 4. D. J., OIB: …, S.2 , 5. A. J., OIB: …, S. , 6. S. J., OIB: …,

Š., 7. T. P., OIB: …, S. i 8. D. J., rođ. P., OIB: …, T., a koje tužitelje 2.,3. te 5. do 8. zastupa opunomoćenik D. D., odvjetnik u S.2 , protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, OIB: …, Z., uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. Grada S., OIB: …, sa sjedištem u S.2 , kojeg zastupa po generalna opunomoćenica I. D., diplomirana pravnica (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice Upravnog suda u Splitu pod brojem Su-640/2015),

2. S. S., OIB: …, iz O. G., i 3. Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, OIB: …, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, Split, radi naknade za oduzetu imovinu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu poslovni broj: Us I-149/23-16 od 18. srpnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu poslovni broj: UsI-149/23-16 od 18. srpnja 2023.

Obrazloženje

1. Presudom Upravnog suda u Splitu poslovni broj: Us I-149/23-16 od 18. srpnja 2023. odbijen je zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/19- 01/222, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-22-10 od 28. studenog 2022. kojim je poništeno prvostupanjsko djelomično rješenje Ureda državne uprave u S.-d. županiji, Službe za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I- 942-04/97-01/1073, URBROJ: 2181-05-01/017-1951 od 3. rujna 2019. te predmet vraćen tijelu prvog stupnja na ponovni postupak.

2. Djelomičnim rješenjem Ureda državne uprave u S.-d. županiji, Službe za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-942-04/97-01/1073, URBROJ: 2181-05- 01/017-1951 od 3. rujna 2019., između ostalog, daje se u vlasništvo ovlaštenicima naknade dio neizgrađenog zemljišta zk. oznake čest. zem. 9970/49k.o. S.2 u površini od 1588 m2, koji dio predstavlja 1588/5874 idealnog dijela čest. Zemelje9970/49 k.o. S.2 od deposediranog zemljišta ranije oznake 1215 u površini od 1632 m2 i čest. zemlje 1217 u površini od 1654 m2, obje zk.ul. S.2 .

3. Protiv prvostupanjske presude žalbu je izjavio tužitelj 1. Ministarstvo zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da u konkretnom slučaju nema zapreke da se predmetno zemljište naturalno vrati ovlaštenicima naknade a sve sukladno odredbi članka 17. stavak 5. Zakona o naknadi i članka 11. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju. Ističe da se za istu nekretninu vodio postupak povodom zahtjeva S. S. a u kojem predmetu je tuženik zauzeo stav da je naturalni povrat moguć. Predlaže uvažati žalbu i poništiti prvostupanjsku presudu.

3.1. Protiv prvostupanjske presude žalbu su izjavili i tužitelji 2. do 8. zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navode da je pred prvostupanjskim sudom povrijeđeno načelo zakonitosti, načelo utvrđivanja materijalne istine te je zlouporabljeno načelo učinkovitosti i ekonomičnosti kao i da je povrijeđeno načelo legitimnih očekivanja, jednakosti pred zakonom i pravne sigurnosti. Smatraju da je višestrukim vještačenjem u ovom predmetu dokazano da predmetne nekretnine nisu privedene namjeni te da su se ostvari uvjeti za naturalni povrat . Navode da se prema ustaljenoj upravno pravnoj praksi izrada prostornih planova ili izmjena GUP-a ne može smatrati da je zemljište provedeno namjeni u smislu odredbe članka 17. Zakona o naknadi niti se isto podrazumijeva pod pripremom zemljišta za izgradnju. Predlažu da Visoki upravni sud poništi prvostupanjsku presudu te sam otkloni nedostatke i presudom sam riješi stvar.

4. Na žalbe nije odgovoreno.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Prema odredbi čl. 73. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., – dalje u tekstu ZUS) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi.

7. Vezano za navode tužitelja da prvostupanjski sud nije cijenio priložene tužiteljeve dokaze valja reći da je člankom 33. stavcima 2. i 3. ZUS-a propisano da sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio te da stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Ocjenjujući okolnosti konkretnog slučaja u svjetlu naprijed navedenog, ovaj Sud zaključuje da u prvostupanjskom sporu u kojemu je sud, nakon uvida i analize opsežne dokumentacije u spisu, prihvatio činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku, nisu učinjeni postupovni propusti koji bi doveli u sumnju zakonitost osporavane presude. Prema ocjeni ovoga Suda, dokumentacija u spisu predmeta, koja uključuje i brojne dokaze koje su dostavili tužitelji, pružala je dovoljnu osnovu za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom predmetu.

