Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: I Kž-Us-53/2024-7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Juriše, predsjednika vijeća te Sande Janković i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Buge Mrzljak Stenzel, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog DL i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 329. stavka 1. točke 4. u vezi s člankom 264. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15., dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbama optuženog DL, optuženog SL i optuženog ĐL podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku od 22. siječnja 2024., broj K-Us-9/2019-464., u sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe optuženog DL, optuženog SL i optuženog ĐL kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Osijeku, na temelju članka 11. stavaka 3. i 4. ZKP/08. (pravilno bi bilo Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22.), optuženom DL, optuženom SL, optuženom ĐL, optuženom VL i optuženom FL, kao i njihovim braniteljima odvjetniku Filipu Glavašu, odvjetniku Hrvoju Kriviću, odvjetniku Janjku Grliću, odvjetniku Andreasu Mlikoti, odvjetnicima Nikoli Mandiću i Ivanu Staniću, odvjetniku Marijanu Belčiću, odvjetniku Ivici Mazalinu i odvjetniku Miji Golubu, uskraćeno je pravo na podnošenje prijedloga za prenošenje nadležnosti zbog zlouporabe tog prava.

2. Protiv tog rješenja žalbe su podnijeli optuženi DL, optuženi SL i optuženi ĐL.

2.1. Optuženi DL ponio je žalbu po izabranom branitelju Filipu Glavašu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

2.1.1. Žalbu je podnio i postavljeni branitelj okrivljenog DL, odvjetnik Hrvoje Krivić, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači ili da se isto ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.1.2. S obzirom na to da se ove žalbe sadržajno dopunjuju te kako oba podnositelja u postupku sudjeluju kao branitelji optuženog DL, obje žalbe će biti razmotrene kao jedna žalba.

2.2. Optuženi SL žalbu je podnio po izabranom branitelju Janjku Grliću, zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i usvoji prijedlog za prenošenje mjesne nadležnosti i odredi drugi stvarno nadležni sud za vođenje postupka.

2.2.1. Žalbu je podnio i postavljeni branitelj optuženog SL, odvjetnik Andreas Mlikota, zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i ukine u cijelosti kao nezakonito, a podredno da se ono ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.2.2. S obzirom na to da se ove žalbe sadržajno dopunjuju te kako oba podnositelja u postupku sudjeluju kao branitelji optuženog SL, obje žalbe će biti razmotrene kao jedna žalba.

2.3. Optuženi ĐL žalbu je podnio po izabranim braniteljima, odvjetnicima Ivanu Staniću i Nikoli Mandiću, zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.3.1. Optuženi ĐL žalbu je podnio i po postavljenom branitelju odvjetniku Marijanu Belčiću, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

2.3.2. S obzirom na to da se ove žalbe sadržajno dopunjuju, obje žalbe će biti razmotrene kao jedna žalba.

3. Spis je, na temelju članka 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. dalje: ZKP/08.-24.) prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Nisu u pravu žalitelji da je izreka rješenja nerazumljiva i proturječna razlozima rješenja pa da je time počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.-24.

5.1. Naime, iako je prvostupanjski sud u izreci naveo kako uskraćuje radnju podnošenja prijedloga za prenošenje mjesne nadležnosti optuženicima i njihovim braniteljima ponaosob, uključujući i postavljene branitelje koji u njoj nisu sudjelovali, jasno je da je time prvostupanjski sud uskratio poduzimanje te konkretne radnje optuženicima osobno i putem branitelja. To zato jer je stranka u postupku optuženik, a prema članku 28. stavku 2. ZKP/08. -24. pravo na podnošenje prijedloga za prenošenje nadležnosti pripada stranci, a ne njezinom opunomoćeniku odnosno branitelju, koji to može činiti samo u ime svoje stranke, ovdje optuženika. Zbog toga, uočeni nedostatak ne čini izreku nerazumljivom niti proturječnom njezinim razlozima tako da se pobijano rješenje zbog toga ne bi moglo ispitati.

6. Žalitelji redom u žalbama tvrde da su u pobijanom rješenju izostali razlozi o odlučnim činjenicama čime upiru na daljnji vid bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.-24. Dalje tvrde da im je zbog izostanka odgovarajućeg obrazloženja teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje i time učinjena daljnja bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08.-24. Pretežiti dio tih prigovora se u stvari svodi na nezadovoljstvo pobijanom odlukom i polemiziranje sa zaključcima prvostupanjskom suda s kojima se žalitelji ne slažu.

