REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-1473/2023-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Sanje Tolić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika S. G. d.o.o. i dr. zbog prekršaja iz zbog prekršaja iz članka 88. stavka 1. Zakona o strancima (Narodne novine broj: 133/20, 114/22 i 151/22, dalje u tekstu: Zakon o strancima), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor upućivanja i zapošljavanja, KLASA: … URBROJ: … od 20. veljače 2023., nakon provedene
glavne rasprave, zaključene 9. svibnja 2024. u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 13. svibnja 2024. objavio je
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: S. G. d.o.o.
OIB: … , sa sjedištem u S.,prekršajno nekažnjavana,
kao pravna osoba,
drugookrivljenik: M. K., OIB: …, sin
pok. I. i pok. M. dj. K., rođen … u I., s prebivalištem u S., VSS, po zanimanju ing.
graditeljstva, zaposlen u vlastitom trgovačkom društvu, mj. primanja cca. 1.200,00 eura,
srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac jednog djeteta, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,
k r i v i s u
1) što su dana 24. siječnja 2023. na otoku H., prvookrivljenik kao poslodavac
– pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, zaposlili radnika D. L., državljanina treće zemlje – B. i H., na poslovima
upravljanja teretnim vozilima, a da isti nije imao izdanu dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj, odnosno potvrdu o prijavi rada,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac – pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, zaposlili državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članka 88. stavak 1.),
2) što dana 24. siječnja 2023. na otoku H., prvookrivljenik kao poslodavac i drugookrivljenik kao odgovorna osoba poslodavca, nisu za radnika D. L., koji
je navedenoga dana započeo s radom kod prvookrivljenika, nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja dostavili podatke o početku osiguranja, najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac i drugookrivljenik kao odgovorna osoba poslodavca nisu za radnika prijavili osiguranje,
3) što dana 24. siječnja 2023. na otoku H., prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu za radnika D. L.,
koji je navedenoga dana započeo s radom kod prvookrivljenika, dostavili prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu prijavili radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,
čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 88. stavku 1. Zakona o strancima, kažnjiv po članku 247. stavku 2. točki 1. i članku 247. stavku 5. istog Zakona; djelom pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju), kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istog Zakona te djelom pod točkom 3) prekršaj opisan u članku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 1. podstavku 2. i stavku 2. istog Zakona.
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon) prvookrivljeniku se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (tisuću dvjesto) eura
za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura
za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 1.500,00 (tisuću petsto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona
i z r i č e
PRVOOKRIVLJENIKU UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.000,00 (tri tisuće) EURA
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, drugookrivljenom se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura
za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 100,00 (stotinu) eura
za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona
i z r i č e
DRUGOOKRIVLJENIKU UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
1.200,00 (tisuću dvjesto) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 40,00 (četrdeset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude,
jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 20. veljače 2023. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.
2. Na glavnu raspravu pristupio je drugookrivljenik, ujedno i jedini ovlašteni predstavnik, osnivač te član prvookrivljene pravne osobe, slijedom čega se uzima da je isti predstavnik pravne osobe u smislu članka 114. stavka 4. Prekršajnog zakona.
3. Očitujući se o optužnom aktu u svoje ime te u ime prvookrivljenika, drugookrivljeni je na glavnoj raspravi izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Dalje je u svojoj obrani naveo da se 30 godina bavi građevinom i nikada nije imao zaposlenog radnika „na crno“. Što se tiče spornog D. L.,
istaknuo je kako je isti po zanimanju vozač, što je vrlo traženo zanimanje i preko nekih kontakata da je došao do tog momka te ga je želio angažirati na jednom gradilištu na
H.. Imenovani da je 23. siječnja 2023. došao na otok H. te se prva dva dana upoznavao s gradilištem i radnim osobljem tj. kolegama. Trećega dana boravka na H. D. su dali na upravljanje jedan kamion i praktički istoga jutra nakon izlaska iz gradilišta dočekala ga je policijska patrola. Ističe kako je prema njegovom mišljenu D. jedini „krimen“ činjenica da je srpske nacionalnosti i da su to čuli u kafiću u kojem je sjedio prve večeri. Netko je to dojavio policiji koja mu je organizirala odmah „sačekušu“. Inače, da je riječ o dobrom radniku i smatra da je ovim postupanjem nastala šteta njegovoj firmi. Na pitanje suda je li u tom trenutku D. L. imao ishođenu dozvolu za boravak i rad, okrivljenik odgovara da nije, a time ga nije bilo moguće ni prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
4. Tijekom dokaznog postupka pročitan je ugovor o radu na određeno vrijeme između G. d.o.o. i D. L., izvadak iz evidencije HZMO-a za osiguranika
D. L. i dopis PP Hvar Državnom inspektoratu, Inspekciji rada od 27. siječnja 2023. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva
Republike Hrvatske za okrivljenike, iz koje je vidljivo da su isti prekršajno neosuđivani.
