Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-145/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice D. B. iz D., OIB:…, koju zastupa punomoćnica R. M., odvjetnica u Odvjetničkom uredu M. Z., R., radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-29384/2022 od 17. veljače 2023., 10. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagateljice D. B. i ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-29384/2022 od 17. veljače 2023. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe žalbe predlagateljice upisane rješenjem Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-8037/2023 od 3. travnja 2023., na nekretnini upisanoj u zk.ul.br. 571 k.o. D..

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke, odbijen je prijedlog predlagateljice za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka kojim predlagateljica zahtijeva da se u pogledu nekretnine kč.br. 1327/2 upisane u zk.ul.br. 571 k.o. D., ispravi zemljišnoknjižni upis na način da se predlagateljica upiše kao vlasnica u 1/1, dok je pod točkom II. izreke, određena zabilježba odbijenog prijedloga na opisanoj nekretnini.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica iz žalbenog razloga propisanog odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/2019, 128/2022., dalje ZZK). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Žalba predlagateljice je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka propisane odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kad je odbio prijedlog predlagatelja, čemu žaliteljica žalbenim navodima osnovano prigovara.

6. Predmet ovog postupka je pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka na nekretnini upisanoj u zk.ul.br. 571 k.o. D. (

kč.br. 1327/2).

7. Žaliteljica u žalbi prigovara zaključku suda da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na predmetnoj nekretnini, pozivajući se na dostavljeni povijesni posjedovni list, katastarski plan i kupoprodajni ugovor, smatrajući da uslijed toga ima pravni interes i pravnu osnovu predlagati pokretanje navedenog pojedinačnog ispravnog postupka.

8. Odluku kojom odbija prijedlog predlagatelja sud prvog stupnja donosi pozivom na odredbu čl. 208. ZZK-a te čl. 108. st. 2. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika ("Narodne novine'', broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19 - dalje: Pravilnik), uz obrazloženje da predlagateljica uz prijedlog nije priložila niti jednu javnu ili javnoovjerovljenu ispravu kojom bi učinila vjerojatnim da joj pripada pravo koje nije upisano u njezinu korist i radi čega bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis, cijeneći da se priložene isprave ne odnose na predmetnu nekretninu te da se ne može prihvatiti tvrdnja predlagateljice da su u kupoprodajnom ugovoru omaškom označene druge čestice, slijedom čega zaključuje da u konkretnom slučaju ne postoji opravdan razlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

9. Ovakvu primjenu materijalnog prava ne prihvaća ovaj sud.

10. Naime, prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. toga članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK-a, predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. U konkretnom slučaju predlagateljica je uz prijedlog priložila Kupoprodajni ugovor zaključen 7. ožujka 1995. između I. D., kao prodavatelja i D. B., prednika predlagateljice, njezinog sada pok. supruga, kao kupca, predmet kojeg ugovora je bila nekretnina k.č.br. 1330/1 k.o. D., koja nekretnina je susjedna predmetnoj nekretnini, što proizlazi iz dostavljenog izvoda iz katastarskog plana od 31. kolovoza 2022., u odnosu na koju nekretninu je predlagateljica upisana kao vlasnica u 1/1 dijela, s time da je predlagateljica uz prijedlog dostavila i Kupoprodajni ugovor zaključen 7. travnja 1995. između D. P., kao prodavatelja i D. B., prednika predlagateljice, kao kupca, predmet kojeg ugovora su bila tri katastarske čestice 2329, 2328 i 2327, za koje predlagateljica tvrdi da su u Ugovoru omaškom navedene krivog broja, a da se ispravno radilo o katastarskim česticama 1329, 1328 i 1327, koje su kasnije cijepane (6. studenog 1995.), između kojih je i čestica koja je predmetom ove pravne stvari, za koju je u dostavljenom povijesnom posjedovnom listu broj 511 k.o. D.

, kao posjednik od revizije katastra 1953./1954. pa nadalje bio upisan prodavatelj I. P..

12. Iz takvog činjeničnog supstrata prijedloga predlagateljice, kao i priloženih isprava, suprotno zaključku suda prvog stupnja, proizlazi da je predlagateljica dokazala opravdani interes sukladno čl. 208. st. 3. ZZK-a.

13. Naime, predlagateljica je u toj početnoj fazi postupka bila dužna samo učiniti vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva, što je učinila dostavljanjem Kupoprodajnog ugovora od 7. travnja 1995., koji predstavlja privatnu ispravu koja je pravni temelj upisa prava vlasništva predlagateljice, kao i dostavljanjem dokaza da je predlagateljica nasljednica susjedne nekretnine (u odnosu na koju tvrdi da sporna nekretnina čini okućnicu njezinoj) te da je prodavatelj predmetne nekretnine od 1953./1954. pa nadalje upisan kao njezin posjednik. Upravo stoga, činjenica da je kao predmet kupoprodaje naveden drugi broj katastarske čestice, sama po sebi ne može značiti da se navedeni Kupoprodajni ugovor ne odnosi na nekretninu koja je predmetom ovoga postupka, budući bi se tek u pojedinačnom ispravnom postupku (izvođenjem dokaza), trebao utvrđivati identitet predmetne nekretnine, čemu žaliteljica žalbenim navodima sadržajno osnovano prigovara.

14. Iz navedenog razloga, u toj fazi postupka u kojoj zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, u toj fazi postupka nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagateljice i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga, ali to tek nakon provođenja svih dokaza u daljnjoj fazi postupka, koji postupak je, prema iznesenom, potrebno otvoriti jer su ispunjene pretpostavke iz čl. 208. st. 3. ZZK-a, dok će ocjena osnovanosti prijedloga biti predmet postupka koji će tek biti otvoren.

15. Naime, pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi uvijek kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja sa katastarskim i stvarnim stanjem, pri čemu je prilikom podnošenja prijedloga dovoljno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga, a sud će u daljnjem tijeku postupka utvrđivati sve činjenice te odlučivati o osnovanosti prijedloga, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.

16. Slijedom navedenog, po stavu ovoga suda, neovisno o tome što je predlagateljica uz prijedlog dostavila Kupoprodajni ugovor od 7. travnja 1995. u kojem je kao predmet kupoprodaje naveden drugi broj katastarske čestice, a ne broj čestice koja je predmetom ovoga postupka, isto nije od odlučnog značaja za prihvaćanje njezinog prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, s obzirom na to da je navedenim Ugovorom te preostalim dostavljenim ispravama, predlagateljica dokazala postojanje svog opravdanog interesa za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, u kojem, barem za sada, nema suprotstavljenog pravnog interesa uknjiženih zemljišnoknjižnih vlasnika predmetne nekretnine.

17. Stoga je valjalo prihvatiti žalbu predlagateljice i temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a, ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe predlagateljice.

18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će o prijedlogu predlagateljice odlučiti imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na način da će, uzimajući u obzir cjelokupni kompleks utvrđenih okolnosti i stanje spisa, utvrditi jesu li u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

U Zagrebu 10. svibnja 2024.

Sutkinja:

Roberta Pandža, v.r.