Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4583/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Mirele Mijoč Kramar i člana vijeća Roberta Jambora, u pravnoj stvari tužiteljice I. Š. iz K., OIB: …, koju zastupa punomoćnik Z. R., odvjetnik u Z., protiv tuženika B. H. iz R., OIB: …, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-783/2019-50 od 20. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-783/2019- 50 od 20. listopada 2023. i predmet vraća istome prvostupanjskom sudu radi provođenje novog prethodnog postupka.

II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženiku da tužiteljici preda u posjed dio nekretnina k. č. br. 519/5, k.o. R. što u naravi predstavlja … koja je u nalazu i mišljenju vještaka mjernika označena kao A-B, B-C, C-D, D-A.", a pod točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka kao neosnovan.

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužiteljica zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19, 80/22, 114/22 – dalje u tekstu: ZPP), predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti, podredno ukinuti. Traži trošak žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se naloži tuženiku da preda u posjed dio nekretnine u vlasništvu tužiteljice.

5. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice uz utvrđenja i zaključke:

-da nije sporno da je tužiteljica u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sesvetama upisana kao vlasnik nekretnine zk. č. br. 519/5, … površine 3731 m2, upisana u zk. ul. br. 1384. k.o. R., u dijelu 1/1 te da je z.k. č. br. 519/6, … površine 2709 m2, upisana u zk. ul. br. 1421, k.o. R., a vlasnici su J. I. u 3/7 dijela te tuženik H. B. u 4/7 dijela,

-da je među strankama sporna osnovanost istaknutog prigovora nedostatka aktivne i promašene pasivne legitimacije, odnosno osnovanost prigovora tuženika da suprotno navodima tužbe upravo tuženik na isti način obrađuje spornu nekretninu više od 33 godine te da su stoga ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nad dijelom predmetne nekretnine tužiteljice,

-da je provedenim uviđajem na licu mjesta neposrednim opažanjem suda utvrđen položaj čestica k. č. br. 519/5 i k. č. br. 519/6 te je prema pokazivanju stranaka konstatirano kako je čestica tužiteljice k. č. br. 519/5 pokošena dok je na čestici k. č. br. 519/6 zasađen kukuruz te dio vrta, da se obje čestice pružaju okomito u odnosu na cestu te su obje stranke izjavile kako nema nespornih međašnih oznaka između predmetnih čestica,

-da je tuženik izjavio kako svoju česticu obrađuje na uobičajen način zadnjih 30 godina, dok je punomoćnik tužiteljice izjavio kako se na čestici 519/5 nalazi djelomično zasađen kukuruz od strane tuženika u širini od 3,30m,

-da je konstatirano da nisu vidljivi kameni međaši, ali je vidljiva granica prema kulturama i nivou zemljišta između čestica k. č. br. 519/9 i 519/8 te između k. č. br. 519/8 i 519/7,

-da je uviđaj proveden uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernika V. Z.,

-da iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika, dipl. ing. V. Z. od 22. rujna 2021. proizlazi kako su sporne nekretnine opisane kako slijedi: zk. č. br. 519/5, …, površine 3731 m2, upisana u zk. ul. br. 1384. k.o. R., a vlasnik je I. Š. te je prema katastarskoj identifikaciji predmetna k. č. br. 519/5, … površine 3731 m2 upisana u posjedovni list br. 1295, k.o. R., a vlasnica je Š. I. I. u dijelu 1/1,

-da je z.k. č. br. 519/6, … površine 2709 m2, upisana u zk. ul. br. 1421 u k.o. R., a vlasnici su J. I. u 3/7 dijela te H. B. u 4/7 dijela,

-da je prema katastarskoj identifikaciji, predmetna k. č. br. 519/6, … površine 2709 m2, upisana u posjedovni list br. 1402 u k.o. R., a kao posjednici su upisani H. B. M. u 4/7 dijela te J. I. u 3/7 dijela,

