REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-826/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Berislava Devčića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao izvjestiteljice i članice vijeća, te Renate Marić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. J., sina P. iz L., OIB: …, zastupanog po punomoćniku G. L., odvjetniku iz S., protiv tužene B. B. iz S., OIB: …, zastupane po punomoćniku J. A. M., odvjetniku iz S., radi činjenja i predaje, rješavajući žalbe tužitelja i tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj: P–1194/2022 od 26. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 14. svibnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužene B. B., te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj: P–1194/2022 od 26. listopada 2023., u pobijanom dosuđujućem dijelu (točka II. izreke).

II. Žalba tužitelja J. J. se uvažava, te se preinačava Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj: P–1194/2022 od 26. listopada 2023., u pobijanom odbijajućem dijelu (točka I. izreke) i odluci o troškovima postupka ( točka III. izreke), i sudi:

1. Nalaže se tuženoj B. B. iz S., OIB: …, ukloniti niski kameni zid s drvenom ogradom koji se nalazi na nekretnini označenoj kao čest. zgr. … k.o. B. na skici mjesta spora Geodetskog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju P. G. broj V-54/2019 "U S., rujan 2019." označenog plavom linijom, te omogućiti tužitelju J. J. iz L., M., OIB: …, suposjed predmetne nekretnine, kao i kaniti se ubuduće svakog uznemiravanja vlasničkih prava tužitelja, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženoj B. B. da naknadi tužitelju J. J. troškove parničnog postupka u iznosu od 3.325,39 eura sa zateznim kamatama tekućim od 26. listopada 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku 15 dana, dok se tužitelj odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova postupka.

III. Nalaže se tuženoj B. B. da naknadi tužitelju J. J. troškove žalbenog postupka u iznosu od 412,50 eura sa zateznim kamatama tekućim od 14. svibnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku 15 dana.

IV. Tužena B. B. odbija se sa zahtjevom za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je: I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tužiteljici – protutuženoj B. B. iz S., OIB: …, ukloniti niski kameni zid s drvenom ogradom koji se nalazi na nekretnini označenoj kao čest. zgr. … k.o. B. na skici mjesta spora Geodetskog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju P. G. broj V- 54/2019 "U S., rujan 2019." označenog plavom linijom te omogućiti tuženiku – protutužitelju J. J. iz L., M., OIB: …, suposjed predmetne nekretnine kao i kaniti se ubuduće svakog uznemiravanja vlasničkih prava tuženika – protutužitelja sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Usvaja se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tužiteljici – protutuženoj B. B. iz S., OIB: …, predati tuženiku – protutužitelju J. J. iz L., M., OIB: …, ključ od metalnih vrata koja se nalaze na nekretnini označenoj kao čest. zgr. … k.o. B., na skici mjesta spora Geodetskog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju P. G. broj V- 54/2019 "U S., rujan 2019." označenih linijom cijan boje te mu na taj način omogućiti suposjed predmetne nekretnine kao i kaniti se ubuduće svakog uznemiravanja vlasničkih prava tuženika – protutužitelja, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

III. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

2. Protiv odbijajućeg dijela prvostupanjske presude (točka I. izreke) tužitelj je pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je predložio drugostupanjskom sudu da presudu u pobijanom dijelu preinači na način da u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev, te da naloži tuženoj da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka, kao i troškove žalbenog postupka, sve uvećano za zateznu kamatu.

2.1. U sadržaju žalbe tužitelj u bitnom ističe da je nesporno da je gustirna (bunar) kao izvor pitke vode uvijek bio zajednički, odnosno da stranke niti njihovi prednici gustirnu (bunar) i okolno dvorište nisu podijelili na način da bi isti pripadao samo jednoj od njih, te da je zaključak prvostupanjskog suda da se drvena vrata ne zaključavaju pa da tužitelju nije onemogućen pristup na sporno zemljište potpuno neživotan i nelogičan, jer je činjenica da je tužena poduzela posao izvanredne uprave bez suglasnosti svih suvlasnika, te da je zbog toga potpuno nebitno da li tužitelj može „preskočiti“ zid i ogradu, i da li je kapija u svakom trenutku zaključana ili nije, a da je prema odredbi članka 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, dalje u tekstu: ZV) za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Tuženik je mišljenja da iz navedene odredbe ZV-a proizlazi utemeljenost tužbenog zahtjeva jer da bi tužena, kao suvlasnik, poduzimala bilo kakve radnje izvanredne uprave (dogradnja, nadogradnja, preuređenje), da joj je potrebna izričita suglasnost tužitelja, a da radnje koje su poduzete bez suglasnosti ovlašćuju tužitelja da traži uspostavu prijašnjeg stanja. Zbog navedenih razloga tužitelj je mišljenja da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada nije u cijelosti prihvatio njegov tužbeni zahtjev.

