Poslovni broj: Gž-434/2024-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu Ivanu Stipčiću, u izvanparničnom predmetu predlagatelja uprave, OIB ..., koju zastupa punomoćnik D. Č., odvjetnik u P., protiv 1. protustranake B. T., OIB ...i 2. protustranke N. T., OIB ..., oboje na adresi G., P., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: R1-297/2023-3 od 6. ožujka 2024., 9. svibnja 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja uprave i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj R1-297/2023-3 od 6. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda, označenim u izreci, riješeno je:

"I. Odbacuje se prijedlog predlagatelja za uređenje međe između k. č. ...k. o. L. s jedne strane te k. č. ...i k. č. ..., obje k. o. L., s druge strane.

II. Odbija se prijedlog za zabilježbu vođenja ovog postupka na k. č. ...i k. č. ..., obje k. o. L..

III. Zemljišnoknjižnom odjelu Pazin nalaže se upis zabilježbe odbijenog prijedloga za upis u zk. ul. ...i ...k. o. ..."

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj je pravovremeno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud uvažavanjem žalbe pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak pred drugog suca pojedinca.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba predlagatelja nije osnovana.

5. Ispitavši pobijanu odluku u smislu odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11.,148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) u svezi članka 381. ZPP i članka 43. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23., dalje: ZIP) ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud u donošenju pobijanog rješenja nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.

6. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP jer predlagatelj donošenjem pobijanog rješenja nije onemogućen da raspravlja pred sudom, budući da je ovlast suda da prijedlog u predmetnoj vrsti izvanparničnog postupka i odmah odbaci ako su za to ispunjene pretpostavke (članak 10. stavak 2. ZIP).

7. Nije osnovan žalbeni razlog počinjenja bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP zato jer pobijana odluka nema takvih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati pa niti onih na koje neosnovano ukazuje predlagatelj u žalbi.

8. Suprotno neosnovanim žalbenim navodima činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno.

9. Nije sporno da predlagatelj predlaže uređenje međe između nekretnina protustranaka (kao privatnog vlasništva) i nekretnine predlagatelja koja je lokalna cesta oznake LC 50108 i upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro.

10. Člankom 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. - pročišćeni tekst i 94/17. - dalje: ZV) propisano je:

"(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa."

11. Dakle, među je moguće urediti u izvanparničnom postupku samo na jedan od naprijed navedenih načina.

12. Javne ceste su dobra takvog značenja da na njima stjecanje stvarnih prava nije moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima (javno dobro u općoj uporabi).

13. Stoga ako je u pitanju međa s javnom cestom kao javnim dobrom u općoj uporabi, onda ne dolazi u obzir ni jedan od navedenih načina za uređenje međe, jer na javnom dobru stjecanje stvarnih prava nije moguće ni po kojem osnovu, a iz čega proizlazi da sud u izvanparničnom postupku ne može uređivati među između nekretnina u privatnom vlasništvu i nekretnina koje predstavljaju javno dobro u općoj uporabi, kako to pravilno zaključuje i prvostupanjski sud, dok suprotni žalbeni navodi nisu osnovani.

14. Na žalbene navode valja i navesti da su mjere za zaštitu javnih cesta propisane odredbom članka 45. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23. i 133/23.).

15. Budući da postupak uređenja međe nije postupak u kojem se donosi odluka temeljem koje se određuje neki upis u zemljišnu knjigu to je prvostupanjski sud pravilno odbio prijedlog predlagatelja za zabilježbu pokretanja postupka uređenja međe primjenom zakonske odredbe navedene u pobijanom rješenju (što se određenim žalbenim navodima niti ne osporava), a koje odbijanje je i odredio zabilježiti u zemljišnoj knjizi.

16. Stoga, kako ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga na koje se ukazuje u žalbi, a ni onih na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP u svezi članka 44. stavka 1. ZIP žalba predlagatelja je odbijena kao neosnovana, a pobijano prvostupanjsko rješenje potvrđeno.

Sisak, 9. svibnja 2024.

Sudac

Ivan Stipčić, v.r.