Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-32/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivice Veselića predsjednika vijeća, Vlaste Horvat Mataić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tihane Marije Miladin članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. Z. iz P., OIB…, zastupanog po punomoćniku Z. G., odvjetniku iz Z., protiv tuženika K. d.o.o. K., OIB…, zastupanog po punomoćniku mr. D. T., odvjetniku u Z., radi utvrđenja otkaza nedopuštenim, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-1740/2021-4 od 29. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I/ Žalba tužitelja se uvažava pa se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-1740/2021-4 od 29. listopada 2021. preinačuje u dijelu točke I kojom je odbijen tužbeni zahtjev radi utvrđenja nedopuštenom odluke o otkazu ugovora o radu od 13. studenoga 2019. i u dijelu u kojem je određeno vraćanje na rad, te u dijelu točke II kojom je tužitelju naloženo naknaditi tuženiku parnični trošak kao i u dijelu točke II kojom tužitelju nije dosuđen parnični trošak tako da se sudi:

1. Utvrđuje se kako Odluka tuženika o otkazu ugovora o radu od dana 13. studenog 2019.godine te odgovor tuženika na zahtjev za zaštitu prava radnika od dana 9. prosinca 2019. godine nisu dopuštene, te se nalaže tuženiku K. d.o.o. K., OIB…, vratiti tužitelja I. Z., P., OIB…, na radno mjesto Konzultant za ERP sustave u IT odjelu.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu 368,43 €[1] / 2.776,00 kn u roku od 15 dana.

3. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu 530,89 € /4.000,00 kn.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi troškove žalbenog postupka u iznosu 99,54 €/750,00 kn u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. Odbijaju se tužbeni zahtjevi koji glase:

". Utvrđuje se kako Odluka tuženika o otkazu ugovora o radu od dana 13. studenog 2019.godine te odgovor tuženika na zahtjev za zaštitu prava radnika od dana 9. prosinca 2019. godine nisu dopuštene, te se nalaže tuženiku K. d.o.o. K., OIB…, vratiti tužitelja I. Z., P., OIB…, na radno mjesto Konzultant za ERP sustave u IT odjelu.“

II. Nalaže se tužitelju I. Z. iz P., OIB…, da tuženiku K. d.o.o. K., OIB…, naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 4.000,00 kn, u roku od 15 dana.“

2. Protiv ove presude žalbu i dopunu žalbe podnio je tužitelj zbog svih žalbenih razloga s prijedlogom da se presudu preinači i prihvati tužbeni zahtjev ili da se presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Tuženik je podnio odgovor na žalbu u kojem osporava žalbene razloge i predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 , 80/22, 114/22, 155/23– dalje: ZPP) i na pravilnu primjenu materijalnog prava osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

6. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

7. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je za svoju odluku dao jasne i neproturječne razloge pa se presudu povodom žalbe može ispitati.

8. Predmet postupka je utvrđenje da Odluka tuženika o otkazu ugovora o radu od 13. studenog 2019. godine te odgovor tuženika na zahtjev za zaštitu prava radnika od 9. prosinca 2019. godine nisu dopušteni, te vraćanje tužitelja na rad.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je tuženik je 13. studenog 2019.donio Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu koji je tužitelj primio 21 studenog 2019., na zahtjev za zaštitu prava radnika od 3. prosinca 2019. koji je primio 5. prosinca 2019. tuženik je negativno odgovorio u Odluci od 9. prosinca 2019., nakon čega je, 19. prosinca 2019., tužitelj podnio tužbu radi utvrđenja otkaza nedopuštenim i povratka na posao, pa je tužitelj u zakonskim rokovima,podnio i zahtjev za zaštitu prava, kao i tužbu u ovoj pravnoj stvari,

- da je tužitelj sklopio s tuženikom Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1. siječnja 2019. za radno mjesto Konzultant za ERP sustave u IT odjelu kojim je bio ugovoren probni rad u trajanju od šest mjeseci. Nakon što je tužitelj bio pozitivno ocijenjen tijekom probnog rada, Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tuženik je donio 13 studenog 2019. zbog osobno uvjetovanih razloga,