-da je nakon izvršenog cjelokupnog snimanja nekretnina koje su predmet postupka na terenu, od strane vještaka navedeno kako se nekretnine k. č. br. 519/7 i 519/8 i 519/9 koje se nalaze sjeverno od k. č. br. 519/6 svojim oblikom i načinom korištenja odgovaraju kopiji katastarskog plana te su nesporne u postupku,

-da je na skici lica mjesta prikazano točkama od A do E položaj k. č. br. 519/6 u odnosu na k. č. br. 519/5, crvenom bojom je označena granica kulture (posađeni kukuruz) koja se u točkama A i E poklapa s važećom kopijom katastarskog plana te se nakon točke E granica kulture (posađeni kukuruz) nalazi unutar k. č. br. 519/6, u točki B posađeni kukuruz nalazi se unutar k. č. br. 519/5 0,50 m, zatim u točki C 0.80 m te u točki D 0.75 m, a sve kako je prikazano na skici lica mjesta (list 75 spisa)

-da površina posađenog kukuruza koji se nalazi na k. č. br. 519/5 iznosi 54 m2,

-da je prilog nalazu skica lica mjesta priklopljena s DOF-om,

-da je tužiteljica u cijelosti prigovorila nalazu i mišljenju vještaka (list 80 spisa) navodeći kako je samim činom prisvajanja zemljišta tužiteljice tuženik prouzročio izmjene DOF-a, da vještak nije obavio izmjeru na terenu već da nalaz i mišljenje temelji na Internet pregledniku DGU te da je vještak u obvezi sačiniti nalaz i mišljenje prema stanju DOF-a prije homogenizacije,

-da se vještak u podnesku od 8. travnja 2023. očitovao na prigovore tužiteljice navodeći kako je homogenizacija tehnički postupak kojim se provodi položajno poboljšanje katastarskih planova te ispravljanje unutrašnjih nehomogenosti katastarskog plana, a koji je u nadležnosti uprave, da su stari grafički planovi nastali u 19 stoljeću na kojima ima većih ili manjih položajnih odstupanja, da je bez obzira na navedeno naručen stari plan (koji je van upotrebe) te je na skici lica mjesta br. 2. preklopljenoj s DOF-om prikazana geodetska snimka na kojoj je vidljivo odstupanje takvog nehomogeziranog plana od stvarnog stanja na terenu, ne samo na predmetnim česticama već i na širem području, da je za potrebe postupka snimljeno šire područje te je po pravilima struke dan ispravan i točan nalaz, da su na skici lica mjesta br. 2 koja je priklopljena s DOF-om vidljive i druge granice kulture i na način kako se obrađuju, odnosno uživaju i okolne čestice te njihovo poklapanje s važećim katastarskim planom, da je na skici lica mjesta br. 2 koja je također preklopljena s DOF-om prikazana geodetska snimka na starom nevažećem nehomogeziranom planu gdje je vidljiva položajna odstupanja predmetnih kao i okolnih čestica odnosno netočnost takvog plana gdje bi čestica tužiteljice k. č. br. 519/5 po načinu uživanja svojim jugozapadnim dijelom uzurpirala susjednu k. č. br. 519/4 (list 84 spisa),

-da je nakon pisane dopune nalaza i mišljenja vještaka tužiteljica ustrajala u svojim prigovorima te je stoga vještak saslušan na ročištu za glavnu raspravu od 17. veljače 2023. kada je u svom iskazu naveo kako ostaje u cijelosti kod navoda iznesenih kako u pisanom nalazu i mišljenju od 22. rujna 2021. te u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 8. travnja 2022,

-da je na poseban upit tužitelja da li se točke A, B, C, D i E odnose na elaborat ili na tužbu vještak naveo kako se te točke odnose na granicu kulture odnosno označavaju mjesto gdje je tuženik zasadio svoj kukuruz, da se odnosi na skicu lica mjesta iz glavnog nalaza, a koje je i ponovio na skici lista mjesta iz dopune nalaza odnosno iz svog podneska, da se popis koordinata lomnih točaka koje su dostavljene odnose isključivo na nalaz i na dopunu nalaza te nisu uspoređivane s točkama u tužbi niti ih može usporediti jer bi morao tražiti popis koordinata od tužitelja da ih usporedi,

