REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-313/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice E. O.-Š. iz O., …, OIB …, i II-tužitelja P. Š. iz O., …, OIB …, kojeg zastupa punomoćnik D. O., odvjetnik u O., protiv tuženika Grada O., O., …, OIB …, kojeg zastupa punomoćnik D. S., odvjetnik u O., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-644/2021-3 od 9. prosinca 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-185/2019-13 od 7. prosinca 2020., u sjednici održanoj 15. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Ukida se presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-644/2021-3 od 9. prosinca 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-185/2019-13 od 7. prosinca 2020. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljima solidarno 253.756,80 kn s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.
2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženika.
3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-2645/2022-2 od 1. veljače 2023. dopušteno je tuženiku podnošenje revizije protiv presude suda drugog stupnja zbog pitanja:
„1. Može li sud u obrazloženju odluke utvrditi da tužiteljima pripada pravo na tržišnu naknadu temeljem instituta stjecanja bez osnove, a razloge koje su doveli do toga zaključka podvesti pod primjenu drugog instituta, naknade štete iz ugovornog odnosa, te predstavlja li takovo postupanje suda apsolutno bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku?
2. Može li se smatrati da se davanjem suglasnosti za dodjelu drugog zemljišta prekinuta zastara i priznat dug za novčanu tražbinu na ime stjecanja bez osnove?“.
4. Na temelju navedenog ovlaštenja, protiv presude suda drugog stupnja reviziju je podnio tuženik, s prijedlogom ovom sudu preinačiti presudu suda drugog stupnja i odbiti tužbeni zahtjev, odnosno istu ukinuti i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa kojeg je tuženik primio s obzirom na osnovu koja je kasnije otpala, pozivom na odredbu iz čl. 210. st. 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 - dalje: ZOO/91).
8. Pod točkom 10.2. u obrazloženju drugostupanjske presude sud drugog stupnja navodi:
„Pravilno je drugostupanjski sud utvrdio da tužitelju pripada naknada za oduzeto zemljište, a temeljem stjecanja bez osnova, u visini tržišne vrijednosti nekretnine. Unatoč činjenici da je tuženik nudio zamjensko zemljište, a što u konačnici nije realizirano, u pravu su tužitelji kada tvrde da je upravo tuženik odgovoran za uzrokovanu štetu tužiteljima neispunjenjem, odnosno opstruiranjem svoje obveze vraćanja stečene naknade koju su tužitelji platili tuženiku temeljem zaključenog ugovora... U pravu su tužitelji kada tvrde da je na taj način tuženik uzrokovao štetu tužiteljima zbog neispunjenja, odnosno zakašnjenja tuženika u ispunjenju obveze obeštećenja tužitelja – koja obveza tuženika je (po pravilima o stjecanju bez osnove) proistekla iz činjenice da je tuženik povrijedio zakonom propisanu zabranu raspolaganja konkretnim zemljištem, čime je baš (samo) tuženik odgovoran za ništavost tog naplatnog ugovora po kojem su tužitelji ostvarili upis prava korištenja tog zemljišta u zemljišne knjige (radi izgradnje obiteljske kuće).“.
9. Prema odredbi čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku iz samih tih isprava ili zapisnika.
10. Odgovor na postavljeno pitanje glasi:
A. sud u obrazloženju odluke navede da stranci pripada pravo na tržišnu naknadu za nekretninu temeljem instituta stjecanja bez osnove, a razloge koji su doveli do tog zaključka podvede pod primjenu drugog instituta, naknade štete iz ugovornog odnosa, razlozi presude proturječe sami sebi, pa se takva presuda ne može ispitati, čime je ostvarena bitna povreda odredaba Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14 - dalje: ZPP) iz čl. 354. st. 2. točka 11.
11. Također, sudovi su zaključili da je izjava od 11. lipnja 1999. kojom je Gradsko poglavarstvo tuženika zaključkom dalo suglasnost da se tužiteljima za prestanak prava korištenja nekretnine u … dodijeli druga odgovarajuća nekretnina - neizgrađeno građevinsko zemljište, te da ih se oslobađa plaćanja naknada za nekretninu (komunalije), predstavlja priznanje duga, čime je i prekinut tijek zastare potraživanja tužitelja.
12. Ovaj sud je u predmetu poslovni broj Rev-877/2011-2 od 20. svibnja 2014. glede prekida zastarijevanja po odredbama čl. 387. i čl. 388. ZOO zauzeo shvaćanje da priznanje duga kojim se zastarijevanje prekida mora biti jasno, određeno i bezuvjetno i mora se dati u tijeku zastarnog roka, te uvijek mora biti takvo da se njime na nedvojben način očituje dužnikova volja da se dug zaista priznaje. Ovaj sud prihvaća navedeno pravno shvaćanje te navodi da davanjem suglasnosti za dodjelu drugog zemljišta ne može se prekinuti zastara i priznati dug za novčanu tražbinu na ime stjecanja bez osnove, jer se takvo priznanje ne odnosi na priznanje duga, te isto nije jasno bezuvjetno i određeno.
13. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu čl. 394. st. 1. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 15. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v.r.