6.1. Naime, prvostupanjski je sud za svoju odluku dao jasne razloge o odlučnim činjenicama. Konkretno prvostupanjski je sud naveo da optuženici sada već u trećem navratu zahtijevaju prenošenje mjesne nadležnosti koje temelje na sadržajno u biti istim, već razmotrenim činjenicama. Prvostupanjski sud je u tom pravcu naveo rješenja ovog suda od 29. travnja 2021. i 1. ožujka 2023. kojima su odbijeni prijedlozi za prenošenje mjesne nadležnosti u ovom predmetu (VKS RH IV Kr-34/2021., IV Kr- 42/2021. i IV Kr-46/2021.; VKS RH IV Kr-8/2023.). Dodatno, prvostupanjski je sud svoju odluku argumentirao i rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je za suđenje u predmetu protiv optuženog SL u usporedivoj pravnoj situaciji odredio upravo Županijski sud u Osijeku, izražavajući time uvjerenje da će optuženik pred tim sudom imati pravičan postupak. Prema tome, prvostupanjski je sud svoje tvrdnje temeljio na objektivnim činjenicama te je pružio izričit odgovor na argumente žalitelja.

6.2. Zbog toga, za zaključiti je da prigovori optuženika koje oni podvode pod žalbene osnove bitnih povreda odredaba kaznenog postupka u stvari predstavljaju prigovore činjenične prirode, koji su onda razmotreni pod tom žalbenom osnovnom.

7. Žalitelj DL navodi da mu je prvostupanjski sud povrijedio pravo obrane tako što njegovom branitelju u ponovljenom postupku nije dopustio dopuniti i dostatno obrazložiti prijedlog za prenošenje mjesne nadležnosti. Smatra da je zbog tog počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP/08. U tome međutim nije u pravu.

7.1. Naime, ovaj optuženik je sve bitne argumente iznio u podnesenom prijedlogu o kojem je sada odlučeno u ponovljenom postupku, nakon ukidnog rješenja ovog suda I Kž-Us-124/2023., a također ih je iznio i u žalbi. Zbog toga, nema zapreke da optuženik podnese novi prijedlog, ako smatra da postoje neki novi do sada nerazmotreni razlozi, a ovisno o sadržaju tog prijedloga ocijenit će se predstavlja li on zlouporabu prava, pa podnošenje prijedloga treba uskratiti ili u suprotnom o njemu treba meritorno odlučiti.

8. Protivno tvrdnjama svih žalitelja, s pravom je prvostupanjski sud zaključio da su njihovi prijedlozi za prenošenje mjesne nadležnosti usmjereni na odugovlačenje postupka i da njihovim podnošenjem žalitelji očigledno zloupotrebljavaju prava u postupku. To zato jer su u supstancijalnom smislu razlozi zbog kojih žalitelji predlažu delegaciju već razmotreni. Druga je stvar što se žalitelji ne slažu s donesenim odlukama. Zbog toga zaključak prvostupanjskog suda nije proizvoljan niti je ovdje riječ o "manifestaciji vladavine sudova, a ne vladavine prava" kako to tvrde žalitelji, nego je riječ o odlukama utemeljenim na objektivno utvrđenim činjenicama s kojima se žalitelji jednostavno ne slažu.

8.1. Konkretno, optuženi SL, DLF i GL su prvi prijedlog za prenošenje mjesne nadležnosti podnijeli u ožujku 2021., koji je odbijen rješenjem ovog suda od 29. travnja 2021. U prijedlogu za prenošenje nadležnosti optuženici su isticali da je optuženi DL na konferenciji za novinare iznio kako je podnio kaznenu prijavu protiv troje sudaca Županijskog suda u Osijeku.

8.2. Optuženi DL, SL, ĐL, VL, TL, FL i DLF podnijeli su u siječnju 2021. prijedlog za prenošenje nadležnosti, koji je odbijen rješenjem ovog suda od 1. ožujka 2023. U prijedlogu za prenošenje nadležnosti među ostalim su isticali da se protiv troje sudaca Županijskog suda u Osijeku provodi istraga zbog primanja mita.

8.3. U obje odluke razmotrene su činjenice na koje žalitelji opetovano upiru:

(1) da je ovaj predmet prvo, zbog sumnji u pristranost pojedinih sudaca Županijskog suda u Zagrebu zbog prijateljstva i bliskosti s optuženim DL i FL te SL delegiran Županijskom sudu u Osijeku.

(2) da je troje sudaca Županijskog suda u Osijeku (od kojih je dvoje u međuvremenu razriješeno, a jedan udaljen od obavljanja sudačke dužnosti i protiv kojih je sada podignuta optužnica na Županijskom sudu u Zagrebu), bilo osumnjičeno zbog primanja mita od optuženih DL i FL. Štoviše, da je riječ o dvojici sudaca koji su odlučivali u prethodnoj fazi ovog postupka (potvrđivanju optužnice).