-da je nakon usmenog saslušanja vještaka na ročištu tužitelj i dalje ustrajao na prigovorima na nalaz i mišljenje vještaka te predložio provođenje dopunskog vještačenja navodeći kako su nalaz i mišljenje izrađeni suprotno činjeničnom stanju u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu na dan podnošenja tužbe te da je vještak na ročištu dao neistinit iskaz, te je podredno tužiteljica predložila provođenje vještačenja po novom vještaku mjerniku,

-da je prvostupanjski sud utvrdio da su nalaz i mišljenje vještaka izrađeni sukladno pravilima znanosti i struke te je vještak kako u dopuni nalaza i mišljenja tako i pri usmenom saslušanju na ročištu u cijelosti otklonio prigovore na izrađen nalaz i mišljenje dok istodobno u mišljenju vještaka nije bilo proturječnosti ili nedostataka niti se pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, pa je primjenom odredbe čl. 261. ZPP odbio prijedlog za provođenje novog vještačenja,

-da tuženik nije dokazao navode da bi dio nekretnine tužiteljice koju obrađuje stekao dosjelošću, a da nije činio spornim da je upravo on vršio radnje obrađivanja zemljišta i sadnje kukuruza na spornim nekretninama, a da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako površina posađenog kukuruza koji se nalazi na nekretnini u vlasništvu tužiteljice, odnosno na k. č. br. 519/5 iznosi 54 m2.

6. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je utvrdio da je tuženik izvršio radnje oduzimanja posjeda nekretnine u vlasništvu tužiteljice u površini utvrđenoj provedenim vještačenjem. Međutim, pozivom na odredbu čl. 186. ZPP u vezi odredbe čl. 325. st. 1. i čl. 2. ZPP, budući da tužbeni zahtjev tužiteljice nije usklađen s nalazom i mišljenjem vještaka jer tužiteljica nije precizirala dio nekretnine koji bi tuženik valjao predati tužiteljici u posjed sukladno koordinatama i u površini kako je opisano u nalazu i mišljenju vještaka, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. Odgovarajući na žalbene navode tužiteljice, valja reći da su neosnovani žalbeni navodi tužiteljice da je predmetni tužbeni zahtjev jasno određen. Naime, prema odredbi čl. 186. st. 1. ZPP tužba, između ostalog, treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja. Dakle, da bi tužba ispunjavala zakonske uvjete za postupanje u smislu naprijed navedenih odredaba, tužbeni zahtjev treba biti tako određen da može poslužiti kao ovršna isprava, što znači da u tužbenom zahtjevu (izreci presude) mora biti jasno i nedvosmisleno označen predmet tog zahtjeva tako da ga se bez dvojbe može identificirati pa presuda u slučaju prihvaćanja neodređenog tužbenog zahtjeva ne bi ispunjavala uvjete za ovršnu ispravu – jer se prisilna ovrha s obzirom na nedovoljno određen predmet ne bi mogla provesti (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-577/00-2 od 20. svibnja 2003.).

8. Prema odredbi čl. 281. ZPP, u fazi prethodnog ispitivanja tužbe, kada sud utvrdi da je tužba nerazumljiva ili nepotpuna, ili da postoje nedostatci koji se tiču sposobnosti tužitelja ili tuženika da budu stranke u parnici, ili nedostatci koji se odnose na ovlaštenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaštenje potrebno, sud će radi uklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne mjere predviđene u tom zakonu (čl. 83. i čl. 109. ZPP).

