REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1645/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Gordani Vidmar, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika ČG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Sabini Draganić, odvjetnici u Zagrebu, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr- 65/2023-2 od 18. prosinca 2023. kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2628/2021 od 5. srpnja 2022., u sjednici održanoj 14. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja od 1. do 5. se odbija.

II. Prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na šesto postavljeno pravno pitanje te u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-65/2023-2 od 18. prosinca 2023. kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 2628/2021 od 5. srpnja 2022.

1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem o ovrsi određena je ovrha na nekretnini ovršenika, zabilježbom rješenja o ovrsi u zemljišnim knjigama, utvrđivanjem vrijednosti i prodajom nekretnina koje su određene u prijedlogu za ovrhu, te namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom, ispražnjenjem nekretnine i njezinom predajom kupcu na temelju zaključka suda o prodaji, a sve na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zagrebu broj P-6221/04-19 od 22. ožujka 2007., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4177/08-2 od 1. prosinca 2009.

1.2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba ovršenika i potvrđeno prvostupanjsko rješenje o ovrsi.

2. Ovrhovoditelj u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predlaže odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije, navodeći da je drugostupanjski sud jasno obrazložio razloge zbog kojih je odbio žalbu tuženika, dok je vezano za žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. točaka 7., 9., 10. i 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje u tekstu: OZ) ovršenika uputio da pokrene parnicu. Nadalje, napominje da ovršenik podnijetim prijedlogom zapravo pobija raniju odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-642/21 od 11. veljače 2022. Potražuje trošak sastava odgovora.

3. Drugostupanjski sud je u pobijanoj odluci, pozivajući se na odredbe čl. 80. i 82. st. 1. OZ naveo da je ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu priložio zemljišnoknjižni izvadak kao dokaz da je ovršenik upisani vlasnik predmetne nekretnine, da ovrha nije određena na predmetu koji je izuzet iz ovrhe (čl. 50. st. 1. točka 6. OZ) niti je ostvaren istaknuti žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. točka 8. OZ, navodeći da je u ovom predmetu ovršna isprava (čl. 23. točka 1. OZ) podobna za ovrhu u smislu određenosti u naznaci vjerovnika, dužnika i obveze (čl. 29. stavak 1. OZ). Sud je naveo da žalbenim tvrdnjama ovršenik ističe žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. točke 7., 9., 10. i 11. OZ, a da sud drugog stupnja u ovršnom postupku nije ovlašten cijeniti osnovanost žalbe s obzirom na te žalbene razloge (iz čl.50. st. 1. točke 7., 9., 10. i 11. OZ), već da po navedenim žalbenim prigovorima postupa prvostupanjski sud primjenom odredbi čl. 52. st. 1. -4. OZ, kojima je propisano postupanje prvostupanjskog suda ako je žalba protiv rješenja o ovrsi izjavljena zbog razloga iz čl. 50. st. 1. točka 7., točka 9. do 11. OZ.

3.1. U tom smislu je prvostupanjski sud zaključkom i uputio ovršenika na pokretanje parničnog postupka radi proglašenja ovrhe određene rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-2628/21 od 5. srpnja 2022. nedopuštenom iz razloga propisanog čl. 50. st. 1. točke 7., 9., 10. i 11. OZ u roku od 15 dana od dostave zaključka.

4. Postavljenim pitanjima od 1. do 5.:

''1. Da li Odluku USRH treba primjenjivati i tumačiti na način da sud u ovršnom postupku u svakom slučaju kada prijedlog za ovrhu ima bilo koji nedostatak zbog kojeg ne može biti doneseno rješenje o ovrsi sukladno prijedlogu ovrhovoditelja, ovrhovoditelja treba pozivati na ispravak, odnosno dopunu prijedloga za ovrhu sukladno čl. 109. ZPP-a (pa čak i preko mjere u kojoj to sudovi redovno čine u parničnom postupku)?

2. Da li je sud ovlašten pozvati ovrhovoditelja da prijedlog za ovrhu ispravi, odnosno dopuni, zbog ocjene da je ovrhovoditelj prijedlog za ovrhu (odnosno ovršni zahtjev) postavio pogrešno - prema navodima na kojima ga temelji?

3. U slučaju kada je ovršni postupak pokrenut osnovom isprave koja nema svojstvo ovršne isprave (jer ne sadrži nalog na činjenje), odnosno kada isprava priložena prijedlogu za ovrhu nije dostavljena ni u izvorniku, ni u ovjerenom prijepisu (iako o prijedlogu za ovrhu odlučuje drugi sud nego što je odlučivao u postupku iz kojeg potječe ovršna isprava) - da li je takav prijedlog za ovrhu nepotpun, odnosno nerazumljiv (zbog čega bi sud trebao primijeniti odredbu čl. 109. ZPP-a) ili takav prijedlog za ovrhu nije osnovan?

4. Da li je sud time što je pozvao ovrhovoditelja da prijedlog za ovrhu ispravi, odnosno dopuni primjenom odredbe čl. 109. ZPP-a, a zbog ocjene suda da je ovrhovoditelj svoj prijedlog za ovrhu (odnosno ovršni zahtjev) postavio pogrešno, postupio protivno odredbama čl. 2. i čl. 7. ZPP-a?

