REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-612/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja H. r., OIB …, Z., zastupanog po punomoćnici M. Č., odvjetnici u Z., protiv ovršenika D. A. j.d.o.o., OIB …, S., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr- 79/2023-2 od 14. travnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Ovrv-7251/2021-4 od 29. rujna 2022., u sjednici održanoj 14. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Revizija ovrhovoditelja se odbija.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem obustavljen je ovršni postupak u ovoj pravnoj stvari.
2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.
3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-2651/2023-2 od 17. listopada 2023. dopušteno je ovrhovoditelju podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog pravnog pitanja:
„Je li javni bilježnik ovlašten spis dostaviti sudu radi daljnjeg postupanja u slučaju neuplate predujma troškova postupka od strane ovrhovoditelja?"
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, ovrhovoditelj je, pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP) te čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje u tekstu: OZ), podnio reviziju i to zbog pitanja u odnosu na koje je dopuštena. Predlaže prihvaćanje revizije na način da revizijski sud odluči da je isključivo pravo suda na temelju OZ pozvati ovrhovoditelja sukladno čl. 14. st. 2. OZ na dužnost predujmljivanja troškova, a ako se isti ne podmire, da se ovrha obustavi te da odluči da javni bilježnik nije ovlašten sudu proslijediti spis na postupanje u slučaju neuplate predujma troškova.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija nije osnovana.
7. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 3. ZPP, u povodu revizije revizijski sud ispituje pobijano rješenje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.
8. Ovrhovoditelj je u ovom predmetu nadležnom općinskom sudu podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (općenito na imovini ovršenika), koji prijedlog je sud, sukladno odredbi čl. 39.a st. 4. OZ, povjerio u rad javnom bilježniku, kao svom povjereniku. Javni bilježnik je pozvao ovrhovoditelja na predujmljivanje troškova javnog bilježnika u visini 31,25 kuna (što iznosi 4,15 eura), pozivajući se u tom pozivu na odredbu čl. 14. st. 11., u svezi čl. 9. i čl. 289. st. 1. i 2. OZ te je ovrhovoditelja upozorio da se, u slučaju nepredujmljivanja tog troška postupka, daljnja radnja neće poduzeti. S obzirom da je ovrhovoditelj propustio postupiti po tom pozivu, javni bilježnik je spis proslijedio općinskom sudu, koji je donio rješenje kojim je obustavio ovršni postupak, pozivom na odredbu čl. 14. st. 2. OZ.
9. Drugostupanjski sud je prihvatio navedenu ocjenu suda prvog stupnja.
10. Prema odredbi čl. 278. st. 1. OZ (koja odredba je u razdjelu četvrtom OZ naziva ''sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi'') javni bilježnik odlučuje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama OZ te prema st. 2. istog članka provodi postupovne radnje u ovršnom postupku kao povjerenik suda.
10.1. Postupanje javnih bilježnika u povodu prijedloga za ovrhu propisano je u odredbi čl. 281. OZ, međutim ta odredba je podnormirana u pogledu načina postupanja javnih bilježnika u situacijama kada ovrhovoditelj ne postupi po pozivu na uplatu predujma (u smislu čl. 281. st. 1. i 2. OZ). Stoga je potrebno pristupiti (teleološkom) tumačenju navedenih zakonskih odredbi.
10.2. Odredba čl.14. OZ glasi:
"(1) Troškove postupka u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.
(2) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti. (…)
(9) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(10) Iznos, rokove te način plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave iz stavka 9. ovoga članka utvrdit će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(11) Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti.".
10.3. Odredba čl. 289. OZ glasi:
"(1) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Naknada koju ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio je troška ovrhe. (3) Za određivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaća se sudska pristojba.
(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba članka 285. ovoga Zakona plaća se sudska pristojba.".
11. Javni bilježnik je pozvao ovrhovoditelja predujmiti iznos od 31,25 kuna (25,00 kuna uvećano za stopu PDV), na ime predujma troška javnog bilježnika te, s obzirom na stadij ovršnog postupka u trenutku slanja te obavijesti i sagledavanja predvidivih i potrebnih radnji koje se u tom stadiju imaju nužno izvršiti, ne bi trebalo biti sporno da se radi o predujmljivanju troška dostave tj. slanja ovršeniku obavijesti u smislu čl. 281. st. 1. i 2. OZ, uz koji se dostavlja prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, dakle troška koji je u fiksnom iznosu određen člankom 7. st. 1. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine", broj 9/21, 18/22).