9. U konkretnom slučaju tužiteljica tužbenim zahtjevom traži predaju u posjed dio nekretnine k. č. br. 519/5, k.o. R. što u naravi predstavlja … s tim da taj dio označava kao dio koji se u nalazu i mišljenju vještaka mjernika označen kao A-B, B-C, C-D, D- A, pri čemu se ne navode podaci o nalazu i mišljenju na temelju kojeg je tužiteljica postavila tužbeni zahtjev niti je nalaz tužiteljica dostavila u spis pa takav tužbeni zahtjev ne sadrži podatke koji bi mogli poslužiti za jasnu i nedvosmislenu identifikaciju nekretnine koju bi tuženik trebao predati u posjed. Da bi sud o tužbenom zahtjevu mogao raspravljati isti treba biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. U konkretnom slučaju radi se o predmetu spora koji se odnosi na predaju u posjed dijela nekretnina pa uz njihovo pravilno zemljišno knjižno označavanje (što je u konkretnom slučaju ispunjeno), treba biti točno naznačen dio nekretnine čija se predaja traži u posjed (u površini) te po mogućnosti da isti bude popraćen skicom lica mjesta mjerničkog vještaka (ukoliko je ta činjenica sporna), a radi njezine pravilne identifikacije.

10. Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 1126/08-2 od 25. studenoga 2008., prihvaćajući reviziju tužitelja, ističe da kad zahtjev ne bi bio određen tada to ne bi bio razlog za odbijanje zahtjeva već za postupanje prvostupanjskog suda po odredbama čl. 109. u vezi s čl. 186. ZPP, a kad bi prvostupanjski sud odlučio o tako neodređenom zahtjevu drugostupanjski sud bi trebao postupiti u smislu odredaba čl. 369. st. 1. ZPP i na taj način sankcionirati pogrešno postupanje prvostupanjskog suda.

11. Budući da iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je zahtjev tužiteljice kojim traži vlasničku zaštitu na svojoj nekretnini odbijen jer je taj tužbeni zahtjev neodređen u smislu odredbe čl. 186. st. 1. ZPP, osnovani su žalbeni navodi tužiteljice da je time ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 1 u vezi čl. 109. i 106. ZPP, budući je prvostupanjski sud iz tog razloga bio dužan pozvati tužiteljicu da tužbu ispravi i dopuni, a kako na taj način nije postupio to je nedvojbeno imalo utjecaja na pravilnost i zakonitost presude prvostupanjskog suda kojom je meritorno odbijen neodređeni tužbeni zahtjev.

12. Ovaj sud zbog takvog propusta prvostupanjskog suda nije stoga u mogućnosti ocijeniti i osnovanost ostalih žalbenih razloga na koje žalbom upućuje tužiteljica radi čega se i u ispitivanje istih nije niti upuštao, već je iz razloga ostvarenja navedenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka usvojio žalbu tužiteljice i temeljem čl. 369. st. 1 ZPP ukinuo presudu prvostupanjskog suda te predmet vratio istom sudu na ponovno suđenje radi provođenje novog prethodnog postupka osnovom odredbe čl. 377. ZPP jer je do povrede zbog koje je presuda ukinuta došlo u tijeku prethodnog postupka.

13. U nastavku postupka sud prvog stupnja će prvenstveno postupiti sukladno odredbi članka 109. u vezi odredbe čl. 106. ZPP i pozvati tužiteljicu da ispravi tužbu odnosno tužbeni zahtjev tako da jasno i određeno odredi nekretninu koju zahtijeva da joj se preda u posjed na način da bude jasno i nedvosmisleno označen predmet tog zahtjeva tako da ga se bez dvojbe može identificirati, nakon čega će, ovisno o postupanju tužiteljice, donijeti odluku u smislu odredbe čl. 109. st. 4. ZPP ili meritorno odlučiti o tužbenom zahtjevu.

14. Budući da je ukinuta presuda u pogledu glavne stvari valjalo je, po žalbi tužiteljice, ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka.

15. Kako je odluka prvostupanjskog suda ukinuta u cijelosti i predmet vraćen na ponovno suđenje, ostavljeno je, u skladu s odredbom čl. 166. st. 3. ZPP, da se troškovima postupka nastalima u povodu pravnih lijekova odluči u konačnoj odluci.

U Zagrebu 14. svibnja 2024.

Predsjednica vijeća

Vesna Žulj, v.r.