(3) da je jedan od trojice sudaca predsjedao prvostupanjskim vijećem koje je sudilo u predmetu koji se ticao slične problematike (K-Us-10/2016.), a koji je u međuvremenu pravomoćno okončan većim dijelom osuđujućim presudama, da bi u daljnjem slijedu Ustavni sud Republike Hrvatske, zbog povreda prava na nepristran sud ukinuo tu presudu u pogledu optuženog SL i u pogledu postupka oduzimanja imovinske koristi od dvije osobe na koja je imovinska korist prenesena.

(4) da je je nakon odluke Ustavnog suda kojom je djelomično ukinuta presuda u prethodno navedenom postupku, Vrhovni sud Republike Hrvatske za suđenje u ponovljenom postupku protiv optuženog SL te vođenja postupka oduzimanja imovinske koristi odredio Županijski sud u Osijeku (rješenje VSRH II – 4 Kr 4/2022-7).

8.4. Sada, žalitelji prijedlog za delegaciju temelje u bitnome na činjenici da je protiv troje sudaca Županijskog suda u Osijeku podignuta optuženica; da se taj postupak vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu; da je u tom postupku ispitan kao svjedok sudac ABC, član raspravnog vijeća u ovom predmetu; da je u tom postupku potrebno ispitati još neke suce i zaposlenike Županijskog suda u Osijeku; da je obrana u ovom postupku predložila ispitivanje suca ABC, člana raspravnog vijeća kao svjedoka i da je raspravno vijeće, u čijem sastavu se nalazi sudac ABC, odlučivalo o tom prijedlogu te ga odbilo; da je raspravno vijeće u dokaznom postupku počinilo niz postupovnih povreda; da je u predmetu u kojem sutkinja Županijskog suda u Osijeku ima svojstvo oštećenice određena delegacija.

8.4.1. Prema tome, očito je da su razlozi za delegaciju supstancijalno isti.

8.4.2. Niti prijedlog za ispitivanje suca ABC ne dovodi u pitanje to utvrđenje. Polazeći od nadležnosti optužnog vijeća koje ne donosi meritornu odluku o krivnji (usporedi Europski suda za ljudska prava, JL protiv Belgije, stavak 33) te imajući na umu da je prijedlog za ispitivanje ovog svjedoka izjavljen na okolnosti kontakata suca ABC s dvoje optuženih sudaca članova optužnog vijeća, očito je da je ovdje riječ o razlozima zbog kojih se može podnijeti zahtjev za izuzeće (koji je podnesen i odbijen) te prijedlogu usmjerenom na ilustraciju prethodno razmotrenih razloga za delegaciju.

8.4.3. Isto vrijedi i za odluku, na koju upiru žalitelji, o delegaciji mjesne nadležnosti u predmetu zbog kaznenog djela počinjenog na štetu jedne sutkinje Županijskog suda u Osijeku. Naime, ta delegacija je određena zbog veza oštećenice kao aktualne sutkinje istog suda koji odlučuje u predmetu, u skladu s dobro utemeljenom praksom u tom tipu predmeta.

8.4.4. Niti pojedine procesne odluke u dokaznom postupku i njihovi eventualni nedostaci, na koje se u žalbi referira žalitelj SL, očito nisu razlozi za delegaciju nego za podnošenje pravnih lijekova.

9. Prema tome, treba ponoviti da za ocjenu o zlouporabi prava nije nužno da razlog za pojedinu radnju bude potpuno sadržajno ponovljen. Odlučno je da je jedini cilj podnošenja zahtjeva opstrukcija kaznenog postupka. Ovdje je upravo o tome riječ. Žalitelji se naprosto ne slažu s provođenjem postupka pred Županijskim sudom u Osijeku o čemu je već odlučeno u nekoliko navrata. Tome treba dodati da je i Ustavni sud razmotrio rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske doneseno u predmetu (II

– 4 Kr 4/2022-7) te je zaključio da je Vrhovni sud Republike Hrvatske dao relevantne ustavnopravno prihvatljive razloge za svoju odluku (odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-6103/2022. i U-III-6112/2022. od 19. prosinca 2023.).

10. Slijedom navedenog, žalbama svih žalitelja nije s uspjehom dovedena u pitanje pravilnost pobijanog rješenja. Kako niti ispitivanjem tog rješenja sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bila počinjena neka od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu 8. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Tomislav Juriša