REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-636/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari 1-tužitelja HŽ Putnički prijevoz d.o.o., OIB 80572192786, Zagreb, Strojarska cesta 11, zastupanog po punomoćniku Žarku Smolčiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Smolčić i Partneri d.o.o. u Zagrebu, i 2- tužitelja HŽ CARGO d.o.o., OIB 08720210702, Zagreb, Trg kralja Tomislava 11/I, zastupanog po punomoćniku Draženu Delaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Miramarska 22, zastupanog po punomoćnici Gordani Gotal Jelačić, dipl. iur., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6278/2019-3 od 9. studenog 2020. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1488/19 od 23. rujna 2019., u sjednici održanoj 14. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika te se ukidaju presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6278/2019-3 od 9. studenog 2020. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1488/19 od 23. rujna 2019. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka nastalim u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljima iznos od 240.051,38 kn sa zateznim kamatama tekućim od 10. ožujka 2010. do isplate (točka I. izreke) te naknaditi 1-tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 29.437,50 kn sa zateznim kamatama tekućim od 23. rujna 2019. do isplate (točka II. izreke) dok je odbijen zahtjev 1-tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 17.625,00 kn (točka III. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom odbijene su žalbe i tužitelja i tuženika kao neosnovane i potvrđena je presuda suda prvog stupnja.

3. Ovaj je sud rješenjem broj Revd-724/2021-2 od 3. ožujka 2021. dopustio tuženiku reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

''Može li se Pravilnik tužitelja primjenjivati na obvezno pravne odnose tužitelja i trećih osoba izvan organizacije tužitelja odnosno može li Pravilnik tužitelja biti temelj za utvrđivanje osnove i visine štete nastale zbog izgubljene dobiti, odnosno na koji način treba tumačiti i primjenjivati tužiteljev Pravilnik o štetama?''.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženik podnosi reviziju protiv drugostupanjske presude pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19 - dalje u tekstu: ZPP) pobijajući je zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud reviziju prihvati i presudu suda drugog stupnja preinači na način da tužbeni zahtjev odbije u cijelosti.

5. Tužitelj je podnio odgovor na reviziju u kojem je predložio reviziju odbiti kao neosnovanu te je zatražio naknadu troška pristojbe na odgovor na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Pobijana je presuda, sukladno odredbi čl. 391. st. 1. ZPP, ispitana samo u dijelu u kojem je dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 240.051,38 kn (31.860,29 EUR), nastalu uslijed troškova zastoja u prometu i izmakle koristi te štete na lokomotivi, zbog naleta vlaka na teretni kamion osiguran kod tuženika, 9. prosinca 2009., kod kolodvora Cerna.

9. Prvostupanjski sud je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev, navodeći da se potraživanje tužitelja temelji na Pravilniku o izvanrednim događajima u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 64/09, dalje u tekstu: Pravilnik) koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, a koji je donijet na temelju odredbe čl. 65. st. 3. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu („Narodne novine“ broj 40/07, 120/08, 141/09, 126/09, 128/09 i 133/09) te da Pravilnik djeluje prema svim sudionicima u prijevoznom procesu, te da su istim propisani načini nastanka štete, oblici pretrpljene štete i način utvrđivanja visine pretrpljene štete. Visinu štete sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka, koji se prilikom izračunavanja visine štete pozvao na metodologiju iz Pravilnika, koji način obračuna je sud prihvatio, navodeći da se radi o mjerodavnom podzakonskom aktu.

10. Drugostupanjski sud je ocijenio da je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, jer da nije, izravno i samo, primijenio odredbe Pravilnika već da je visinu štete utvrdio sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima, a na temelju vještačenja koje je, kao potkrijepu svojim tvrdnjama predložio tužitelj u smislu odredbe čl. 219. st. 1. ZPP i iz kojeg nalaza i mišljenja vještaka proizlazi visina nastale štete u dosuđenom iznosu.

11. Osnovano revident postavljenim pitanjem ukazuje na pogrešan pravni pristup kako drugostupanjskog tako i prvostupanjskog suda, jer se pitanje nastanka štete s osnove izmakle koristi i zastoja u prometu ne može u odnosu na tuženika (treću osobu) utvrđivati na temelju Pravilnika, već se zaključak o postojanju i visini štete može temeljiti samo na valjanim dokazima o postojanju i visini štete, a štetniku se može naložiti popravljanje samo one štete koja je stvarno i nastala, kako u pogledu onoga u čemu se ista sastoji tako i u pogledu visine u kojoj je nastala (tako i ovaj sud u odlukama broj Rev-3464/2019 od 22. studenoga 2022., Rev-567/2023. od 10. listopada 2023.). Pri tome valja poći od odredbe čl. 1089. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 - dalje u tekstu: ZOO) prema kojoj oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, kao i odredbe st. 3. istoga članka koja propisuje da se pri ocjeni visine izmakle koristi uzima u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnom okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Time je ujedno i odgovoreno na pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena.

12. Zbog pogrešnog pravnog pristupa (smatrajući da se predmetna šteta može utvrđivati na temelju Pravilnika) nižestupanjski sudovi nisu raspravili sve relevantne činjenice vezane za osnovu i visinu zahtjeva, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP prihvatiti reviziju tuženika i ukinuti obje nižestupanjske odluke te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

13. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

14. Temeljem odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao cijene, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (1 euro = 7,53450 kuna).

Zagreb, 14. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković

Broj zapisa: 9-30867-de021

Kontrolni broj: 075eb-4cf6f-ed07b

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Slavko Pavković, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.