REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1421/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića, člana vijeća i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. L., OIB …, iz R. T., kojeg zastupa punomoćnica B. M., odvjetnica u Z., protiv tuženika S.-I. d.o.o., OIB …, sa sjedištem u Z., kojeg zastupa punomoćnik M. Č., odvjetnik u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž R-278/2021-3 od 25. listopada 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskoga radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-352/2017-89 od 4. prosinca 2023., u sjednici održanoj 14. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž R-278/2021-3 od 25. listopada 2023. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskoga radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-352/2017-89 od 4. prosinca 2020. Prijedlog je podnesen zbog pravnog pitanja za kojeg podnositelj navodi da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.
2. Pitanje koja je tuženik naznačio u prijedlogu glasi:
"Je li poslodavac oslobođen od odgovornosti za štetu nastalu radniku zbog ozljede na radu kada je radnik znao da mu kod obavljanja radnog zadatka prijeti opasnost -pogibelj, ali unatoč tome nastavlja s radom?".
3. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 387. stavka 1. u vezi s člankom 385.a stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije ne opravdava intervenciju najvišeg suda putem dopuštanja revizije.
5. Naime, u prijedlogu naznačeno pitanje polazi od netočne činjenične tvrdnje da je uzrok predmetne radne nezgode, koja je inače povod ovoj tužbi tužitelja kao radnika protiv tuženika kao poslodavca radi naknade štete, bila krajnja nepažnja tužitelja, dok su nižestupanjski sudovi isključili krajnju nepažnju kao uzrok štete i utvrdili da je za štetu isključivo odgovoran tuženik kao poslodavac zbog neprovođenja mjera zaštite na radu i neosiguravanja uvjeta za rad na siguran način, a koji zaključak su opravdali detaljnim, uvjerljivim, ozbiljnim i razboritim razlozima. Kada se pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije ne naslanja na činjenice koje su utvrđene u postupku koji je prethodio prijedlogu, tada o takvom pitanju ne ovisi odluka u sporu.
6. Osim toga, u odnosu na razlog važnosti koji se vezuje uz potrebe razvoja prava, valja odgovoriti da predlagatelj u prijedlogu nije naveo ni koje su to potrebe razvoja prava koje bi opravdavale intervenciju najvišeg suda putem dopuštenja revizije, poput usklađenja sudske prakse sa suvremenim društvenim okolnostima, standardima zaštite ljudskih prava uspostavljenima u praksi europskih ili domaćih sudova i slično.
7. Što se, pak, tiče tvrdnji o povredi prava na jednakost sviju pred zakonom, valja navesti da predlagatelj nije učinio vjerojatnim ovu povredu jer sadržaj prijedloga ukazuje tek na nezadovoljstvo pobijanom presudom zbog tumačenja „postojećih normi isključivo na štetu poslodavaca“, ali bez argumentirane konkretizacije takve tvrdnje. To ukazuje da predlagatelj u biti spomenutu povredu ustavnog prava veže uz nezakonitost pobijane odluke. Međutim nezakonitost, u pravilu, nije odlučna za ocjenu sadržava li revizija neko važno pitanje zbog kojega bi je trebalo dopustiti zato što revizija po dopuštenju, po novom konceptu koji je prihvaćen u domaćem parničnom postupku, u smislu spomenute zakonske odredbe, ne služi kontroli zakonitosti, kao što je služila ranije redovna revizija kojoj je to, zbog privatne funkcije te revizije, bila primarna svrha, dok je reviziji po dopuštenju primarna svrha ujednačavanje sudske prakse putem donošenja presuda s precedentnim učinkom, a u skladu s njezinom javnom funkcijom.
8. U takvim je okolnostima, na temelju odredbe članka 389.a stavaka 3. i 4. ZPP, valjalo odbaciti prijedlog tuženika za dopuštenje revizije i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 14. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil, v.r.