- da nije postojala obveza tuženika da radnika pisano upozori na mogućnost otkaza niti tužitelju omogući iznošenje obrane obzirom je takva obveza poslodavca propisana odredbom članka 119. Zakon o radu ("Narodne novine", broj: 93/14, 127/17-dalje: ZR) prije otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, a ne u slučaju osobno uvjetovanog otkaza,

- da kod tuženika nije postojalo radničko vijeće niti djelovao sindikalni povjerenik pa nije postojala obveza tuženika u smislu odredbe članka 150. ZR da se prije namjeravane odluke o otkazu savjetuje s radničkim vijećem (ili sindikalnim povjerenikom),

- da se u Odluci o redovitom otkazu ugovora o radu navode slijedeći razlozi: „Nakon isteka probnog rada pokazalo se da članovi uprave nisu zadovoljni radom Radnika na poslovima Konzultant za ERP sustave u IT odjela te da imenovani nije ispunio njihova očekivanja. Primjedbe na uredno izvršavanje obveza iz radnog odnosa u pisanom je obliku naveo i M. G. koji radi na poslovima Voditelj IT odjela, te je iste dostavio članovima uprave. Tom prigodom je navedeno da su Radnikove sposobnosti takve da radi njih nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa za radnom mjesto Konzultant za ERP sustave u IT odjelu."

- da je tuženik, dokazujući u ovom postupku razloge zbog kojih je tužitelju dao osobno uvjetovani otkaz, priložio primjedbe od 4. studenog 2019. (list 29) koje je u pisanom obliku sastavio M. G., voditelj IT odjela koji je, saslušan kao svjedok, ponovio ono što je u pisanom obliku sastavio za članove Uprave tuženika, a što predstavlja ocjenu rada tužitelja na poslovima Konzultanta za ERP sustave u IT odjelu,

- da su ugovorom o radu od 1. siječnja 2019. ugovoreni poslovi tužitelja na radnom mjestu Konzultanta za ERP sustave u IT odjelu:

- kontinuirano poboljšanje ERP sustava i poslovnih procesa, nezavisna analiza poslovnih procesa i kvarova sustava,

- podržavanje poslovnih procesa u cilju veće efikasnosti obavljanja pojedinih poslovnih aktivnosti i poslovnog sustava u cjelini, izrada koncepcije i implementacije IT i poslovnih koncepata,

- osiguranje potrebnih informacijskih podloga za uspješno upravljanje složenim poslovnim sustavima,

- zadržati postojeće poslovne procese i provesti reinženjering ERP sustava da bi se uskladio s poslovnim procesima,

- redizajn poslovnih procesa,

- priprema izvještaja, analiza i ostalih dokumenata vezanih uz poslovne aktivnosti - aktivno kao konzultant unutar projekta, ispunjava isporuke vezane uz projekt, rješava korisničke zahtjeve, probleme s rješavanje softvera i implementaciju; pruža rješenja kod implementacije te prenosi znanja krajnjih korisnicima,

- odgovoran je za obavljanje posla na svom radnom mjestu i obavlja druge poslove po nalogu nadređenih,

- da se iz priloženih mailova vidi korespondencija tužitelja s M. G. i ostalim radnicima tuženika o rješavanju problema s matičnim podacima i integraciji,

- da iz iskaza člana Uprave proizlazi da je M. G., voditelj IT odjela i dugogodišnji radnik tuženika koji uživa njihovo povjerenje obzirom su im informatičari iz koncerna u Nj. potvrdili da G. dobro obavlja posao i daje rezultate, a nakon što je preuzeo posao implementacije novog sustava, isti je sada u završnoj fazi., pa stoga da primjedbe koje je sastavio M. G. predstavljaju stručnu ocjenu tužiteljevog rada iz kojih nesporno proizlazi da tužitelj nema stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poslova Konzultanta za ERP sustave u IT odjelu tuženika, a koji se svode na to da tužitelj nije uspio razumjeti proces rada tuženika kako bi snimio stanje u firmi na temelju kojeg bi ne samo uveo novi sustav nego ga i unaprijedio i prilagodio specifičnim potrebama tuženika, jer je tužitelj primljen kao stručnjak s dobrim primanjima koji je trebao ispuniti njihova očekivanja obzirom na implementaciju novog sustava pa izostanak rezultata upućuje na nedostatak tužiteljevih kompetencija za taj posao,

- da je probni rad tužitelja u trajanju od šest mjeseci ocijenjen pozitivno.

10. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev uz ocjenu da je tuženik dokazao opravdanost razloga za osobno uvjetovani otkaz obzirom je dokazao da tužitelj neskrivljeno nije ostvario rezultate rada zbog kojih je zaposlen, a to je implementacija novog ERP sustava. Tuženik ima opravdan razlog za otkaz jer bi mu nastavljanje rada tužitelja nanosilo daljnju štetu kao poslodavcu koji ima obvezu prema stranom koncernu uvesti takav sustav u rad. Radi se o trajnim osobinama tužitelja jer je tuženik dokazao da tužitelju nedostaju stručna znanja na uvođenju takvog sustava kojeg je nakon toga potrebno unaprijediti i prilagoditi specifičnim potrebama firme.

10.1. Prvostupanjski sud nije ocjenjivao primjedbe (l. 29) koje se odnose na skrivljeno ponašanje, budući da tužitelju ugovor o radu nije otkazan zbog skrivljenog ponašanja.

10.2. S obzirom da je odbijen zahtjev za utvrđenje nedopuštenim osobno uvjetovani otkaz, odbijen je i zahtjev za vraćanje na rad.

11. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da su ostvarene pretpostavke za sudsku zaštitu od nedopuštenog otkaza ugovora o radu jer je tužitelj poduzeo sve potrebne radnje u rokovima propisanim odredbom čl. 133. ZR.

12. Osim toga, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta pozivanju tužitelja na iznošenje obrane, jer je odluka o otkazu donesena zbog osobnih svojstava radnika, odnosno zbog nesposobnosti izvršavanja radnih zadataka preuzetih ugovorom o radu.

13. Budući da nije sporno da kod tuženika nije ustrojeno radničko viječe, niti postoji sindikalni povjerenik, pravilna je i ocjena da tuženik nije imao obvezu savjetovanja o namjeravanom otkazu ugovora o radu u smislu odredbe čl. 150. ZR.

14. U konkretnom slučaju potrebno je ukazati da je tuženik u odluci o otkazu ugovora o radu od 13. studenoga 2019. naveo da "Nakon isteka probnog rada pokazalo se da članovi uprave nisu zadovoljni radom Radnika na poslovima Konzultant za ERP sustave u IT odjela te da imenovani nije ispunio njihova očekivanja."

14.1. Valja navesti da je ugovor o radu sklopljen 1. siječnja 2019., da je ugovoren probni rad u trajanju od 6 mjeseci, što znači da je probni rad istekao 1. srpnja 2019. Dakle, razlozi za otkaz odnose se na razdoblje od 1. srpnja 2019. do 13. studenoga 2019. (4,5 mjeseca).

14.2. U odluci o otkazu dalje je navedeno "Primjedbe na uredno izvršavanje obveza iz radnog odnosa u pisanom je obliku naveo i M. G. koji radi na poslovima Voditelj IT odjela, te je iste dostavio članovima uprave. Tom prigodom je navedeno da su Radnikove sposobnosti takve da radi njih nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa za radnom mjesto Konzultant za ERP sustave u IT odjelu."

