REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3815/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČD iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupanog po punomoćniku Predragu Kraliku, odvjetniku iz Bjelovara, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića kbr. 33 (OIB: 26187994862), zastupanog po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri iz Zagreba, Radnička kbr. 22, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja da mu se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž-86/2022-2 od 18. svibnja 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Pn- 4101/15-52 od 25. studenoga 2021., u sjednici održanoj 8. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e :

Tužitelju se dopušta revizija protiv dijela presude Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž-86/2022-2 od 18. svibnja 2022. u odluci kojom je odbijena njegova žalba i potvrđena prvostupanjska presuda u odluci kojom je odbijen njegov tužbeni zahtjev - u odnosu na u njegovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pitanje:

„Kada radnik potražuje naknadu štete zbog izgubljene zarade u vidu razlike plaće, koja se naknada štete manifestira u propustu u zastupanju od strane punomoćnika radnika, da li takav iznos naknade štete (koji radnik potražuje od osiguratelja) pripada prema bruto ili neto vrijednosti između ostvarene plaće i plaće koju bi radnik ostvario da propusta punomoćnika nije bilo?“

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom odbijene su žalbe tužitelja i tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda:

- u točki I izreke, u odluci kojom je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju 2.368,40 kn sa pripadajućim i u izreci presude određenim zateznim kamatama računatim „od dospjelosti svakog pojedinog iznosa pa do isplate“,

- u točki II izreke, u odluci kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja „u dijelu kojim je zahtijevao da mu tuženik isplati daljnji iznos od 1.547,88 kn sa zakonskom zateznom kamatom“,

- u točki III izreke, u odluci kojom je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka od 5.090,00 kn sa pripadajućim zateznim kamatama računatim od 25. studenoga 2021. do isplate.

2. Tužitelj je podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude u dijelu koji se odnosi na odluku kojom u sporu nije uspio dopusti revizija, a sve zbog pravnog pitanja kojeg (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni - a riječ je o pravnom pitanju naznačenim u izreci ovoga rješenja „o kojem nema prakse revizijskog suda, a praksa viših sudova nije jedinstvena“.

3. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 18. svibnja 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.".

6. Podneseni prijedlog, slijedom toga, valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

7. Pritom u svijetlu tih odredaba treba uvažiti da one predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi ali i određeno izloženih razloga zbog kojih predlagatelj smatra da je postavljeno pitanje važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ZPP-a, kao i postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi revizijskog suda ili drugostupanjskih sudova ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

Takav se pristup, sa takvim shvaćanjem, zahtjeva za dopuštenost prijedloga zbog njegove specifičnosti - a koja specifičnost traži veću aktivnost (angažiranost) revidenta u sastavljanju prijedloga: predlagatelj mora dati razloge za podnošenje i dopuštenost upravo prijedloga - i to u svezi onih odredaba ZPP-a na kojima ga temelji, odnosno on mora uvjeriti sud u potrebu da sudi o njegovoj reviziji ako bi bila dopuštena - i da se angažira (ovdje, zbog konkretnih razloga revizije) u ujednačavanju sudske prakse.

8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tužitelja postavljeno pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju glede kojeg postoji i za kojeg se u primjeni tog pitanja može očekivati neujednačena i nesigurna praksa.

9. Stoga je pravilno za zaključiti (kao, primjerice - i u odlukama ovoga suda posl. br. Revd 5091/2022-2 od 17. siječnja 2023., Revd 3632/2023-2 od 14. veljače 2024. i Revd 3257/2023-2 od 6. veljače 2024.):

- da u odnosu na u prijedlogu postavljeno pitanje postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),

- da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije: sve kako bi se povodom revizije mogla preispitati osporena presuda,

Navedeno treba sagledati i u svezi sa shvaćanjima koja je revizijski sud zauzimao u svojim odlukama posl. br. Rev 491/2022-2 od 11. listopada 2022., Rev 3068/2018-2 od 28. kolovoza 2019., Rev 116/2022-2 od 25. travnja 2023., Revr 1509/16-2 od 5. lipnja 2018., Rev-x 365/2018-3 od 18. veljače 2020., Rev 676/2022- 2 od 15. veljače 2023., Revd 2720/2020-2 od 17. studenoga 2020., Revd 793/2022-2 od 5. travnja 2022., Rev 2983/2018-2 od 20. listopada 2021. i Revd 399/2020-2 od 5. svibnja 2020., a koje se odluke u dijelu i mogu uspoređivati sa osporenom presudom

- po onome na čemu su temeljene.

10. Imajući na umu prethodno izloženo, valjalo je odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 4. i 6. ZPP-a).

Zagreb, 8. svibnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug