REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1539/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J EŠ E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Dubravke Matas, sutkinje izvjestiteljice i Gorane Aralica Martinović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva ulica 3, OIB 84397956623, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P-47/2022-23 od 28. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2024.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P-47/2022-23 od 28. veljače 2024. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Trgovački sud u Bjelovaru je presudom odlučio:
„I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zareb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, iznos od 7.501,74 eura na račun broj: HR121001005 1863000160, Državnog proračuna Republike hrvatske model HR26, poziv na broj odobrenja 5908-19-19-03186270986 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom za navedeni iznos od 21.04.2017. god. do 31.12.2022. god, prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od dana, dok za razdoblje od 01.01.2023. god. do isplate, prema stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava određuje se, za svaku polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 8 dana."
II Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.“.
2. Prema obrazloženju pobijane presude pravna osnova tužiteljevog zahtjeva je naknada štete i to iznosa obiteljske mirovine isplaćene Mariji Mareković, supruzi tužiteljevog osiguranika pokojnog Josipa Marekovića, za razdoblje od 19. veljače 2015. do 28. veljače 2017. u vezi s prometnom nesrećom koja se dogodila 20. ožujka 1996., a koju je prouzrokovao tuženikov osiguranik Danijel Šafranko.
3. Prvostupanjski sud je na temelju odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16), pozivajući se na pravno shvaćanje izraženo u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-611/2019-2 od 1. ožujka 2022. te rezultate knjigovodstveno - financijskog vještačenja stalnog sudskog vještaka Zorana Milobare, dipl.oec., utvrdio da razlika između starosne mirovine na koju bi tužiteljev osiguranik imao pravo da nije bilo štetnog događaja i isplaćenih iznosa s osnova obiteljske mirovine koju je tužitelj doista isplaćivao u utuženom razdoblju iznosi 24.558,09 kn. Dakle da bi potencijalna starosna mirovina na koju bi tužiteljev osiguranik imao pravo, zapravo, bila veća u odnosu na isplaćene iznose obiteljske mirovine u utuženom razdoblju.
3.1. Slijedom toga prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik tijekom postupka nedvojbeno dokazao da tužitelju nije nastala stvarna šteta isplatom obiteljske mirovine. Navedeno s obzirom na to da je, prema navedenom vještačenju čijem matematičkom izračunu nije prigovarao niti tužitelj, iznos obiteljske mirovine manji od starosne mirovine koju bi tužiteljev osiguranik ostvario od 18. veljače 2015. odnosno na koju bi imao pravo od 65. godine života da nije umro od posljedica prometne nesreće.
4. Tužitelj je protiv presude pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe člana 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku. Naglašava da prema odredbama članaka 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13 i 115/18) ima pravo na puni iznos isplaćene obiteljske mirovine. Navodi da se visina starosne mirovine koju bi tužiteljev osiguranik ostvario po redovitom tijeku stvari može samo pretpostaviti. Predlaže preinačiti pobijanu presudu i u cijelosti prihvatiti njegov tužbeni zahtjev.
5. Žalba je osnovana, ali ne iz razloga u njoj navedenih.
6. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu na temelju odredaba članka 365. stavaka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava.
7. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 7.501,74 EUR te zatezne kamate na navedeni iznos.
8. Prema pravnom shvaćanju ovog suda koje je bilo prihvaćeno na 26. sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova od 5. prosinca 2016.:
„Osnovanost zahtjeva Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za naknadu štete na ime razmjernog dijela isplaćene invalidske mirovine njegovu osiguraniku ili obiteljske mirovine isplaćene članovima osiguranikove obitelji prema društvu za osiguranje, ocjenjivat će se primjenom odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju.“.
8.1. Međutim, nakon pravnog shvaćanja izraženog u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (primjerice poslovni broj Rev-1354/2016 od 18. svibnja 2021. i Rev-3660/2018 od 12. siječnja 2022.), kao najvišeg suda koji na temelju Ustava Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova ovog suda održanoj 9. lipnja 2022. promijenjeno je navedeno pravno shvaćanje ovog suda te promijenjeno pravno shvaćanje koje glasi:
„U sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine.“.