15. Prema ugovoru o radu tužitelj je trebao obavljati u sklopu svojega radnog mjesta slijedeće poslove: kontinuirano poboljšanje ERP sustava i poslovnih procesa, nezavisna analiza poslovnih procesa i kvarova sustava, podržavanje poslovnih procesa u cilju veće efikasnosti obavljanja pojedinih poslovnih aktivnosti i poslovnog sustava u cjelini, izrada koncepcije i implementacije IT i poslovnih koncepata, osiguranje potrebnih informacijskih podloga za uspješno upravljanje složenim poslovnim sustavima, zadržati postojeće poslovne procese i provesti reinženjering ERP sustava da bi se uskladio s poslovnim procesima, redizajn poslovnih procesa, priprema izvještaja, analiza i ostalih dokumenata vezanih uz poslovne aktivnosti, aktivno kao konzultant unutar projekta, ispunjava isporuke vezane uz projekt, rješava korisničke zahtjeve, probleme s rješavanje softvera i implementaciju; pruža rješenja kod implementacije te prenosi znanja krajnjih korisnicima, odgovoran je za obavljanje posla na svom radnom mjestu i obavlja druge poslove po nalogu nadređenih.

16. Polazeći od razloga na kojima tuženik temelji otkaz, a to su primjedbe M. G., voditelja IT odjela kod tuženika, prema ocjeni prvostupanjskog suda, koju prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, u tim primjedbama sadržan je samo jedan razlog i to da tužitelj nije uspio razumjeti proces rada tuženika kako bi snimio stanje u firmi na temelju kojeg bi ne samo uveo novi sustav nego ga i unaprijedio i prilagodio specifičnim potrebama tuženika.

16.1. Ostali brojni razlozi iz navedene primjedbe (l. 29) odnose se na neizvršavanje zadataka (skrivljeno ponašanje), a zbog tog razloga tužitelju nije otkazan ugovor o radu.

17. Prema odredbi čl. 120. st. 2. ZR poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

18. Prema ocjeni ovog suda, tuženik na navedeni način poslodavac nije obrazložio odluku o otkazu, jer je razlog koji je naveden u Odluci paušalan i općenit, bez navođenja konkretnih činjenica. Pri tome valja uzeti u obzir sve nabrojene poslove koje je ugovorom o radu preuzeo tužitelj, vrijeme kroz koji je ocjenjivan njegov rad (to nije rad na preuzetom projektu, vezanom uz rok, već je to rad na neodređeno vrijeme), te da iz e-komunikacije, koja prileže spisu, ne proizlazi zaključak da tužitelj zbog osobnih svojstava nije u mogućnosti obavljati radne zadatke, jer se komunikacija odnosi na izvršavanje budućih konkretnih zadataka i na izvještaje o tome što je napravljeno.

19. Poslodavac koji otkazuje ugovor o radu zbog razloga propisanog odredbom čl. 115. st. 1. točka 2. ZR zbog nesposobnosti radnika, mora u odluci o otkazu određeno navesti u čemu se ta nesposobnost ogleda kako bi se u postupku provođenjem dokaza moglo utvrditi je li poslodavac dokazao dopuštenost otkaza.

20. U konkretnom slučaju, tuženik se poziva na primjedbu M. G. da tužitelj ne razumije proces rada kod tuženika.

20.1. U toj primjedbi navodi se slijedeće:

1.izbjegava učenje vlastitog (in-house) softvera (softver napravljen specijalno prema Kelteksovim procesima u proizvodnji) - naziv softwera je WBF

2. izbjegava pružati podršku korisnicima za vlastiti softver WBF

3. izbjegava učiti Microsoft Power Pivot

4. izbjegava davati podršku korisnicima za Microsoft Power Pivot (interni BI)

5. nesposoban razumjeti procese unutar firme i unaprijediti ih

6. nije napravio koncept matičnih podataka

7. faza dizajna je završena bez definiranja svih matičnih podataka (zapravo on je još smanjio opseg matičnih podataka u sustavu - npr. Izbacio je brzine strojeva po varijanti artikla...); nije moguće nastaviti Business Central projekt

8. faza dizajna završena bez definiranja dizajna radnih naloga za svaku fazu proizvodnje