7.1. Nadalje, tužitelji neosnovano prigovaraju i povredi ustavnih i konvencijskih prava, jer je prvostupanjski sud održao raspravu dana 27. travnja 2023. i omogućio strankama pristup sudu, svoju je odluku donio u razumnom roku, poštujući načela i procesna pravila upravnog spora te se uz to očitovao i na sve tužbene navode. Stoga su (sadržajno) prigovori žalbe o povredi prava na pravično suđenje i prava na jednakost oružja kao bitnog elementa prava na pošteno suđenje neosnovani, kao i prigovor o povredi prava na pristup sudu.

7.2. Premda osnovano tužitelji prigovaraju da prvostupanjska presuda ima nedostataka u obrazloženju te da nije održano i novo ročište za glavnu raspravu, prema ocjeni Suda time nije ostvaren razlog bitne povrede pravila sudskog postupka propisan odredbom članka 66. stavka 2. ZUS-a, budući da ovaj propust nije od utjecaja na zakonitost presude, jer je iz naprijed navedenih razloga tužbeni zahtjev osnovano odbijen.

8. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno članku 73. stavak 1. ZUS-a ovaj Sud nalazi da prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev.

9. Predmet spora je ocjena zakonitosti odluke tuženika kojom je poništeno prvostupanjsko djelomično rješenje Ureda državne uprave u S.-d. županiji od 3. rujna 2019. uz zaključak da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za naturalni povrat ovlaštenicima naknade dijela neizgrađenog zemljišta zk. oznake čest. zem. 9970/49k.o. S.2 u površini od 1588 m2, koji dio predstavlja 1588/5874 idealnog dijela čest. zemljišta 9970/49 k.o. S.2 od deposediranog zemljišta ranije oznake 1215 u površini od 1632 m2 i čest. zemlje 1217 u površini od 1654 m2, obje k.o. S.2 .

10. Odredbom članka 17. stavak 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj: 92/96., 80/02., 81/02. i 98/19- dalje: Zakon o naknadi) propisano je da se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propis iz članka 2. te akata i način propisanih člankom 3. istog Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela oduzeto iz posjeda prijašnjeg vlasnika ili osoba na koje je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina odnosno grad do stupanja na snagu ovog Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovog Zakona nije privedeno namjeni, dati će se u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev.

10.1. Odredbom članka 17. stavak 5. Zakona o naknadi propisano je da se zemljištem privedenim namjeni smatra ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu kao i ono zemljište na kojem je općina, odnosno grad izvršila pripremu za izgradnju.

11. U konkretnom slučaju, iz rješenja Skupštine općine S.2 , Odjela za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, broj: 08-22166/2-64 od 19. travnja 1965. proizlazi (za predmetne nekretnine) da se odobrava lokacija stambene zajednice "L.“ u S.2 , a da su uvjeti lokacije da u ovoj jedinici treba biti smješteno oko 1500 stanova, 7 dječjih zabavišta, dječje jaslice, 9 trafostanica 10/04 KV, 290 garaža, 850 parkirališnih mjesta i prateći sadržaji: društvene prostorije, prostorije za administraciju, trgovine i prostorije za zdravstvo, parkovi, igrališta, površine za rekreaciju i prometne površine.