8.2. S tim u vezi, ističe se da je odredbom članka 40. stavka 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22 i 60/22) propisano da je pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i sjednici odjela županijskog suda obvezno za sva drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela, odnosno suda. Navedena pravna shvaćanja po svojoj prirodi predstavljaju novi pravni izvor za slučajeve s istom činjeničnom i pravnom osnovom. Glede nižih sudova, s obzirom na to da u odnosu na njih zakonom nije izričito propisana obvezatnost predmetnih pravnih shvaćanja, predstavljaju uputstva za primjenu određene pravne norme.
8.3. Slijedom toga na predmetni obveznopravni odnos između stranaka imaju se primijeniti odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; dalje: ZOOP) odnosno odredbe članka 27. tog Zakona kojima je propisano:
(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.
(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.
(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.
8.4. Dakle, za odgovornost društva za osiguranje (tuženika) prema Zavodu za mirovinsko osiguranje (tužitelju) relevantan je propis koji, prije svega, uređuje obveznopravni (privatnopravni) odnos između društava za osiguranje s osiguranicima odnosno vlasnicima vozila glede osiguranja njihove odgovornosti za štete nanesene trećim osobama - osiguranje od automobilske odgovornosti.
9. Osim toga, na primjenu odredaba Zakona o obveznim osiguranjima u prometu upućuje i pravno shvaćanje izraženo u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-845/2023-2 od 27. ožujka 2024., koje se ima uzeti u obzir imajući u vidu pravnu osnovu tužbenog zahtjeva (točka 2. obrazloženja ovog rješenja), a prema kojem pravnom shvaćanju:
„...u slučaju kad se radi o izdacima učinjenim s osnova obiteljske mirovine, kao što je propisano u članku 27. stavcima 2. i 3. ZOOP-a, obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuje obitelji osiguranika tužitelja na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i iznosa koji bi s tog osnova bili isplaćeni kad bi razlog priznavanja prava na obiteljsku mirovinu bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran osiguranik tuženika.“.
10. S obzirom na ranije pravno shvaćanje ovog suda (točka 8. ovog rješenja) te na raniju ustaljenu sudsku praksu stranke su se tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom mogle pouzdati da će se primjenjivati odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. Međutim kao što je navedeno, uslijed usklađivanja s pravnim shvaćanjem izraženim u citiranim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, došlo je do promjene pravnog shvaćanja ovog suda koje je vezano uz primjenu materijalnog prava (točka 8.1. ovog rješenja).
10.1. Zbog toga je prvostupanjski sud, primjenjujući Zakon o mirovinskom osiguranju, pogrešno primijenio materijalno pravo. Pritom treba imati u vidu da je i vještak izradio knjigovodstveno-financijsko vještačenje polazeći od odredaba tog Zakona. Posljedično tome pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama slijedom čega se nameće zaključak da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.
10.2. Kod takvog stanja stvari strankama se mora omogućiti da iznesu činjenice te predlože izvođenje dokaza u skladu s materijalnim pravom koje se ima primijeniti. Drugačiji pravni pristup, prema shvaćanju ovog suda, bio bi protivan načelima pravne sigurnosti i zaštite legitimnih očekivanja. Napominje se da je načelo pravne sigurnosti presudno za izgradnju povjerenja u sudski sustav i vladavinu prava. U tom pogledu pravni učinci zakona ili drugog propisa moraju biti formulirani dovoljno precizno kako bi se svakom adresatu omogućilo da svoje ponašanje s njim pravodobno uskladi. S tim u vezi, država je dužna poštovati i primjenjivati, na predvidiv i dosljedan način, pravo koje je sama priznala.
11. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
12. Prvostupanjski sud će provesti novi prethodni postupak te, imajući u vidu materijalno pravo koje se ima primijeniti, otkloniti bitnu postupovnopravnu povredu na koju mu je ukazano u ovom rješenju.
Zagreb, 15. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća
Jagoda Crnokrak
Broj zapisa: 9-30868-096ce
Kontrolni broj: 05f2b-770e0-4448e
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Jagoda Crnokrak, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