9. zbog neizvršavanja gornje dvije stavke (nedostaju matični podaci i dizajn radnih naloga po fazama) nije moguće integrirati Business Central i WBF (vlastiti softver za prikupljanje podataka iz proizvodnje) u projektu BC je napravio da atributi unutar jedne grupe moraju biti isti za sve artikle - nije kako su Proizvodnja i Prodaja tražile 10. u projektu BC nije uključio razine odobravanja za naručivanje

11. nije dolazio na svakodnevne jutarnje sastanke IT-a

12. izbjegavao izvješćivati što je odradio od dobivenih zadataka izbjegavao / 13. odbijao raditi kako je od njega tražio voditelj IT-a

14. organizirao sastanke na svoju ruku bez konzultacija s bilo kime (umjesto konkretnih zadataka koje je trebao odraditi)

15. držao račun od E. d.o.o. mjesec dana bez odobravanja (njegov posao)

16. nije želio sudjelovati na radionicama za WBF

17. nije želio sudjelovati na sastancima i večerama sa Mr. Shultz-om iako je to od njega traženo dolazio u konflikte (Z., G.)

18. odbio završiti projekt evidencije utroška apreture koji je vodio.

20.1. Iz navedenih primjedbi vidljivo je da se samo primjedba pod brojem 5. (ovaj sud je numerirao primjedbe radi lakšeg snalaženja) odnosi se na osobna svojstva tužitelja a to je da je "nesposoban razumjeti procese unutar firme i unaprijediti ih".

20.2. Sve ostale primjedbe od 1.-4. i od 6-18. predstavljaju kršenje obveze iz radnog odnosa i predstavljaju razlog skrivljenog ponašanja a zbog tog razloga tužitelju nije otkazan ugovor o radu.

20.3. Dakle, potrebno je ocijeniti je li osnovan razlog zbog kojeg je tužitelju otkazan ugovor o radu a to je osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu, i je su li taj razlog takvog karaktera da opravdava donošenje odluke o otkazu ugovora o radu.

20.4. Pri ovoj ocjeni nije nevažno da je upravo svjedok M. G. preuzeo obavljanje poslova radnog mjesta tužitelja, pa kroz navedeno treba ocijeniti i primjedbu i iskaz navedenog svjedoka.

20.5. Sve ovo potrebno je sagledati i u sklopu nesporne činjenice da je tužitelj pozitivno ocijenjen za vrijeme probnog rada koji je trajao šest mjeseci, da bi mjesec dana kasnije M. G. tvrdio da tužitelj ne razumije proces rada, a 4,5 mjeseci nakon isteka probnog roka (kojem razdoblju je bio i kolektivni godišnji odmor) tužitelju je zbog osobnih svojstava otkazan ugovor o radu.

21. Prema tome, uvažavajući shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev-848/2022-2 od 21. veljače 2023. -da je potrebno razloge za otkaz ugovora o radu ocijeniti kroz primjedbe i iskaz M. G., zaključak ovog suda je da tuženik, na kojem je teret dokaza, nije dokazao da tužitelj zbog osobnih svojstava nije u stanju razumjeti proces rada, a ovo proizlazi iz stanja spisa i provedenih dokaza.

21.1. Ugovor o radu sklopljen je 1.siječnja 2019. za radno mjesto "konzultant za ERP sustave u IT odjelu", probni rok istekao 1. srpnja 2019. a tužitelj je ocijenjen pozitivno. Budući da se radi o implementaciji ERP sustava kod tuženika kod kojega je zaposleno 290 radnika, za realizaciju kojega je potrebno duže vrijeme, prema ocijeni ovog suda, tuženik je u vrlo kratkom razdoblju (imajući u vidu i da je u tom razdoblju bio i godišnji odmor) zaključio da tužitelj nema potrebna osobna svojstva za izvršenje navedene implementacije, a sve to samo na temelju ocjene M. G., voditelja IT-odjela, iako je i član Uprave L. B. u svojem iskazu naveo da je uvođenje ERP sustava kompleksan posao koji obuhvaća sve sustave i procese kod tuženika, da proces implementacije još uvijek nije dovršen (siječanj 2021.), da taj posao dovršava M. G. sa konzalting firmom koja je to ranije i započela raditi kao i da tužitelj nije dobio potrebne podatke od IT-sektora, a isto tvrdi i tužitelj.