5. Da li je Drugostupanjski sud time što je pozvao ovrhovoditelja da prijedlog za ovrhu ispravi, odnosno dopuni (zbog ocjene da je prijedlog za ovrhu, odnosno ovršni zahtjev postavio pogrešno), povrijedio prava Podnositelja zajamčena odredbom čl. 14., čl. 18., odnosno čl. 29. Ustava RH, odnosno prava Podnositelja zajamčena odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?'' ovršenik zapravo pobija raniju odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-642/21 od 11. veljače 2022., kojom je ukinuto rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2628/2021 od 31. kolovoza 2021., kojim je ovrha određena na temelju ovršne isprave i to rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama broj Ovr-1935/2011 od 6. rujna 2011. (a to rješenje o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama je donijeto na temelju prijedloga za ovrhu na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zagrebu broj P-6221/04-19 od 22. ožujka 2007., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4177/08-2 od 1. prosinca 2009.). Županijski sud u Splitu u navedenoj odluci poslovni broj Gž Ovr-642/21 od 11. veljače 2022. navodi da rješenje o ovrsi nije ovršna isprava već da je u konkretnom slučaju ovršna isprava presuda Općinskog suda u Zagrebu broj P-6221/04-19 od 22. ožujka 2007. te pozivajući se na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I/2881/2014 od 1. lipnja 2016., navodi da je sud prvog stupnja dužan pozvati ovrhovoditelja da uredi prijedlog za ovrhu sukladno uputi te da tada ponovo odluči o osnovanosti prijedloga za ovrhu. Potom je prvostupanjski sud zaključkom pozvao ovrhovoditelja na postupanje sukladno navedenoj uputi drugostupanjskog suda, što je ovrhovoditelj i učinio, pozivajući se na ovršnu ispravu, presudu Općinskog suda u Zagrebu broj P-6221/04-19 od 22. ožujka 2007. Potom je prvostupanjski sud donio rješenje o ovrsi Ovrv-2628/2021 dana 5. srpnja 2022. koje je potvrđeno predmetnom pobijanom odlukom.

5. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a i 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP), prema ocjeni revizijskog suda, postavljena pravna pitanje od 1. -5. u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, ovršenik je uz postavljena pitanja naveo kao razloge važnosti odluke koje nisu usporedive s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom. Podnositelj se poziva na drugostupanjske odluke u kojima su drugostupanjski sudovi zauzeli shvaćanje da nisu bili ispunjeni uvjeti iz čl. 109. st. 1. ZPP za pozivanje ovrhovoditelja na ispravak prijedloga, međutim te situacije nisu identične predmetnoj situaciji u toj mjeri da bi bile usporedive. Pritom valja napomenuti da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u naprijed navedenoj odluci utvrdio da zakonska mjera po kojoj se u ovršnim postupcima (posebno radi ovrhe na temelju ovršne isprave) ne primjenjuje institut pozivanja na ispravak podneska iz čl. 109. ZPP nije suglasna zahtjevima vladavine prava iz čl. 3. Ustava Rh u dijelu prava na pristup sudu.

5.1. U odnosu na šesto postavljeno pitanje „da li je drugostupanjski sud time što se uopće nije očitovao žalbenim razlozima Podnositelja, povrijedio pravo Podnositelja na pravično suđenje zajamčeno odredbama čl. 14., čl. 18., čl. 29. čl. Ustava RH?“ ovršenik nije jasno naznačio razloge važnosti tih pitanja u smislu čl. 385.a ZPP, a što je bio dužan na temelju odredbe čl. 387. st. 2. točka 3. ZPP. Pritom se napominje da kako sud drugog stupnja u ovršnom postupku nije ovlašten cijeniti osnovanost žalbe s obzirom na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. točke 7., 9., 10. i 11. OZ tako niti revizijski sud nije ovlašten cijeniti te iste razloge koji su istaknuti u postupku izvanrednog pravnog lijeka, kroz navode podnositelja da je pobijana drugostupanjska odluka lišena bilo kakvog obrazloženja u odnosu na žalbene razloge.

6. Obzirom u ovoj pravnoj stvari u odnosu na niti jedno od postavljenih pravnih pitanja nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. u vezi čl. 21. st. 1. OZ te čl. 400. st. 2. ZPP odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom I te na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. u vezi čl. 21. st. 1. OZ te čl. 400. st. 2. ZPP kao u izreci rješenja pod točkom II.

7. Nadalje, revizijski sud je ocijenio da podnositelj nije učinio vjerojatnim da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP.

7.1. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. u vezi s odredbom čl. 389.a st. 4. u vezi čl. 21. st. 1. OZ te čl. 400. st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci rješenja pod točkom II.

8. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 155. st. 1. ZPP te ovrhovoditelju nije priznat trošak odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije jer se radi o trošku koji nije bio potreban za vođenje ove parnice. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke rješenja.

Zagreb, 14. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković