Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3436/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčević , kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. R. iz Z.¹, OIB:…, zastupanog po pun. B. R., odvjetniku u I., protiv tuženika Ž. C. S. d.o.o. S., OIB:…, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika G. O. d.d., Z.², OIB:…, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-340/18 od 2. ožujka 2023., dana 10. svibnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Opć inskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-340/18 od 2. ožujka 2023. i sudi:

1. Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 456,71 eura / 3.441,05 kn[1] sa zakonskim zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od 26.lipnja 2018.godine do 31. prosinca 2022. g. po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

2. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 998,74 eura / 7.525,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 456,71 eura / 3.441,05 kn1 sa zakonskim zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od 26. lipnja 2018.godine do 31. prosinca 2022. g. po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 998,74 eura / 7.525,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) te predlaže žalbu usvojiti u smislu žalbenih navoda.

3. Žalba tuženika je osnovana.

4. Prilikom ispitivanja prvostupanjske presude i postupka koji joj je prethodio, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a. Isto tako, a suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena ni bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete u iznosu od 456,71 eura / 3.441,05 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 26. lipnja 2018. pa do isplate zbog oštećenja na njegovom vozilu marke M. nastalih u prometnoj nezgodi dana 22. lipnja 2015. u Z.¹, kada je vozilom naletio na rupu u kolniku napunjenu i prekrivenu vodom, koju prethodno nije uočio.

6. U prvostupanjskom postupku temeljem uvida u spis Prekršajnog suda u Splitu posl. broj Pp P-3060/16, te ostalu spis priležeću dokumentaciju (presliku prometne dozvole za vozilo tužitelja; izvida štete H. O. d.d. Z.² od 13. siječnja 2016.; ophodarskih dnevnika tuženika od 22. studenog 2015.; dopisa tuženika od 5. travnja 2019.) te saslušanjem tužitelja osobno kao stranke, i svjedoka V. E. i J. Č. kao i vještačenja po stalnom sudskom vještaku za strojarstvo, promet i motorna vozila dipl. ing. N. K., sud prvog stupnja je utvrdio da se štetni događaj dogodio 22. lipnja 2015. na kolniku Državne ceste označene kao D… u mjestu Z.¹, kada je tužiteljevo vozilo marke M. E reg oznake IM-… naletjelo na rupu na kolniku. koja je bila napunjena vodom od nevremena u Ulici …, predio Centra (vozeći iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada odnosno relacijom Centar-Općina), a koja ulica je u sastavu mjesta Z.¹, te je polazeći od odredbe čl. 33. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 - dalje: ZC), prema kojoj odredbi Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i županijske uprave za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, osim ako tim Zakonom nije drukčije propisano dok se izvođenje radova građenja i rekonstrukcije javnih cesta smije ustupiti samo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove sukladno posebnim propisima zaključio kako su u ovom konkretnom slučaju navedeni radovi od strane Hrvatskih cesta d.o.o., sukladno ZC, bili povjereni upravo tuženiku koji je u prekršajnom postupku, koji se vodio povodom predmetnog štetnog događaja proglašen krivim, jer vezano za ranije izvedene radove HEP-a i postavljanje kabela te stavljanje betona, a ne asfalta, kojeg je jaka kiša isprala uslijed koje se otvorila udarna rupa, koja je uslijed jakog nevremena bila nalivena i prelivena kišnicom i nije ju bilo moguća zamijetiti, koju rupu nije sanirao niti osigurao na način da postavi znakove upozorenja i opasnosti vidljive svima tako da se spriječi upravo ovo što je dogodilo tužitelju odnosno predmetna nezgoda u kojoj je njegovo vozilo oštećeno, čime je propustio poduzeti dužan nadzor odnosno voditi brigu i poduzimati primjerene mjere nad predmetnom dionicom ceste, te poduzeti odgovarajuće mjere radi sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, odnosno spriječiti upravo ovo što se dogodilo tužitelju, štetni događaj u kojem je njegovo vozilo oštećeno, a koju rupu je N. I., dakle, djelatnici tuženika, sanirala asfaltnom masom 23.studenog 2015., odbija kao neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika, ali i prigovor zastare temeljem odredbe čl. 230. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 - dalje: ZOO) jer od štetnog događaja 22. lipnja 2015. godine, pa do podnošenja tužbe 26. lipnja 2018. nije protekao zastarni rok s obzirom da je 22. lipnja 2018. bio neradni dan i petak, a neradni dan je bio i ponedjeljak 25. lipnja 2018. te ocjenjuje da je tuženik odgovoran naknaditi tužitelju utuženu imovinsku štetu i usvaja postavljeni tužbeni zahtjev.

7. Osnovano žalitelj otklanja svoju odgovornost za predmetni štetni događaj ustrajući na prigovoru promašene pasivne legitimacije.

8. Imajući u vidu da je predmet spora zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete koja mu je kao korisniku javne ceste uzrokovana stanjem ceste valja ukazati na zakonsku regulativu:

8.1. Prema odredbi iz čl. 33. ZC koji je bio na snazi u trenutku štetnog događaja H. a. d.o.o., H. c. d.o.o. i županijske uprave za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Izvođenje radova građenja i rekonstrukcije javnih cesta smije se ustupiti samo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove sukladno posebnim propisima. Radovi održavanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom radove redovitog održavanja javnih cesta može ustupiti za razdoblje od četiri godine.