Povezujući navedeno s iskazom M. G. koji je naveo da je rad tužitelja bio neupotrebljiv, jer nije imao ni znanja ni iskustva za obavljanje tih poslova, odnosno konkretno je naveo da u vezi zadatka BI sustava, koji zadatak je tužitelju dala Uprava tuženika, koji se radi na način da se u sustav unesu radni podaci, pa se pomoću drugog sustava iz tih podataka izvlače izvještaji po raznim kriterijima, da tužitelj to nije znao odraditi, a M. G. dalje navodi da tužitelj nije ni mogao znati jer je to potrebno znati od prije budući da se takvo znanje o procesu rada stječe godinama.

Prema tome, kako proizlazi iz provedenih dokaza, IT-sektor nije dostavio potrebne podatke o radnim procesima, tužitelj ta znanja nije imao od prije, jer je kratko vrijeme bio u radnom odnosu kod tuženika. Osim toga, M. G. je prije zapošljavanja tužitelja započeo s uvođenjem ERP sustava kod tuženika zajedno s vanjskom konzultantskom firmom, pa proizlazi zaključak da M. G. nije imao interes da se tužitelja zadrži u radnom odnosu. Pri tome valja uzeti u obzir da je riječ o dugotrajnom poslu, a što potvrđuje i činjenica da nije bio završen još uvijek ni početkom 2021. kako to proizlazi iz iskaza navedenih svjedoka.

21.2. Sve ovo ukazuje da tužitelju nije bilo omogućeno ni u obliku potrebne potpore drugih odjela tuženika, niti mu je ostavljeno dovoljno vremena, a s obzirom da je riječ o projektu na kojem je potreban rad kroz više godina, da ostvari prve konkretne rezultate. Odnosno tuženik, u tom vrlo kratkom vremenu, i to samo kroz ocjenu jednog radnika, voditelja IT-sektora, koji je bio osobno zainteresiran nastaviti voditi taj projekt, nije mogao s dovoljnom sigurnošću ocijeniti osobna svojstva tužitelja i zaključiti da ne posjeduje osobna svojstva potrebna za izvršavanje poslova iz ugovora o radu.

22. Stoga je prema ocjeni ovog suda, odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu zbog osobnih svojstava tužitelja, nedopuštena.

23. U skladu s odredbom čl. 124. st. 1. ZR odlučeno je i da je tuženik dužan vratiti tužitelja na rad na radno mjesto Konzultant za ERP sustave u IT odjelu, odnosno na odgovarajuće radno mjesto sukladno stručnoj spremi, radnom iskustvu i sposobnostima.

24. S obzirom da je tužitelj uspio u postupku, temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19) tuženiku je naloženo da tužitelju naknadi parnične troškove u cijelosti koji se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15), i to trošak jednokratne nagrade u postupcima radi otkaza ugovora o radu u iznosu od 2.000,00 kn prema Tbr.7.t.2. uvećano za PDV od 25% prema. Osim toga tužitelj je naknadio prema odluci suda troškove svjedocima P. M. (l.190) i L. D. (l. 191) svakom u iznosu 138,00 kn, pa je tuženik dužan i te troškove naknaditi tužitelju. Stoga je tužitelju priznat ukupni trošak u iznosu 2.776,00 kn.

25. Tuženik nije uspio u postupku pa je valjalo odbiti njegov zahtjev za naknadu parničnog troška.

26. Ova odluka temelji se na odredbi čl. 373. a ZPP.

27. Tužitelju je dosuđen i trošak žalbenog postupka u iznosu 750,00 kn primjenom Tbr. 10/2 Tarife i PDV 25% na temelju odredbe čl. 166. st. 2. u vezi sa čl. 154. st. 1. ZPP.

U Zagrebu, 14. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić, v.r.