4.1. Iz ugovora o radu na određeno vrijeme između poslodavca S. G.
d.o.o., zastupanog po direktoru M. K., i radnika D. L. od 23.
siječnja 2023. proizlazi kako su navedene stranke toga dana sklopile ugovor o radu zbog otvaranja novih gradilišta s trajanjem od godinu dana te početkom rada 24. siječnja 2023.
4.2. Uvidom u izvadak iz evidencije HZMO-a za osiguranika D. L.
utvrđeno je kako isti nije imao prijavljen mirovinsko osiguranje u vrijeme rada za prvookrivljenu pravnu osobu i da mu je status osiguranika bio naveden kao „nezaposlen“.
5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući izvedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.
6. Odredbom članka 247. stavka 2. točke 1. Zakona o strancima određeno je da će se novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.); dok je stavkom 5. istog članka propisano kako će se za isti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 3.980,00 eura kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
6.1. Odredba članka 172. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (točka 4.).
6.2. Kaznena odredba članka 150. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00
eura kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 3.), dok će se prema stavku
2. istoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura za prekršaj kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
7. Iako se drugookrivljenik formalno očitovao kako se ne smatra krivim za prekršaje koji se njemu i okrivljenoj pravnoj osobi stavljaju na teret, on sadržajno priznaje sva obilježja utuženih prekršaja. Naime, drugookrivljenik ne spori da je zaposlio radnika D. L. na poslovima upravljanja teretnim vozilom, iako imenovani nije imao izdane dozvole za boravak i rad, odnosno potvrdu o prijavi rada za sporno razdoblje. To posljedično podrazumijeva da se radnika nije moglo prijaviti tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a što okrivljenik također ne osporava. Sve navedeno potkrijepljeno je sadržajem izvedenih materijalnih dokaza, u prvom redu ugovora o radu između radnika D. L. i poslodavca S. G. d.o.o., gdje
je kao datum početka rada naveden 24. siječnja 2024., s tim da je isti prema dopisu Policijske postaje Hvar zatečen pri upravljanju teretnim vozilom u vlasništvu prvookrivljenika tri dana poslije, odnosno 27. siječnja 2024.
7.1. Slijedom navedenog, iz izvedenih dokaza jasno proizlazi da su okrivljenici ostvarili sva obilježja prekršaja za koje se terete, zbog čega ih je trebalo proglasiti krivim i kazniti kako je to navedeno u izreci presude.
8. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i same okrivljenika pa je tako kao olakotna okolnost uzeta u obzir činjenica da se okrivljenici, unatoč dugogodišnjem gospodarskom djelovanju, nikada nisu javljali kao počinitelji, kako gospodarskih, tako i drugih prekršaja. Sud je u tom pravcu cijenio i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, u smislu da je sporni zaposlenik bio u radnom odnosu kod prvookrivljenika, barem prama prikupljenim dokazima, svega tri dana. Kako s druge strane kod okrivljenika nisu utvrđene izražene otegotne okolnosti, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročite olakotne okolnosti iz članka 37. Prekršajnog zakona koje opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od one koja je zakonski propisana za svaku vrstu okrivljenika, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupne novčane kazne navedene u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti u svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
8.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 3. i članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Hvar, 13. svibnja 2024.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić,v.r.
Mario Bakota,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni viši sud.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis
Za točnost otpravka-ovlaštena službenica
Sanja Tolić