8.2. Odredbom čl. 82. st. 1. ZC propisano je da državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u Zagrebu, a stavkom 3. istog čl. je propisano da je predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. organiziranje i obavljanje djelatnosti; između ostaloga i: - poslovi održavanja iz čl. 26. toga Zakona, dok je odredbom čl. 3. stavak 1. točka 6. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15 - dalje: ZKG) propisano da je komunalna djelatnost u smislu toga Zakona održavanje javnih površina, dok se stavkom 7. istog članka propisuje da se pod održavanjem javnih površina naročito razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

8.3. Prema odredbi čl. 27. ZC pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava: - sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže, - javnu rasvjetu, - zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje, - pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa, - biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, - tramvajske, odnosno željezničke pruge. Nadalje, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega s time da se slivnici uz javnu cestu u naselju te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, koji nisu vezani na mjesnu kanalizacijsku ili kanalsku mrežu, održavaju kao sastavni dio te javne ceste, osim ako nije drukčije ugovoreno.

9. U konkretnom slučaju nezgoda se dogodila na državnoj cesti DC-… pa se, obzirom na vrstu javne ceste, radi o djelokrugu odgovornosti H. c. d.o.o., jer je to izričito propisano citiranom odredbom ZC. Stoga su za naknadu utužene štete ovdje pasivno legitimirane H. c. d.o.o.

10. Tuženik je pravna osoba koja egzistira na tržištu i po zakonu ne upravlja predmetnom državnom cestom kao niti bilo kojom drugom cestom jer ne spada u krug osoba iz čl. 33. ZC pa se njegova pasivna legitimacija ne zasniva na odredbama ZC. Iako H. c. d.o.o. mogu ustupiti radove redovnog održavanja i zaštite državnih cesta tuženiku, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da takav ugovor postoji jer stranke tijekom postupka takav ugovor nisu dostavile u spis i o njegovom se sadržaju može samo nagađati.

11. Osim toga, konkretne radove koji su uzrokovali nastanak rupe na kolniku, a posljedično i predmetnu prometnu nezgodu izvodio je H. po prethodno dobivenoj suglasnosti od strane upravljača predmetnom cestom tj. H. c. d.o.o. Z.², Ispostava S. pa kako predmet spora nije neizvršenje tog ugovora nego naknada štete, u žalbenoj fazi postupka i dalje je sporno je li tužitelj temeljem tog ugovora ovlašten od tuženika tražiti utuženu štetu, a s obzirom da prvostupanjski sud smatra da je, po stavu ovog suda, taj zaključak nije pravilan.

12. Naime, tuženik ne odgovara po kriteriju objektivne odgovornosti nego po kriteriju krivnje. Odgovornost je propisana i utvrđena zakonom i ona je na upravljačima ceste iz članka 33. ZC. Tužitelj u spis nije dostavio ugovor temeljem kojeg bi bio ovlašten od tuženika tražiti utuženu štetu, a pozivanje na dopis tuženika od 5. travnja 2019. iz čijeg sadržaja proizlazi da su djelatnici nadcestarije tuženika sanirali predmetnu rupu na kolniku asfaltnom masom 23. studenog 2015., suprotno stavu prvostupanjskog suda, ne upućuje na zaključak da bi tuženik bio pasivno legitimiran da tužitelju naknadi štetu u svezi štetnog događaja neovisno o tome što je u prekršajnom postupku, koji se vodio povodom predmetnog štetnog događaja proglašen krivim jer je po zaključku toga suda, propustio poduzeti dužni nadzor odnosno voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa tako da isto odgovara svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa iz kojih razloga se dogodila predmetna prometna nezgoda sa materijalnom štetom. i što su u H. c. d.o.o. dostavile tuženiku Ophodarske dnevnike od 22. studenog 2015.

13. Slijedom izloženog, kako se predmetna prometna nezgoda dogodila na državnoj cesti koja nosi oznaku DC-… koja prolazi kroz naselje, a tuženik ne upravlja predmetnom državnom cestom nego istom upravljaju H. c. d.o.o., o čemu govori i čl. 27. ZC, prigovor promašene pasivne legitimacije je osnovan jer pasivna legitimacije tuženika ne proizlazi iz zakona, a ugovor na kojem tužitelj temelji svoj zahtjev nije dostavljen u spis, tako da tuženik prema stanju spisa nije dužan nadoknaditi tužitelju utuženu imovinsku štetu na njegovom automobilu.

14. Stoga je, pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo usvojiti žalbu tuženika i preinačiti prvostupanjsku presudu te odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, temeljem čl. 373. točka 3. ZPP-a

15. Posljedično, budući da je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu, odbijen je njegov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka temeljem čl. 166. stavak 2. ZPP.

U Zagrebu 10. svibnja 2024.

Sutkinja

Ksenija Jakovčević, v.r.