2.2. Tužitelj zaključno osporava i odluku o troškovima postupka smatrajući da troškovi postupka nisu pravilno određeni iz razloga što prvostupanjski sud nije imao u vidu da je tužena pravomoćnim dijelom presude poslovni broj: P–3122/16 od 25. kolovoza 2020. u cijelosti odbijena sa tužbenim zahtjevom kojim je tražila utvrđenje prava vlasništva na čest. zgr. …, …, …, …, …, sve k.o. B., pa da njegov protutužbeni zahtjev, koji se sastoji od uklanjanja betonskog zidića i predaje ključa, ne može imati istu novčanu protuvrijednost kao i utvrđenje vlasništva kuće i ostalih čestica, kao i iz razloga što je pravilnom primjenom materijalnog prava tužitelj trebao u cijelosti uspjeti u parnici.

3. Protiv dosuđujućeg dijela prvostupanjske presude (točka II. izreke) tužena je pravovremeno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je predložila drugostupanjskom sudu da presudu u pobijanom dijelu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, te da naloži tužitelju da naknadi tuženoj troškove parničnog postupka, kao i troškove žalbenog postupka.

3.1. U sadržaju žalbe tužena ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) iz razloga što presuda u pobijanom dijelu nema uopće razloga, i to prije svega zbog toga što nije obrazložio kako je činjenicu da tužitelju zadnjih 30 godina nije smetalo što je tužena u posjedu nekretnine s druge strane željezne kapije doveo u vezu s odredbama koje uređuju navedenu materiju, kao i da tužena nije smetala tužitelja u posjedu, te da u obrazloženju uopće nije naveo na kojim odredbama temelji svoju odluku, a nije imao u vidu niti činjenicu da iz iskaza tužene proizlazi da tužitelj nije nikada tražio tuženu da mu preda ključ od željezne kapije, niti je na neki drugi način pokušao mirnim putem zatražiti da mu se nekretnina preda u suposjed, s tim da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi i da je tužitelj u potpunosti prekoračio zakonske rokove za podnošenje tužbe radi smetanja posjeda.

3.2. Tužena, nadalje, žalbenim navodima ukazuje da u postupku uopće nije utvrđeno da bi tužena smetala tužitelja u posjedu, te da li tužitelj ima ključ od navedene željezne kapije, kao i da li je željezna kapija trajno, ponekad ili rijetko zaključana, a budući je teret dokaza na tužitelju i da isti nije dokazao niti jednu od navedenih činjenica, da ga je trebalo odbiti i s tim dijelom tužbenog zahtjeva. Obzirom da tužena smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan osporava i odluku o troškovima postupka navodeći da joj je tužitelj dužan naknaditi zatražene troškove parničnog postupka u cijelosti.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalba tužitelja je osnovana, dok žalba tužene nije osnovana.

6. Neosnovano tužena u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, budući presuda u pobijanom dijelu sadrži valjano obrazložene razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima, te se može ispitati. Drugostupanjski sud je, također, ispitao pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda stranaka i u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, te je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.

7. Tužitelj je pod točkom I. tužbenog zahtjeva zatražio da se naloži tuženoj da sa čest. zgr. … k.o. B. ukloni niski kameni zid sa drvenom ogradom, te da omogući tužitelju suposjed predmetne nekretnine, dok je pod točkom II. tužbenog zahtjeva zatražio da se naloži tuženoj da preda tužitelju ključ od metalnih vrata koja se nalaze na nekretnini označenoj kao čest. zgr. … k.o. B..

