REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4106/2022-8
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Saganić, predsjednika vijeća, Marine Veljak, suca izvjestitelja, i Lenke Ćorić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AUTO ZUBAK-ZAGREB d.o.o., OIB 34970126847, Sesvete, Ljudevita Posavskog 7/a, kojeg zastupa punomoćnik Igor Grubišić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika BRODOGRADILIŠTE I MARINA d.o.o., OIB 86582445784, Betina, Nikole Škevina 15, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Sumić, odvjetnik u Splitu, radi isplate iznosa od 159.534,97 eur / 1.202.016,20 kn, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženika protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-153/2022 od 18. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2024.
r i j e š i o j e
I. Uvažavaju se tužiteljeva i tuženikova žalba, ukida presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-153/2022 od 18. srpnja 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O naknadi troškova žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-153/2022 od 18. srpnja 2022. odbijen je tužiteljev zahtjev da mu tuženik isplati iznos od 1.202.016,20 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospjelosti svakog pojedinog iznosa navedenog u izreci do isplate (točka I. izreke), a tužitelju je naloženo naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 30.050,00 kn u roku 15 dana (točka II. izreke).
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači i prihvati tužbeni zahtjev.
2.1. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje tužitelj vidi u tome što nisu utvrđene sve relevantne činjenice. Prvostupanjski sud je naime utvrdio da je tuženik tužitelju predao nedovršeni brod, a nije utvrđena činjenica da je projekt izgradnje broda bio odobren od Hrvatskog registra brodova i da se vodio pod brojem 16307 i oznakom NOV 438, kao ni činjenica da je tuženik tužitelju predao upravo taj nedovršeni brod u gradnji. Žalitelj ističe da u Ugovoru o gradnji putničkog broda sklopljenom između tužitelja i tuženika riječ „Brod“ ima značenje novog broda, izgrađenog u skladu s uvjetima iz Ugovora te da sukladno tome, tuženikovo jamstvo za skrivene nedostatke radova koje je on izveo (iz Sporazuma o nagodbi od 22. prosinca 2017.) teče od dana kad je tužitelj preuzeo dovršeni brod od drugog brodograditelja (Kvarnerplastika d.o.o.), konkretno od 6. lipnja 2019. I prema odredbi članka 439. Pomorskog zakonika („Narodne novine“ broj: 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19; dalje: PZ) rok odgovornosti za skrivene nedostatke računa se od dana predaje Broda, a ne od dana predaje nedovršenog broda odnosno broda u gradnji.
Konačno, šteta koja je predmet ovog spora posljedica je nedostataka koji se nisu mogli utvrditi prije nego što je brod bio dovršen u cijelosti i prije nego što je tužitelj počeo gospodarski koristiti brod za svrhu za koju je namijenjen. Žalitelj ukazuje i na to da sud nije utvrdio ni vrstu skrivenih nedostataka, iako je to mogao utvrditi uvidom u nalaz i mišljenje vještaka Igora Šikića.
2.2. Glede primjene materijalnog prava, žalitelj smatra da se odredba članka 439. PZ-a u ovoj pravnoj stvari može primijeniti samo ukoliko se u ovom predmetu prihvati činjenica da prekluzivni rokovi počinju teći tek od dana kad je tužitelj preuzeo dovršeni brod od drugog brodograditelja koji je nakon radova koje je izveo tuženik, dovršio gradnju broda i predao ga tužitelju. U protivnom, treba primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima te na pitanja koja u odnosu na ugovor o gradnji broda nisu uređena Pomorskim zakonikom, primijeniti odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima.
2.3. Bitne povrede odredaba parničnog postupka očituju se prvenstveno u tome što nije jasno zbog čega sud smatra da prekluzivni rok iz članka 439. PZ-a za isticanje materijalnih nedostataka broda teče od dana primopredaje nedovršenog broda odnosno broda u gradnji, koji nije brod ni u smislu zakona ni u smislu Ugovora sklopljenog između stranaka. Nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su navedeni su nejasni i proturječni.
3. Tuženik nije odgovorio na tužiteljevu žalbu.
4. Tuženik se žali protiv odbijajućeg dijela odluke o parničnom trošku, navodeći da ima pravo na naknadu odvjetničkih troškova u postupcima osiguranja dokaza pred Trgovačkim sudom u Rijeci poslovni broj R1-112/19 i R1-10/20, na naknadu troškova za pristup na pripremno ročište na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari te na podneske u kojima je iznosio nove činjenice i tvrdnje i očitovao se na navode protivne strane koji u vrijeme pisanja odgovora na tužbu nisu bili sporni.