12. Odredbom čl. 14. st. 2. OZ određena je obveza ovrhovoditelja da u roku koji odredi sud predujmi trošak postupka. Dalje taj stavak čini razliku između situacije kada se zbog nepredujmljivanja troškova ovrha obustavlja (a to je kada se ovrha ne može provesti), od situacije kada se (samo) određena radnja neće provesti (a to kada o /ne/provođenju radnje ne ovisi ovrha).
12.1. Odredbom čl. 14. st. 11. OZ određena je obveza postupanja ovrhovoditelja po pozivu javnog bilježnika na predujmljivanje troškova postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje, kao i ovlast javnog bilježnika na takvo pozivanje, uz davanje upozorenja da se, u slučaju nepredujmljivanja troškova, radnja neće provesti.
13. Iako je javni bilježnik, u skladu sa svojim ovlaštenjem, upozorio na neprovođenje radnje u slučaju nepostupanja po njegovom pozivu (nalogu za predujmljivanje troška), a ne na obustavu ovrhe (što mu OZ niti ne propisuje), jasno je da u tom stadiju postupka neprovođenje konkretne radnje (dostave obavijesti u smislu čl. 281. st. 1. i 2. OZ, uz koji se dostavlja i prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave) neminovno rezultira nemogućnošću daljnjeg provođenja cijelog ovršnog postupka.
14. Dakle, javni bilježnik nema ovlaštenje obustaviti postupak ako nije plaćen predujam za radnju koju treba poduzeti, već jedino može, kao povjerenik suda, provesti one radnje za koje je ovlašten na temelju zakona. Stoga je jedino logično i svrhovito, da, kada nije plaćen predujam za njegovu radnju, javni bilježnik spis dostavi sudu čiji je povjerenik, koji će obustaviti ovrhu, jer je sud ovlašten donijeti takvo rješenje. U protivnom, kada bi javni bilježnik zadržao spis (bez provođenja radnje, a na temelju čl. 14. st. 11. OZ) te o prijedlogu za ovrhu ne bi bilo odlučeno, bilo bi povrijeđeno pravo ovrhovoditelja na pristup sudu.
15. Prema tome, na sudovima je da u predmetnoj situaciji tumačenjem normi ispune pravnu prazninu. Jedino logično, svrhovito i smisleno ispunjavanje pravne praznine je tumačiti naprijed navedene odredbe na način da će u ovakvoj situaciji javni bilježnik kao povjerenik suda, nakon što bilježniku ne bude plaćen predujam za postupanje, vratiti spis sudu koji će shodnom primjenom odredbe čl. 14. st. 2. OZ obustaviti ovrhu jer se bez radnje javnog bilježnika ovrha ne može provesti, upravo zbog neplaćanja predujma ovrhovoditelja (tako i ovaj sud u odluci Rev-56/2024-2 od 31. siječnja 2024.).
16. Prema ocjeni revizijskog suda, zaista bi bilo neracionalno zahtijevati od suda, u trenutku kada mu je prijedlog vraćen od strane javnog bilježnika (uz obavijest da ovrhovoditelj nije predujmio trošak postupanja javnog bilježnika), da sud pozivom na odredbu čl. 14. st. 2. OZ ponovno zahtijeva od ovrhovoditelja plaćanje predujma, kako bi u slučaju da taj trošak ne bude plaćen zaključio da se radnja javnog bilježnika neće provesti, i uslijed toga obustavi ovrhu.
17. Na temelju naprijed izloženog, odgovor na pitanje glasi:
''javni bilježnik ovlašten je spis dostaviti sudu radi daljnjeg postupanja, u slučaju neuplate predujma troškova postupka od strane ovrhovoditelja'' nakon čega je sud ovlašten obustaviti ovrhu pozivom na odredbu čl. 14. st. 2. OZ.
18. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 391. st. 6., u svezi čl. 400. st. 2. ZPP te čl. 21. st. 1. i čl. 12. st. 1. OZ, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 14. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković, v.r.
