REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2140/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MEGRAD-NEKRETNINE d.o.o. - u stečaju, Zagreb, Božidara Adžije 19, OIB 75927053478, zastupanog po punomoćniku Draženu Crnkoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d., Rijeka, Jadranski trg 3A, OIB 23057039320, zastupanog po punomoćniku Dini Miljku, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja GŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ireni Glogovšek, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3986/2023-2 od 24. siječnja 2024. kojom je dijelom preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2996/14-98 od 20. listopada 2023., u sjednici održanoj 14. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3986/2023-2 od 24. siječnja 2024. i to u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava i to prava na pošteno suđenje.
II. Odluka o zahtjevu tužitelja za naknadu troška podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 3986/2023-2 od 24. siječnja 2024. kojom je dijelom preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2996/2014-98 20. listopada 2023., tužitelj je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
"1. Smatra li se uređenje tužbenog zahtjeva isticanjem novoga tužbenog zahtjeva uz postojeći a temeljeno na istoj činjeničnoj osnovi povodom Nalaza i mišljenja vještaka te u skladu sa Nalazom i mišljenjem vještaka preinakom tužbe u smislu odredbe čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku? Smatra li se da je tako uređeni tužbeni zahtjev tek istaknut danom uređenja tužbenog zahtjeva u slučaju kada je uz postojeći tužbeni zahtjev dodan i novi tužbeni zahtjev koji proizlazi iz identične činjenične osnove na kojoj je utemeljen i izvorno postavljeni tužbeni zahtjev?,
2. Predstavlja li prešutni prestanak ispunjavanja ugovornih obveza jedne ugovorne strane bez raskida ili otkaza ugovora postupanje protivno načelu savjesnosti i poštenja ugovornih stranaka te načelu jednake vrijednosti činidbi? Je li ugovor u skladu sa načelom jednake vrijednosti činidbi u slučaju kada je jedna ugovorna strana vezana ugovornim obvezama, a druga ugovorna strana iako osigurava svoja buduća potraživanja nema nikakve ugovorne obveze nego samo mogućnost sklopiti aneks ugovora kojim će preuzeti ugovorne obveze?,
3. Treba li sud prilikom općih ugovornih odredbi utvrđivati stvarnu volju ugovornih strana uzimajući u obzir sve konkretne okolnosti slučaja te razmatrajući ih u kontekstu temeljnih načela obveznog prava ili je dostatna primjena gramatičkog tumačenja ugovornih odredbi?".
1.1. Tužitelj je predmetni prijedlogu za dopuštenje revizije podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pošteno suđenje.
1.2. Tužitelj zahtjeva naknadu troška podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije.
1.3. Odgovor na prijedlogu za dopuštenje revizije nije podnesen.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da je tužitelj učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka i to bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to pravo na pošteno suđenje.
2.1. Naime, tužitelj je učinio vjerojatnim da pobijana drugostupanjska presuda ima nedostatke radi kojih se ne može ispitati jer ne sadrži jasne i potpune razloge o svim činjenicama odlučnim za ishod spornog odnosa među strankama. Tužitelj je naime, predmetni tužbeni zahtjev za naknadu štete temeljio, između ostalog, na tvrdnjama i ocjenama da je tuženik odštetno odgovoran jer da je postupao protivno načelu savjesnosti i poštenja (čl. 4. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05 i 41/08) - dalje: ZOO)), jer je postupao suprotno dužnosti suradnje (čl. 5. ZOO), jer je postupao suprotno zabrani zloupotrebe prava (čl. 6. ZOO), te jer je postupao suprotno načelu jednake vrijednosti činidaba (čl. 7. ZOO). No, drugostupanjski sud preinačava prvostupanjsku presudu kojom je bio prihvaćen predmetni tužbeni zahtjev i taj tužbeni zahtjev odbija ispitujući osnovanost tog zahtjeva samo u svjetlu postupanja tuženika sukladno odredbi čl. 4. ZOO-a (sukladno načelu savjesnosti i poštenja). Ostale činjenične tvrdnje i ocjene tužitelja na kojima je temeljio tužbeni zahtjev drugostupanjski sud ispušta iz vida.
2.2. Isto tako, iako je prvostupanjski sud prihvaćajući predmetni tužbeni zahtjev ukazao da osnovanost tog zahtjeva proizlazi iz isprava u koje je prvostupanjski sud izvršio uvid, ali i iz iskaza saslušanih svjedoka NŽ, SŽ, GŽO i ŽŽ te umješača GŽ, drugostupanjski sud preinačava i odbija predmetni tužbeni zahtjev ocjenjujući osnovanost istoga tek kroz isprave. Drugostupanjski sud pri tom propušta iznijeti ocjenu iskaza navedenih svjedoka i umješača, odnosno propušta iznijeti ocjenu zbog kojih eventualno smatra da njihovi iskazi nisu od utjecaja na mogućnost utvrđenja spornih činjenica.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b. st. 3. ZPP dopustiti tužitelju podnošenje revizije protiv pobijane drugostupanjske presude u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava i to prava na pošteno suđenje. Na temelju odredbe čl. 389.b. st. 3. ZPP uzeto je da je predmetni prijedlogu za dopuštenje revizije povučen u odnosu na predmetna pravna pitanja.
4. Odluka o zahtjevu tužitelja za naknadu troška podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije osniva se na čl. 166. ZPP.
Zagreb, 14. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