8. U odnosu na točku II. tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za čest. zgr. … k.o. B., utvrdio da su na predmetnoj nekretnini upisani tužitelj u 1/6 dijela i tužena u 280/4320+1/720+505/4320 dijela, dok je iz iskaza stranaka i svjedoka T. R. i M. J. utvrdio da je željezna kapija koja se nalazi na ulazu u navedenu česticu postavljena pred 30-tak godina, da se kapija nekada zaključava, a nekada da ostane otvorena, te da tužitelj ne raspolaže ključem od kapije.

8.1. Člankom 37. stavkom 6. ZV-a propisano je da svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva, dok je člankom 161. 1. ZV-a propisano da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a stavkom 2. da vlasnikovo pravo iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno.

8.2. Obzirom da prema članku 161. stavku 2. ZV-a vlasnikovo pravo na predaju u posjed ne zastarijeva, nisu osnovani žalbeni navodi tužene kojima tvrdi da je tužitelj prekoračio zakonske rokove za podnošenje tužbe radi smetanja posjeda.

8.3. Imajući u vidu da je u postupku utvrđeno da je tužitelju kao suvlasniku predmetne nekretnine onemogućen pristup na istu iz razloga što ne raspolaže ključem od kapije, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da mu je zbog toga povrijeđeno njegovo pravo na njezin suposjed, te je pravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio točku II. tužbenog zahtjeva, i to primjenom citiranih odredbi članka 37. stavka 6. ZV-a u vezi s člankom 161. 1. i 2. ZV-a, zbog čega je valjalo žalbu tužene odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu u točki II. izreke potvrditi.

9. U odnosu na točku I. tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za čest. zgr. …, upisanu u zk.ul. …, k.o. B., utvrdio da je kao suvlasnik upisan tužitelj J. J., sin P., za 12/30 dijela (1728/4320 dijela), dok je tužena upisana za 791/4320 dijela, a da su za ostale dijelove iste nekretnine upisani M. J., sestra tužene, za 286/4320 dijela, M. A. za 219/4320 i za 432/4320 dijela, dok je uvidom u Ugovor o darovanju iz 2004. utvrđeno da je M. (M.) A. majci tužene M. J. darovala brojne nekretnine u k.o. S., k.o. B. i k.o. D., međutim da predmetna čest. zgr. … nije ušla u sastav darovane imovine.

9.1. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da su predmetne nekretnine kao jedinstvena cjelina položene u središtu mjesta L., a na temelju nalaza i mišljenja vještaka P. G. utvrđeno je da je kuća stranaka položena na više različitih čestica, i to na čest. zgr. …, …, …, …, te na čest. zem. ...., da se sporna metalna vrata nalaze na južnoj strani (označena na skici mjesta spora linijom cijan boje) i da su postavljena na čest. zgr. …, a da je kameni zid s drvenom ogradom na tom zidu položen u smjeru sjever – jug i da je na južnom dijelu odmaknut cca 10 cm od stambenog objekta (označena na skici mjesta spora linijom plave boje).

9.2. Prvostupanjski sud je na temelju iskaza svjedoka T. R. i M. J., koje je u cijelosti prihvatio jer su suglasno iskazivali, utvrdio da kuću dijele tužena i tužitelj J. J., te da su se njihovi prednici odavno podijelili i da svatko uživa svoj dio kuće, ali da im nije poznato da li su podijeljena i dvorišta ispred kuća, dok je iz iskaza saslušanih stranaka utvrđeno da je sporni kameni zidić visine cca 40 cm izgradila tužena i da po sredini predmetnog kamenog zidića postoji otvor na koji su prijatelji tužene, obzirom na pse koji su s njima boravili u kući tužene, dogradili drvena vratašca koja nemaju brave i ne mogu se zaključati, te drvenom ogradom povisili kameni zidić.

9.3. Nadalje je uvidom u ispravu naslovljenu kao Medjusobna dioba nekretnina braće T., J., A., P. i M. J. pok. B. iz L., izvršene dana 18. rujna 1938. godine, utvrđeno da je izvršena materijalna i fizička dioba "Vele" i "Male" kuće, ali da prema opisanom načinu korištenja okućnice ne proizlazi da su jasno definirane međe posjeda, tako da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nije došlo do fizičke diobe čest. zgr. … i … k.o. B. u odnosu na način korištenja okućnice, odnosno da suvlasnička zajednica na navedenim nekretninama nije razvrgnuta.