5. Tužitelj nije odgovorio na tuženikovu žalbu.
6. Ovaj sud je pobijanu presudu ispitao u skladu s odredbom članka 365. stavaka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/07, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava.
7. Žalbe su osnovane.
8. U ovoj pravnoj stvari tužitelj kao naručitelj gradnje broda potražuje od tuženika kao brodograditelja naknadu štete, za koju tvrdi da je nastala zbog skrivenih nedostataka tijekom gradnje.
8.1. Ovaj sud utvrđuje da je prvostupanjski sud presudu donio uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer nije potpuno ni pravilno utvrdio činjenično stanje, polazeći od nepravilnog zaključka o nastupu prekluzije prava kojeg tužitelj u ovoj parnici pokušava ostvariti.
9. Među strankama nije sporno:
- da su 29. prosinca 2024. tužitelj kao naručitelj i tuženik kao brodograditelj sklopili Ugovor o gradnji putničkog broda,
- da tuženik nije dovršio izgradnju broda nego je izgradio samo trup broda,
- da je tužitelj od tuženika 5. prosinca 2017. preuzeo brod u gradnji, o čemu postoji potpisani zapisnik, a zatim ga uz pomoć remorkera doteglio u brodogradilište u Kraljevici, gdje ga je brodograditelj Kvarnerplastika d.o.o. iz Rijeke dovršila,
- da su tužitelj i tuženik 22. prosinca 2017. sklopili Sporazum o nagodbi,
- da je Kvarnerplastika d.o.o. iz Rijeke 6. lipnja 2019. predala brod VILA VELEBITA 5 tužitelju,
- da je Lučka kapetanija Rijeka 14. lipnja 2019. rješenjem klasa UP/I-342- 11/19-01/50 Ur. broj. 530-04-5-3-19-2 dopustila prvi upis broda VILA VELEBITA 5 u list A uloška broj 2T 924 Glavne knjige Hrvatskog upisnika pomorskih trgovačkih brodova Lučke kapetanije Rijeka (list 64. – 67. spisa), u kojem se, između ostalog, navodi da su u izgradnji broda sudjelovala dva brodograditelja (najprije tuženik, a zatim Kvarnerplastika d.o.o) i da je 6. lipnja 2019. izvršena primopredaja broda.
10. U obrazloženju pobijane presude navodi se da među strankama nije sporna činjenica sklapanja i postojanja Sporazuma o nagodbi od 22. prosinca 2017., kao što nije sporna ni artikulacija utanačenja koje Sporazum sadrži uključujući i točku 3. stavka III. Sporazuma koja glasi: „Naručitelj izjavljuje da nema nikakvih drugih ni daljnjih tražbina prema Graditelju iz bilo koje osnove, osim na ime jamstva za nedostatke radova koje je Graditelj izveo na Brodu i obveze iz zapisnika o predaji Broda u pogledu glavnog motora.“
10.1. Prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan pozivajući se na odredbu članka 439. PZ-a prema kojoj brodograditelj odgovara za skrivene nedostatke broda koji se otkriju u tijeku jedne godine od predaje broda, zaključivši da je nastupila prekluzija tužiteljevog zahtjeva za isplatu na ime jamstva graditelja za nedostatke broda, jer je tužitelj od tuženika nedovršeni brod preuzeo 5. prosinca 2017., a tuženiku je pisanim putem ukazao na nedostatke drvene konstrukcije broda koju je sagradio tuženik tek 1. kolovoza 2019., dakle po proteku godine dana od predaje broda.
10.2. U obrazloženju presude sud navodi još samo da kod takvog stanja stvari, u kontekstu pravnoodlučnih činjenica, cijeneći ostale navode stranaka neodlučnim, ostale navode stranaka nije ni razmatrao.
11. Odredbom članka 439. PZ-a propisano je da brodograditelj odgovara za skrivene nedostatke koji se otkriju u tijeku jedne godine, računajući od dana predaje broda naručitelju, uz uvjet da ga naručitelj pisano obavijesti o tim nedostacima čim ih otkrije. Riječ je o materijalnom prekluzivnom roku istekom kojeg prestaje postojati samo pravo ako ga ovlaštenik ne ostvari u tom roku. U konkretnom slučaju nije sporno da je brod u gradnji (nedovršeni putnički brod) tuženik predao tužitelju 5. prosinca 2017., a da je brod VILA VELEBITA 5 naručitelju (tužitelju) od strane brodograditelja Kvarnerplastike d.o.o. predan 6. lipnja 2019.
11.1. Sporna je među strankama činjenica od kad teče rok - od 5. prosinca 2017. ili od 6. lipnja 2019.
Po ocjeni ovog suda, tužitelj osnovano smatra da rok teče od dana predaje dovršenog broda VILA VELEBITA 5 naručitelju, a ne od dana predaje broda u gradnji. Naime, odredba članka 439. PZ-a izričito govori o predaji broda (a ne broda u gradnji) i u njoj je riječ o skrivenim nedostacima broda (a ne broda u gradnji). Brod u gradnji (i teoretski i praktički) nikada ne mora postati brod, i logično je da se u tom slučaju ne bi uopće moglo govoriti o skrivenim nedostacima broda.
Osim toga, Pomorski zakonik u članku 5. stavku 1. izričito razlikuje i definira pojmove broda, putničkog broda i broda u gradnji:
Brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina trupa veća od 15 metara ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstveno- istraživački.
Brod u gradnji jest brod koji se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koji je upisan u upisnik brodova kao brod u gradnji, do završetka gradnje i upisa u upisnik broda kao broda.
Putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika.
Nije sporno da je 5. prosinca 2017. tuženik tužitelju predao nedovršeni brod odnosno brod u gradnji te da je gradnju nastavio drugi brodograditelj, Kvarnerplastika d.o.o., koji je tužitelju nakon što je dovršio gradnju, 6. lipnja 2019., predao brod. Lučka kapetanija Rijeka 14. lipnja 2019. je rješenjem klasa UP/I-342-11/19-01/50 Ur. broj 530-04-5-3-19-2 prvi put upisala kao brod VILA VELEBITA 5 u list A uloška broj 2T 924 Glavne knjige Hrvatskog upisnika pomorskih trgovačkih brodova Lučke kapetanije Rijeka (list 64. – 67. spisa), te u rješenju utvrdila da su u izgradnji broda sudjelovala dva brodograditelja (najprije tuženik, a zatim Kvarnerplastika d.o.o). Stoga je po ocjeni ovog suda za primjenu odredbe članka 439. PZ-a mjerodavan rok koji teče od 6. lipnja 2019. do trenutka kad je tužitelj tuženika pisano obavijestio o nedostacima broda.
11.2. Sporan je među strankama i trenutak kad je tužitelj tuženika obavijestio o skrivenim nedostacima jer tužitelj tvrdi da je to bilo 2. kolovoza 2019. kad je tuženiku poslao e-mail, a tuženik tvrdi da je o tome bio obaviješten 1. kolovoza 2019. telefonski. S obzirom na to da je odredbom članka 439. PZ-a izričito propisano da naručitelj brodograditelja o skrivenim nedostacima broda mora obavijestiti pisanim putem, a postojanje e-maila od 2. kolovoza 2019. među strankama nije sporno, proizlazi da je tužitelj tuženika obavijestio o skrivenim nedostacima broda 2. kolovoza 2019.
12. Prema tome, s obzirom na to da je od 6. lipnja 2019. do 2. kolovoza 2019. proteklo manje od godinu dana, ispunjene su sve pretpostavke iz članka 439. PZ-a koje moraju biti kumulativno ispunjene, što znači da brodograditelj, ovdje tuženik, odgovara za skrivene nedostatke broda.
12.1. Kako je prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa pogrešno primijenio materijalno pravo i nije utvrdio relevantne činjenice, a razlozi koji su navedeni su nejasni i proturječni, pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati te je na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a ukinuta i predmet je vraćen na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.
12.2. U ponovnom suđenju prvostupanjski će sud odlučiti o dokaznim prijedlozima stranaka cijeneći ostale navode stranaka, koje zbog pogrešnog pravnog pristupa, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne ocjene da je nastupila prekluzija nije razmatrao.
13. Zbog ukidanja odluke o glavnoj stvari, u skladu s odredbom članka 164. stavka 4. ZPP-a prema kojoj o zahtjevu za naknadu troškova sud odlučuje u presudi ili rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom, ukinuta je i odluka o parničnom trošku te je predmet i u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu.
Zagreb, 15. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća
Kristina Saganić
Broj zapisa: 9-30867-bcd32
Kontrolni broj: 00548-230f7-f2c1a
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Kristina Saganić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