11.1. Nadalje, iz uvjerenja Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenta prostornog uređenja, KLASA: 350- 07/19-01/50, URBROJ: 2181/01-03-02/11-19-2 od 12. travnja 2019. o statusu- namjeni zemljišta za kat.čest.zem. 13667/47 (sud.čest.zem. 9970/49) k.o. S.2 proizlazi da se predmetno zemljište nalazi unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita („Službeni glasnik Grada Splita“ br. 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13. 52/13. 41/14 i 55/14-pročišćeni tekst) unutar građevinskog područja u zoni: mješovite namjene-M1-pretežito stambena (manjim dijelom) i javne zelene površine Z3- uređeno zelenilo (odmorište) i to većim dijelom. Također, prema važećoj prostornoj dokumentaciji na dan 11. listopada 1996. predmetne nekretnine nalazile su se unutar Generalnog urbanističkog plana Splita („Službeni glasnik grada Splita", br. 13/78., 14/83., 22-1/87., 6-11/90., 9/91., 2/93., 4/94., 6/95. i 6/97.) u zoni stanovanje srednje gustoće.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka za graditeljstvo R. M. od 11. svibnja 2017. i geodetskog vještaka P. Č., sudskog vještaka za geodeziju utvrđeno je da tadašnje čest.zem. 1214/1, 1214/2, 1215 i 1217 k.o. S.2 danas u naravi predstavljaju dio stambenih višekatnica s uređenim dvorištem, asfaltirani plato parking, dio asfaltirane ceste s obostranim trotoarom i zelenim pojasom, dio okućnice u privatnom posjedu, dio uređene javne zelene površine. Također, iz navedenih nalaza i mišljenja proizlazi i da površine bivših oduzetih čest.zem. 1215 i 1217 danas predstavljaju uređenu i održavanu zelenu površinu unutar izgrađenog naselja i dio zelenog pojasa uz trotoar, te dio ulice, a što ujedno proizlazi i iz fotografija predmetne imovine priloženih vještvu.

12.1. Iz navedenih nalaza i mišljenja , također proizlazi da je predmet povrata lik osjenčan narančastom bojom, odnosno prikazan slovima R, S, Š, T, U, V, W, X, Y, Z, Ž, F, G, H, I, K, L, LJ, R koji predstavlja dio zk.č.zem. 9970/49 (kat.čest. 13667/47) u naravi zemljanu površinu-livadu, ukupne površine 2985 m2, te je vještak za istu utvrdio da nije privedena namjeni u smislu čl. 17. Zakona o naknadi i da ne predstavlja iznimku od vraćanja u naravi u smislu čl. 55. st. 3. Zakona o naknadi.

13. Međutim, u konkretnom slučaju činjenica da predmet povrat predstavlja zemljanu površinu-livadu ne znači sama po sebi da oduzeto zemljište kao cjelina nije privedeno namjeni. Ovo osobito u konkretnom slučaju gdje predmetno zemljište čini sastavni dio izgrađenog stambenog kompleksa s pripadajućim pratećim objektima, u koju svrhu je to zemljište upravo i oduzeto prijašnjim vlasnicima (izgradnja zgrada i prometno stambenog naselja L. u S.2 , a koja izgradnja je odobrena rješenjem iz 1965. godine za izgradnju stambenog naselja L. koje je trebalo obuhvaćati stanove, dječje igralište, jaslice, parkove, igrališta, površine za rekreaciju, prometne površine), a što čini zapreku naturalnom povratu istog. Takvo stajalište ovaj Sud je zauzeo već u nizu svojih odluka (primjerice presude, broj: Us-7052/06, broj: Usž-3848/16, broj: Usž-1414/16 i dr.), u kojima je jasno naveo da nisu ostvareni uvjeti za naturalni povrat zemljišta koje čini sastavni dio izgrađenog stambenog kompleksa s pripadajućim javnim površinama, bez obzira na činjenicu što neki dijelovi oduzetog zemljišta unutar tog kompleksa nisu izgrađeni/uređeni.

13.1. Kako je u postupku nesporno utvrđeno da predmetna nekretnina predstavlja zelenu površinu to kao takve su dio stambenog kompleksa naselje L. i ima se smatrati da su pravedne namjeni , neovisno o tome što čestice nisu izgrađene.

14. Na odluku nije od utjecaja pozivanje na rješenje tuženika od 20. travnja 2020. jer je i tim rješenjem poništeno rješenje prvostupanjskog tijela kojim je dio nekretnina koje su predmet i ovog postupka vraćeno u vlasništvo S. S. te taj postupak još nije okončan.

15. Kako, dakle, tužitelji svojim žalbenim navodima nisu doveli u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene postupovnog i mjerodavnog materijalnog prava, to je valjalo na temelju članka 74. stavka 1. ZUS, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 15. svibnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Marina Kosović Marković, v.r.