10. Prvostupanjski sud je odbio tužitelja s točkom I. tužbenog zahtjeva iz razloga što je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio da drvena vrata na postavljenom zidiću nemaju brave i da se ne mogu zaključati, te da je tužitelj u svakom trenutku u mogućnosti pristupiti u dio dvorišta iza predmetnog zidića, zbog čega je zaključio da tužena nije povrijedila pravo tužitelja na predmetnoj nekretnini, odnosno da mu nije oduzela posjed.

11. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda je pogrešan, te ga ovaj drugostupanjski sud ne prihvaća.

11.1. Naime, člankom 41. stavkom 1. ZV-a propisano je da je za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna suglasnost svih suvlasnika, dok je članak 46. stavkom 1. ZV-a propisano da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.

12. Imajući u vidu da je u postupku utvrđeno da je sporni kameni zid s drvenom ogradom sagradila tužena bez suglasnosti tužitelja kao suvlasnika na predmetnoj nekretnini, tužitelj po ocjeni ovog drugostupanjskog suda ima pravo tražiti od tužene rušenje tog zida i omogućavanje suposjeda iste nekretnine, i to bez obzira na činjenicu što drvena vrata na postavljenom kamenom zidu nemaju brave i što se ne mogu zaključati, zbog čega je valjalo temeljem članka 373. točka 3. ZPP-a pobijanu presudu u tom dijelu preinačiti i odlučiti kao u točki II.1. izreke ove drugostupanjske presude.

13. Obzirom da je ovaj sud preinačio pobijanu presudu, odlučio je i o troškovima cijelog postupka temeljem članka 166. stavak 2. ZPP-a, imajući pri tome u vidu da je tužena kao tužiteljica u ovom predmetu podnijela tužbu s kojom je u cijelosti pravomoćno odbijena, te da je tužitelj kao protutuženik podnio protutužbu s kojom je u cijelosti uspio, te je tužitelju priznao troškove sastava protutužbe u iznosu od 100 bodova temeljem Tbr. 7. toč.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje u tekstu: Tarifa), trošak sastava podneska od 5. studenog 2019. u iznosu od 100 bodova temeljem Tbr. 8. toč.1. Tarife jer se tim podneskom tužitelj očitovao na nalaz i mišljenje vještaka, te je u skladu s njim postavio tužbeni zahtjev, troškove sastava žalbe od 3. rujna 2020. u iznosu od 125 bodova temeljem Tbr. 10. toč.1. Tarife, troškove zastupanja na ročištima od 2. listopada i 8. studenog 2018., 16. rujna, 29. listopada i 19. studenog 2019., te od 9. srpnja 2020., 15. studenog 2022., 2. veljače i 10. listopada 2023. u iznosima od po 100 bodova temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife, što iznosi ukupno 1225 bodova, odnosno 2.438,78 eura, a s priznatim PDV-om od 25% u iznosu od 609,70 eura ukupno priznati iznos tužitelju za navedene radnje iznosi 3.048,48 eura.

13.1. Tužitelju su, nadalje, priznati zatraženi troškovi sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 53,09 eura, predujam za geodetsko vještačenje u iznosu od 223,82 eura /3.750,00 kuna, tako da ukupno priznati troškovi tužitelju iznose 3.325,39 eura, zbog čega je odlučeno kao u točki II.2. izreke pobijane presude. Tužitelj je za troškove zastupanja na očevidu na licu mjesta od 16. rujna 2019. zatražio 200 bodova, a prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife ima pravo na 100 bodova, zbog čega je za te troškove odbijen sa iznosom od 100 bodova, odnosno sa iznosom od 248,85 eura sa obračunatim PDV-om.

14. Tužitelju, koji je u žalbenom postupku uspio u cijelosti, ovaj sud je priznao i zatraženi trošak sastava žalbe s PDV-om u iznosu od 312,50 eura temeljem Tbr. 10. toč.1. Tarife, te trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 100,00 eura temeljem Tar.br.3. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (NN 37/23), što iznosi ukupno 412,50 eura (točka III. izreke).

15. Tužena je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova žalbe jer s istom nije uspjela, a temeljem članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZPP-a (točka IV. izreke).

16. Zbog iznesenog odlučeno je temeljem članka 368. stavka 1. i članka 373. točka.

3. ZPP-a kao u izreci.

U Požegi 14. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća

Berislav Devčić, v.r.